Sudionici jednogodišnje studije koji su ograničavali svoje obroke na određeni period u danu nisu izgubili ništa više na težini od onih koji su obroke rasporedili kroz cijeli dan.

Ideja povremenog ili naizmjeničnog posta (intermittent fasting) vrlo je privlačna: ograničite sve svoje obroke na period od šest ili osam sati svaki dan, i u tom okviru možete jesti što god želite, prenosi New York Times.

Studije provedene na miševima isprva su podržale tu teoriju. Male studije provedene na ljudima koji pate od pretilosti također su pokazale da takva dijeta može pomoći pri gubitku kilograma. Ali sada, rigorozna jednogodišnja studija u kojoj je jedna grupa sudionika jela niskokalorične obroke između 8 ujutro i 4 navečer, a druga konzumirala taj isti broj kalorija u bilo koje doba dana nije pokazala nikakav efekt naizmjeničnog posta.

Zaključak je, kaže dr. Ethan Weiss, istraživač na Sveučilištu u Kaliforniji, San Francisco, da „konzumiranje obroka u kratkom vremenskom periodu nema nikakvih benefita.“

Studiju su proveli istraživači sveučilišta u Guagnzhou u Kini. Ona je uključivala 139 ljudi koji pate od pretilosti. Žene su unosile 1.200 do 1.500 kalorija, a muškarci 1.500 do 1.800 kalorija svaki dan. Da bi se točno pratio napredak, sudionici su morali fotografirati sve što su jeli kroz dan i voditi dnevnike prehrane.

Obje skupine izgubile su na težini – u prosjeku otprilike 6 do 8 kilograma – ali nije primijećena bitna razlika u težini koju su izgubili sudionici u obje skupine. Također nije primijećena velika razlika između skupina po pitanju obujma struka, tjelesne masnoće i mišićne mase.

„Ovi rezultati pokazuju da je ograničavanje broja kalorija najbolje objašnjenje za većinu pozitivnih učinaka do kojih dolazi u režimu prehrane gdje se ograničava vrijeme unosa hrane,“ zaključili su dr. Weiss i njegove kolege.

Rezultati iznenadili istraživače

Ta studija nije prva koja je testirala ovakvu dijetu, ali su prethodne studije često bile manje, kraće su trajale i u njima nije bilo kontrolnih skupina. Takva istraživanja često su dovodila do zaključaka da ljudi gube na težini ako svoje obroke konzumiraju samo u određenom vremenskom periodu svaki dan.

Sam Weiss je ranije bio veliki poklonik te ideje i izjavio je da je sedam godina on sve dnevne obroke jeo između podneva i osam sati navečer.

U prethodnom istraživanju, Weiss i njegove kolege tražili su od nekih od 116 odraslih sudionika da jedi tri obroka dnevno, uz međuobroke ako ogladne, a drugi su jeli što god žele u periodu između podneva i osam navečer. Sudionici su izgubili oko kilogram u drugoj skupini, a 0.7 kilograma u prvoj, razlika koja nije statistički relevantna.

U intervjuu je Weiss izjavio da nije mogao vjerovati kad je vidio rezultate studije. Pitao je statističare da čak četiri puta analiziraju podatke, dok mu nisu rekli da su oni nepromjenjivi.

„Bio sam odan toj ideji,“ rekao je Weiss. „Ovo je bilo teško prihvatiti.“

Taj eksperiment trajao je tek 12 tjedana. Sada, čini se da ni ova jednogodišnja studija nije uspjela dokazati benefite takve prehrane.

Dr. Christopher Gardner, direktor studija o nutricionizmu na Stanford centru za prevenciju i istraživanje, rekao je kako ga ne bi iznenadilo ako bi takav režim prehrane ipak ponekad bio uspješan.

„Skoro svaka vrsta dijete je uspješna za neke od nas,“ rekao je. „ Ali zaključci, koje dokazuje i ova studija, su da – kada se držite kvalitetno osmišljene i provedene studije, razne dijete nisu ništa više korisne od jednostavnog ograničavanja broja kalorija.“

Stručnjaci za mršavljenje kažu da ovakve dijete neće nestati. „Nemamo jasan odgovor zasad“ o tome pomaže li ova strategija ipak nekim pojedincima da izgube na težini, kaže Courtney Peterson, istraživačica na Sveučilištu u Alabami koja se bavi naizmjeničnim postom.

Dr. Louis J. Aronne, direktor centra za kontrolu tjelesne težine u New Yorku kaže da neki ljudi ne vole dijete koje se baziraju na brojanju kalorija, i kod njih bi se moglo pokazati uspješnim ako jednostavno ograniče vrijeme u danu kada konzumiraju svoje obroke.

„Taj pristup nije nužno bolji, ali ne čini se da je gori,“ od brojanja kalorija, kaže. „On daje pacijentima više mogućnosti za uspjeh.“

Hipoteza na kojoj se ovaj režim prehrane temelji jesu takozvani cirkadijalni geni koji, vjeruje se, ubrzavaju metabolizam i aktivni su tijekom dana, kaže dr. Caroline Apovian, jedna od direktorica centra za održavanje tjelesne težine u Bostonu.

Pitanje za istraživače je, kaže: „Ako unosite previše hrane tijekom dana, hoćete li uspješnije potrošiti te kalorije, umjesto da ih taložite?“

Dr. Apovian kaže da bi voljela vidjeti studiju koja uspoređuje skupinu sudionika koji previše jedu kroz cijeli dan sa skupinom u kojoj sudionici previše jedu u samo određeni period u danu.

Kaže da bi svejedno preporučila ovakav režim prehrane svojim pacijentima, „iako nemamo dokaza.“

Dr. Weiss pak kaže da ga je njegova studija uvjerila da naizmjenični post ne daje nikakve rezultate.

„Počeo sam opet doručkovati,“ kaže. „Moja obitelj kaže da sam postao puno ljubazniji.“