Hrvatska
Bankari najavili ono čega su se mnogi bojali: Rast će rate kredita, evo i od kad
S obzirom na to da inflacija raste, a očekuje se da će rasti i dalje, i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić zaziva, na neki način, početak rasta ključnih kamatnih stopa u eurozoni.
Na izravno pitanje, kasni li već sada ECB s povećanjem kamata i kakav je tu stav Hrvatske, odgovorio je da što prije se s tim krene, to bolje. Kao što je priznao, HNB tu više ne može puno učiniti jer mora i tečajnu i kamatnu politiku kalibrirati prema glavnom cilju – ulasku u eurozonu.
Nema smisla, pojasnio je, da Hrvatska sada diže kamate, zateže monetarnu politiku, a da onda, ako ECB u međuvremenu ništa ne učini, odnosno njene kamate i dalje ostanu negativne, u trenutku našeg ulaska u eurozonu, kad možda bude najveći inflatorni pritisak, zapravo naglo olabavimo monetarnu politiku, piše Novi list.
Poskupljuje novac
Sada zaoštravati, mimo politike središnje banke eurozone, s jedne strane bi značilo divergirati u odnosu na tu politiku (kojoj težimo), a s druge bi bilo i besmisleno jer ćemo ionako uskoro izravno potpasti pod nju.
Hrvatski guverner pridružuje se tako mišljenjima onih članica koje zagovaraju pristup da treba što prije krenuti s normalizacijom monetarne politike u eurozoni. To onda znači skuplji novac, kredite, i to ne samo za države, što se već događa (obveznice), nego i za građane i poduzeća.
No, to je prije svega pokušaj borbe protiv inflacije, za koju je, međutim, Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike, kazao da je teško raspetljati koliki je u sadašnjoj inflaciji uistinu njen troškovni dio (inflacija ponude), što je dio na koji monetarna politika ne može utjecati, a koliko otpada na inflaciju potražnje i očekivanja koja se u ukupnu stopu sve više ugrađuju.
Tri scenarija
Postavlja se tu i pitanje efikasnosti transmisijskog mehanizma, a ECB zasad čeka. Šonje je, predstavljajući najnovije HUB-ove analize, iznio tri moguća scenarija.
Prvi je, kaže, da će ECB, ako se bude bojao gubitka vjerodostojnosti i mislio da su inflacijska očekivanja sada značajniji pokretač inflacijskog procesa, onda dizati kamatne stope ranije nego što je bilo tko očekivao – moguće čak i na ljeto. “Hoće li usporavanje zbog rata u Ukrajini ECB nagnati da preispita tu odluku, vrlo teško je reći, no obveznički prinosi će u ovom scenariju i dalje rasti, a znamo da su već narasli u zadnjih nekoliko mjeseci”, rekao je.
U drugom scenariju obveznički prinosi također dalje rastu, ali je taj scenarij malo optimističniji jer se u njemu usporavanje pokazuje kao malo manji bauk, pa će ECB hrabrije ući u podizanje kamatnih stopa, ali tek prema kraju godine. No, sve skupa ovdje neće biti neki problem jer će realna ekonomija dobro funkcionirati.
U trećem scenariju, ako se pokaže da je statistika usporavanja gospodarstva ozbiljnija, nego što se u ovom trenutku čini, onda će se inflacija ranije smiriti i vjerojatno ECB neće biti toliko agresivan, odnosno možda će i odgoditi povećanje kamatnih stopa, predviđa Šonje.
Zdenko Adrović, direktor HUB-a, kaže da kamate u bankama u Hrvatskoj sasvim izvjesno neće ostati na razini na kojoj su sada. Morat će, kaže, na neki način rasti, “ili u varijanti da će ECB ići s minus 0,5 na nulu ili na 0,5”.
“U svakom slučaju do nekog će oblika povećanja doći. Uz to, središnje banke bi mogle povećavati zaštitni sloj kapitala kao što se nedavno već desilo s preporukom ECB-a za stambene kredite u Njemačkoj i Austriji, i možemo očekivati da će i u tom smislu doći do nekog oblika zaoštravanja bar nekih oblika kreditiranja”, ističe Adrović.
Tri efekta
Što se tiče bankara, na Liderovom Susretu guvernera i bankara regije, Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb, potvrdila je da bankari prate, prilagođavaju se, te da definitivno “stoji da će do rasta kamata doći”. “Trend povećavanja aktivnih kamatnih stopa počeo je već početkom godine, međutim, mislim da neće doći do značajnog i oštrog rasta kamata”, rekla je.
Prvi efekt koji djeluje u prilog tome je naš pristup eurozoni koji sam po sebi ipak nosi niži ‘country’ rizik i niži kreditni rizik, što djeluje u kontra smjeru i zbog čega ne očekujem da će kamate na lokalnom tržištu jako porasti, dodala je.
Drugo, koeficijent likvidnosti bio je krajem godine jako visok, u bankama je ogromna količina likvidnosti, i ne očekujem da će banke povećavati pasivne kamatne stope (na štednju) jer bi to uzrokovalo dodatni rast depozita i likvidnosti.
Na strani aktivnih kamatnih stopa (na kredite) rast se očekuje, ali neće biti oštar. “Što se tiče rasta kamata koji je već počeo, od kraja prošle godine je primjerice kamata na desetogodišnju kunsku obveznicu porasla jedan posto, a ako gledamo euroobveznicu, čak i duplo”, rekla je Jelušić Kašić.
Što se može očekivati
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, kaže da se u Hrvatskoj uistinu može očekivati kretanje kamata prema gore, ali blago. “Očekujem normalizaciju kamatne politike središnje banke, a može biti i kasno ako u ovim uvjetima ECB predugo čeka s tim. Prvo je potrebno da se negativna stopa na depozite promijeni na nulu jer je u ovom trenutku štetno da imamo negativne stope. Mislim da će se to u drugoj polovini godine i dogoditi, a bilo bi lijepo već početkom druge polovice godine. Ali, nećemo imati neki nagli rast kamata. Dakle, do efekta na klijente, građane i korporativne klijente, će doći, ali će on biti blaži nego u Americi, ali i nego u Europi”, veli Schoefboeck.
Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, kaže da su krediti proizvod, a novac je cijena tog proizvoda. Banke, kaže, isto čuvaju tržište i održavaju klijente, te stoga očekuje prilagodbu cjenovnih politika u puno blažoj mjeri.
Razlike po članicama eurozone
Hrvatskoj bi, čija je inflacija negdje na prosjeku eurozone ili i malo veća, sada odgovaralo podizanje ključnih stopa te pokušaj da se utječe na inflaciju. Moramo ispuniti i konvergencijski kriterij za euro, ali i sama “inflatorna izvedba” unutar eurozone vrlo se razlikuje po članicama: dok neke imaju inflaciju 4 posto, neke imaju 16 posto.
Jednima, dakle, više odgovara nastavak monetarne ekspanzije, odnosno status quo politika, dok bi nekima dobro došlo zatezanje, no monetarna politika je – samo jedna.
Na primjeru inflacije vide se razlike u strukturi ekonomija, jer neke zemlje “uvoze” manje, a neke više inflacije, pa se postavlja pitanje optimalnosti valutnog područja.
Što se nas tiče, već sad se vidi da ova politika nije posve “pogođena”. Vujčić kaže da se optimalnost valutnog područja procjenuje s obzirom na ekonomske cikluse, a tu usklađenost postoji.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.






