Connect with us

Hrvatska

Zoran Milanović: Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz

Objavljeno

-

foto: Ured predsjednika

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Županijske skupštine Šibensko-kninske županije u prigodi obilježavanja Dana Šibensko-kninske županije. Nakon sjednice odgovarao je na pitanja novinara. Ponovno je uputio oštre riječi na račun ministra obrane Marija Banožića.

Najprije se osvrnuo na izjavu ministra o brigadiru Ivanu Selaku.

“To je rekao? Morao bih vidjeti što je taj bijednik i lopov rekao. Što? Selak je jedan od nekoliko ljudi koji su preletjeli s avionom na hrvatsku stranu. Samo ih je nekoliko. Bio sam premijer, sad sam predsjednik. Valjda bih imao neke informacije o tome i naša vojska bi imala i tako bi ga tretirali, tog Selaka. Za to ne znam, a nisam isplazio iz neke lokve kao Banožić jučer. Ne znam to, nijedna služba to ne zna. Je li to kleveta? On kleveće čovjeka koji je riskirao svoj žviot 1992. Jel’ razumijete koliko je to nizak oblik života?”, kaže predsjednik na pitanje o Banožićevoj izjavi o brigadiru Selaku.

Predsjednik kaže i kako DORH treba reći je li dopušteno ponašati se kao Banožić. “Ako je, da krenemo svi krasti. Ako ovo nije kažnjivo i ako nije sve jasno jedan kroz jedan, onda ćemo morati svi krenuti ponovno u školu… I Plenković nakon toga zove glavnu državnu odvjetnicu, jučer je bio lud dan, da joj kaže da ne dira njegovog čovjeka. Kako drugačije da protumačim njegovo ničim iznuđeno priznanje”, govori predsjednik dodajući kako je njegova riječ samo njegova riječ. “Ili je možda zaista kod njega strah da je taj lopov sljedeći, to je kriminalac. Pitao sam i pitat ću svaki dan, dok mi DORH ne kaže da je to u redu, da je Banožić u redu, da se jedan ministar treba tako ponašati”, kaže.

Ustavni sud

“To nije jedina ludost koja se jučer dogodila. Ti ljudi koji nisu izabrani iz naroda. Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz, ali izabrali su. Ti ljudi su inicijativu za promjenu Ustava… to je ustavni udar. Ja razmatram svoje opcije jer na njihov moral i poštenje ne mogu računati. Prešli su crtu. Računao sam da će zabraniti referendum za izmjenu zakona, ali dirati se u pravo naroda… 400 tisuća potpisa i to zabraniti. Ja sam taj dio Ustava 2010. proveo kroz svoje ruke. … Ti ustavni suci nisu nikakvi autoriteti, ali da su profesori s Harvarda, to nije zakonito. Ja nisam obožavatelj referenduma, to može biti opasno, većina može ukinuti pravo manjini. Ali ovdje se ne radi o tome. Pazite dokle ta paranoja ide, ispalo bi da je Plenković bio u krivu. Neka se stide što rade ovoj državi”, kaže Milanović.

Predsjednika su pitali i o izjavama šefa Reformista Radimira Čačića koji je rekao da Predsjednik ne može od DORH-a tražiti da istražuje ministra Banožića, ali da može prijaviti ako sumnja da je počinjeno kazneno djelo te da je to u zakonu navedeno kao obveza. Čačić je rekao i kako bi se predsjednikove izjave mogle smatrati miješanjem u rad DORH-a.

“On je arhitekt i menadžer, on te stvari ne razumije najbolje. Ja tu ne mogu ništa. Vi imate Sabor koji je Plenković pokupovao. On može smijeniti Hrvoj Šipek, ja ne mogu. Ja mogu reći bilo što. Rekao sam da je Banožić lopov i kriminalac. Temeljem čega sam to rekao? Temeljem iskustva, spoznaje… I on je sam pisao taj dokument”, govori predsjednik dodajući da očekuje da DORH kaže da je to što Banožić radi u redu. Milanović je ponovno pitao zbog čega je Željko Sabo bio u zatvoru godinu dana. “Da ovo je za tamnice. I o tome govori Čačić, za kojeg sam ja bečka škola. Plenković nije prvi puta postrojio te ljude, to je valjda naučio od komunističkih menotra i UDBA-e. Jesam li ja zvao sve Ustavnog suda da na njih utječem po pitanju ove odluke? Jesam li ikad to radio? Nisam. Hoću li? Neću. Ti ljudi su opasni za pravni poredak ove zemlje. To je razlog za građanski neposluh. Je li ovo huškanje? To je samo vapaj, ništa drugo”, kaže predsjednik.

“Šef tajne službe je postao predsjednik Vrhovnog suda. U kojoj zemlji to ima osim u Rusiji? Ti ljudi su uzurpatori. Njega nitko nikad ni za što nije birao.”

Milanović kaže da je ovo situacija “kao da vam netko uzme dijete bez razloga”. “Ne može. Zabranjeno”

“Imam druge opcije. Neka strepe. Pravda dolazi”, kaže.

Isprika Selaku

Na pitanje treba li se Banožić ispričati Selaku kaže: “Taj bijedni barski puž je to rekao da bi se prestalo pričati o njegovom kaznenom djelu od prije dvije godine. Selak se zna sam braniti. On je pilot, to je poseban soj ljudi. To što je on napravio, taj bijednik iz lokve neće napraviti za svojih sto života”, govori predsjednik ponovno postavljajući pitanje: “Što radi DORH?”

“Ja Selaka ne poznam. Ne mogu razgovarati ni sa svakim generalom niti trebam. Uvjeren sam da je odlikovan. Još jedna prljava teza, da je Selak pregovarao o remontu aviona u Ukrajini. On je brigadir, s kim bi on pregovarao. Inače, taj remont je plaććen 10 milijuna dolara. Toliko košta jedan kotač novog aviona”, govori predsjednik.

“30 godina je prošlo od rata i mi i dalje trpimo lopovluk tih prvoboraca lopovluka”, kaže.

Na pitanje kako komentira odlazak Hrvoja Zekanovića sa sjednice, Milanović kaže da Zekanović sve što radi radi za novac. “On je dvorska luda, to radi za novac. A može bit popularniji među ženama, to mu je očito bitno. Ne znam zašto privlači pažnju. Pitajte ga što on meni zamjera? Borbu za prava Hrvata u BiH? Što on meni zamjera, to pitajte tog zekana i dajte mu vreću šargarepe”, kaže.

Na pitanje o pomilovanju, kaže da bi se Plenović trebao ispričati generalima i pred njima raditi sklekove, ako može napraviti ijedan, jer je insinuirao to što je insinuirao. “On će te ljude nazivati udbašima. On je udbaš iz udbaške familije. … U ovoj zemlji ništa nije normalno, ništa. Na čelu s Ustavnim sudom koji treba ukinuti. To je ceterum censeo, znate što je to, iz klasičnih govora”, završio je predsjednik.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu