Connect with us

magazin

Pomaže li maska ako je jedino vi nosite?

Objavljeno

-

Izvor: Pexels

U trenutku kad je pandemija koronavirusa u mnogim zemljama u zalasku i ukidaju se mjere, dio ljudi to pozdravlja, a dio smatra da bi se neke mjere, primjerice nošenje maski, trebale i dalje primjenjivati u situacijama kad je u malom prostoru mnogo ljudi poput javnog prometa.

Maske za lice pružaju najveću zaštitu od širenja čestica koje nose viruse u zraku kada ih svi nose, piše CNN i dodaje da istraživanja sugeriraju da maske, ako ih druge osobe ne nose, mogu zaštititi samog nositelja, djelujući kao barijera između čestica i njegova nosa i usta.

“Jučer sam putovao avionom nakon što je ukinuta obvezna maska u javnom prijevozu. Imao sam masku na licu tijekom cijelog leta”, rekao je Chris Cappa, profesor građevinarstva i inženjerstva zaštite okoliša na Sveučilištu Kalifornija u Davisu, koji proučava čestice aerosola i maske.

Dok je putovao iz Sacramenta u San Diego, promatrao je kako se broj putnika koji su nosili maske tijekom leta smanjuje.

“Nastavit ću nositi svoju masku N95 dok putujem još neko vrijeme. Osobno sam više zabrinut kada sam u malim, prenapučenim prostorima kao što su avioni u odnosu na velike, relativno otvorene prostore kao što su zračne luke”, kaže Cappa.

“Razina zaštite, kada samo vi nosite masku, uvelike ovisi o dva čimbenika: koliko dobro vaša maska ​​prianja uz lice i koliko učinkovito materijal maske filtrira čestice koje mogu nositi viruse. Maske poput N95 i KN95 općenito će biti bolje od kirurških maski ili maski od platna jer se mogu bolje priljubiti uz lice. A kirurške maske rade bolji posao u filtriranju od platnenih maski”, kaže Cappa.

“Različite će maske bolje ili lošije pristajati različitim licima, pa je stoga važno pronaći onu koja vam dobro pristaje”, rekao je.

“Čak je i najbolja maska ​​dobra samo onoliko koliko dobro prianja. Maska N95 koja dobro prianja može smanjiti količinu potencijalno zaraznih čestica koje udišete za više od 20 puta.”

Čak i ako su svi oko vas bez maske, Cappa kaže da nošenje maske N95 koja dobro pristaje može smanjiti količinu infektivnih čestica koje možete udahnuti.

“Kada bi teoretski postojalo 100 zaraznih čestica koje biste trebali udahnuti bez maske, vi biste udahnuli 5 ili manje s maskom N95 koja dobro pristaje”, kaže on.

Maske od tkanine koje su se koristile kad je druga zaštitna oprema nedostajala mogu filtrirati velike kapljice. Ali učinkovitije maske, poput N95, mogu filtrirati i manje aerosole ili čestice koje zaraženi ljudi izdahnu, rekla je Erin Bromage, izvanredna profesorica biologije na Sveučilištu Massachusetts Dartmouth.

Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), maske N95 mogu filtrirati najmanje 95 posto čestica ako su pravilno postavljene na lice. Kirurške ili jednokratne maske su oko 5 do 10 posto manje učinkovite od N95, kaže Bromage.

Studija CDC-a objavljena u veljači otkrila je da su ljudi koji su između veljače i prosinca 2021. uvijek nosili masku u zatvorenom javnom prostoru, imali manju vjerojatnost da budu pozitivni na covid-19 od ljudi koji nisu nosili maske.

Nošenje maske “smanjilo je izglede za pozitivan test” na covid-19 za 56 posto među onima koji su nosili platnene maske, 66 posto među onima koji su nosili kirurške maske i 83 posto među onima koji su nosili maske N95 ili KN95, u usporedbi s ljudima koji uopće nisu nosili masku, prema CDC-u.

“Ako nitko drugi osim vas ne nosi masku ti bi postoci mogli pasti”, rekao je Cappa za CNN.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

FOTOGALERIJA / Ludijada 2024.

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati

magazin

Liječnica objasnila sve što trebamo znati o novoj varijanti koronavirusa

Objavljeno

-

By

Pojavila se nova varijanta koronavirusa – takozvani soj KP.2. I dalje se radi o podvarijanti omikrona, a u SAD-u je KP.2 već postao dominantan soj čija se zastupljenost među novozaraženima u zadnjih dva tjedna udvostručila.

CNN je o novom soju razgovarao s dr. Lenom Wen, liječnicom i izvanrednom profesoricom na Sveučilištu George Washington.

“Od početka Covida-19 raspravljamo o novim varijantama. Izvorni soj virusa je istisnut alfa varijantom. Onda smo imali Betu, zatim Deltu i onda Omicron. Jedan od razloga zašto novi soj istiskuje prethodno dominantne je taj što je jednako zarazan ili više. To znači da bi se KP.2 mogao vrlo lako širiti, što je nešto što smo vidjeli tijekom Covid-19: da je koronavirus iznimno zarazan i stoga ga je teško izbjeći. Dobra vijest je da se čini da KP.2 ne uzrokuje ozbiljniju bolest. Doista, broj hospitalizacija povezanih s Covidom-19 rekordno je nizak. I nema razloga vjerovati da bi postojeća cjepiva i tretmani prestali djelovati protiv njega”, rekla je Wen.

Kaže da većina ljudi koji se zaraze koronavirusom nikada neće znati koja varijanta uzrokuje njihove simptome.

“Simptomi infekcije Covid-19 uključuju curenje iz nosa, grlobolju, glavobolju, vrućicu, kašalj i bolove u tijelu. Neki ljudi mogu doživjeti teže simptome kao što je nedostatak zraka. Nijedan od ovih simptoma nije specifičan za KP.2, za koji do sada nije prijavljeno da je povezan s jedinstvenim simptomima koji ga razlikuju od drugih infekcija koronavirusom. Važno je upamtiti da kod mnogih pojedinaca simptome Covid-19 može biti teško razlikovati od drugih virusnih infekcija, poput gripe ili prehlade”, dodala je.

Kaže da bi postojeća cjepiva i dalje trebala djelovati i protiv novog soja, prenosi Novi list.

“Očekuje se da će zdravstveni dužnosnici na jesen preporučiti novu verziju cjepiva protiv Covid-19, koje će ciljati na nove varijante. Ako zdravstveni dužnosnici predviđaju da će KP.2 biti među ovim varijantama, jesenska cjepiva vjerojatno će biti još učinkovitija protiv KP.2”, rekla je zdravstvena stručnjakinja.

Kaže da se zaraženima koronavirusom i dalje preporučuje da ostanu kod kuće još najmanje 24 sata nakon što nestanu simptomi povišene temperature. Sljedećih pet dana trebali bi nastojati poduzeti dodatne mjere opreza poput nošenja maski i ograničavanja bliskog kontakta s drugima.

 
Nastavi čitati

magazin

Klonite se omiljenih grickalica, upozorava neurolog s Harvarda

Objavljeno

-

By

unsplash

Studija provedena na 30.239 sudionika starijih od 45 godina koju je proveo američki znanstveni časopis Neurology potvrđuje štetnost ultraprocesuirane hrane i upozorava na povećan rizik od kognitivnih problema i moždanih udara.

Sve veći broj istraživanja povezuje ultraprerađenu hranu s povećanim rizikom od raznih bolesti, kao što su bolesti srca, dijabetes, rak crijeva i pretilost. Novo istraživanje Opće bolnice u Massachusettsu otkrilo je vezu između ultraprerađene hrane i zdravlja mozga, a studiju je prenio Newsweek.

Ona uključuje niz pakiranih grickalica, gaziranih pića, instant rezanaca, gotovih jela i većine proizvoda koji sadrže dugačak popis neprepoznatljivih sastojaka, konzervansa, emulgatora, zaslađivača i umjetnih aroma.

“Nekoliko neovisnih studija pokazalo je povezanost između ultraprerađene hrane i važnih zdravstvenih ishoda”, rekao je autor studije i profesor neurologije na Harvardu W. Taylor Kimberly za Newsweek.

“Naša studija pridonosi ovom radu pokazujući da je ona povezana s dva glavna čimbenika oštećene funkcije mozga – moždanog udara i kognitivnog oštećenja”, nastavio je. “Naša studija također pokazuje da je važno obratiti pozornost ne samo na to koju hranu jedemo, već i na to kako se ta hrana obrađuje prije nego što je pojedemo.”

Istraživanje, objavljeno u časopisu Neurology, ispitalo je podatke 30.239 sudionika starijih od 45 godina koji su praćeni tijekom prosječnog razdoblja od 11 godina. Sudionici su zamoljeni da ispune upitnike o tome što jedu i piju, iz čega je tim izračunao njihov prosječni dnevni unos ultraprerađene hrane.

Među tim sudionicima, 14.175 je ispitano zbog znakova kognitivnog pada, dok je 20.243 ispitano zbog moždanog udara. Nitko ni u jednoj skupini nije imao povijest kognitivnog pada ili moždanog udara prije početka razdoblja istraživanja. Do kraja studije, 768 sudionika je imalo dijagnosticiran kognitivni poremećaj, a 1108 ih je imalo moždani udar.

Nakon prilagodbe za dob, spol, visoki krvni tlak i druge poznate čimbenike rizika od demencije, tim je otkrio da je 10-postotno povećanje unosa ultraprerađene hrane povezano s 16 posto većim rizikom od kognitivnog oštećenja. Suprotno tome, jedenje neprerađene i minimalno prerađene hrane povezano je s 12 posto nižim rizikom od kognitivnog oštećenja.

Nakon što je tim prilagodio iste čimbenike rizika, rizik od moždanog udara bio je 8 posto veći među onima s većim unosom ultraprerađene hrane, dok je minimalno prerađena hrana bila povezana s 9 posto manjim rizikom od moždanog udara.

Iako ova studija nije istraživala uzročne učinke iza ovih povezanosti, Kimberly je rekao da trilijuni mikroba koji žive u našim crijevima i molekule koje proizvode vjerojatno igraju značajnu ulogu.

“Ono što nam je zanimljivo je da su neki metaboliti povezani s moždanim udarom i/ili kognitivnim oštećenjem povezani s određenim vrstama hrane i sintetizira ih crijevni mikrobiom. Stoga logično je da ultra-prerađena hrana također može utjecati na naš crijevni mikrobiom, što bi zauzvrat moglo utjecati na dugoročno zdravlje mozga.”

Kad je riječ o riziku od moždanog udara, ultraprerađena hrana može imati izravne i neizravne učinke.

“Naša studija daje razlog da budemo svjesni hrane koju jedemo”, rekao je. “Ne samo da bismo trebali težiti povećanju količine zdrave hrane, poput lisnatog povrća, orašastih plodova i proteina na bazi ribe, već bismo također trebali težiti smanjenju količine pretpakirane hrane te slatkih i slanih grickalica.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu