Connect with us

Tech

Ugrađuju li proizvođači kvarove u uređaj kako bismo češće kupovali nove?

Objavljeno

-

Građani sve više prijavljuju da im se kućanski uređaji kvare, a pogtovo u razdoblju odmah nakon jamstvenog roka. Na tu činjenicu je posebno upozoravala i SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan u svojim istupima u Europskom parlamentu, kao i u brojnim medijskim istupima. Koji se uređaji najviše kvare, koji su najčešći kvarovi te koji su najčešći razlozi za kupovinu novog uređaja u odnosu na popravak starog – samo su neka od pitanja na koje smo pokušali dobiti odgovore.

U Hrvatskoj udruzi potrošača kažu da im se građani najviše žale na kvarove perilica i sušilica rublja, hladnjaka, televizora, računala te malih kućanski aparata. Mjesečno im se, tvrde, javi oko 100 potrošača telefonski i oko 50 potrošača pisanim putem s tim problemima.

Kako objašnjavaju iz udruge, najčešće se radi o popravljivim kvarovima.

“Mi nemamo povratnu informaciju o tome nego se potrošači žale jer im servis ne popravlja uređaje u primjerenom ili razumnom roku koji nije definiran brojem dana”, poručuju  iz Hrvatske udruge potrošača u odgovoru na naš upit.

Što bi bio primjereni ili razumni rok za popravak uređaja?

Iako Zakon ne definira koliko bi točno dana bio primjereni ili razumni rok za popravak uređaja, pojašnjavaju nam kako se, primjerice, u Njemačkoj razumnim rokom smatra nekoliko dana.

“Kada smo o tome raspravljali prilikom prijedloga promjene Zakona, oda je jedna kolegica iz Njemačke rekla da je primjereni ili razum rok kao tako definiran u redu jer kod njih u Njemačkoj to znači „danas ste pozvali servisera , sutra je serviser kod potrošača da popravi uređaj, a ako ne može odvozi ga u servis i kroz nekoliko dana je popravljen”, kažu nam i dodaju da joj nije bilo jasno da je u Hrvatskoj prvi problem dobiti servisera na telefon.

“U Hrvatskoj je situacija da kad dobijete servisera na telefon, on javi da će doći za 7 ili 14 dana. Kada je došao do potrošača naravno nije donio nikakve dijelove za popravak pa je najavio svoj dolazak opet za 7 dana ili da će odvesti proizvod u servis. Kada je konačno došao nakon 7 ili 10 dana odvezao uređaj niti serviser niti potrošač ne znaju kada će biti uređaj popravljen. U međuvremenu od prijave kvara prođe i mjesec dana, a uređaj je još na popravku”, ističu.

Što Europski parlament čini po tom pitanju?

Europarlamentarka Biljana Borzan pojašnjava nam da je Europski parlament  prije tjedan dana gotovo jednoglasno izglasao njezinu Rezoluciju o pravu na popravak.

“Tražimo uvođenje jedinstvene oznake popravljivosti kako bi kupac u trenutku kupnje znao koliko je lako i povoljno popraviti proizvod u slučaju kvara. Uz to, rezervni dijelovi moraju biti jeftiniji i dostupni za sve vrijeme trajanja uređaja. Ugrađene kvarove treba najstrože zabraniti. Naime, čak 81 posto građana Hrvatske je u mom nedavnom istraživanju reklo kako im je popravak neisplativ. Rezervni dijelovi nerijetko koštaju skoro kao novi uređaj, a i servisera je sve manje. Europska komisija će ove godine u proceduru poslati nekoliko zakona kojima je cilj učiniti EU tržište održivijim te pokrenuti stvaranje kvalitetnih radnih mjesta u industriji popravka i prenamjene”, govori.

A zašto se građani najčešće odlučuju na kupovinu novog, umjesto popravka starog uređaja? Iz Hrvatske udruge potrošača kažu da je pitanje isplati li se popravljati uređaj koji se koristi dvije godine nakon jamstvenog roka jer serviseri izbjegavaju odgovor o cijeni popravka ili orijetnacijskoj cijeni, iako su, ako je predviđena cijena popravka veća od 500 kuna obavezni dati radni nalog s predviđenim troškovima.

“U slučaju da serviser dođe u vaš dom, a ništa ne napravi, tražit će da platite 200 kuna samo za njegov dolazak. Ako se i odlučite na popravak, ne znate koliko će vas to koštati, pa to nekad zna biti i više od pola cijene novog uređaja – i opet imate strai uređaj za koji ne znate kada će se pokvariti”, objašnjavaju nam iz udruge potrošača.

Problem je i u tome, pojašnjava, da servisi nemaju rezervne dijelove, a promijenjen je Zakon o obveznim odnosima prema kojima bi se uređaji sve više trebali popravljati. Time su, kažu nam, prevareni potrošači jer to navodno traži Europska unija.

Stižu li u Hrvatsku proizvodi lošije kvalitete?

Pitali smo Borzan i što je s kvalitetom proizvoda, odnosno dolaze li na hrvatsko tržište proizvodi koji su lošije kvalitete od onih na zapadnim tržištima.

“Pitanje kvalitete proizvoda smo uredili u prošlom mandatu Europskog parlamenta i taj zakon je stupio na snagu. Taj zakon izjednačava kvalitetu svih proizvoda, kako prehrambenih tako i neprehrambenih poput elektronike ili namještaja. Europska komisija provodi obuke i kontrole na terenu kako bi zakon što bolje zaživio”, kazala je.

Istaknula je i podatak kako čak 84 posto građana u Hrvatskoj smatra smatra da su uređaji proizvedeni prije 20 godina trajali dulje nego oni proizvedeni danas.

“To je problem ugrađenih kvarova koje su mnoge studije dokazale. Naime, pokazalo se kako su perilice za rublje programirane na određeni broj okretaja, televizori na određeni broj radnih sati i slično. Većina uređaja se pokvari između druge i treće godine upotrebe, što je odmah nakon isteka obveznog jamstva, a to vjerojatno nije slučajnost”, objašnjava Borzan.

Progovorila je i o digitalnim kvarovima koji su unaprijed ugrađeni u uređaj.

“Više od polovice naših građana je primijetilo kako im uređaj uspori nakon što skinu najnovija ažuriranja ili im pak baterija kraće traje. Prema najnovijem prijedlogu Komisije, potrošač u trenutku kupnje treba znati kako će ažuriranja utjecati na uređaj – čak ako je ukupni učinak dobar moraju biti informirani i o negativnim učincima. Sve vrste ugrađenih kvarova treba najstrože zabraniti”, ističe europarlamentarka.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Hrvati vole automobile: Prema ovoj ljestvici četvrti smo u Europi

Objavljeno

-

By

Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) izdalo je izviješće pod nazivom “Vozila na europskim cestama” koje otkriva brojne podatke o automobilima koji kruže europskim cestama.

Izvješće uključuje ključne podatke, poput prosječne starosti vozila, vrste snage vozila, vlasništva i još mnogo toga te smo odlučili izdvojiti one najzanimljivije.

Tako možemo vidjeti kako je na cestama EU-a 2022. prometovalo je 252 milijuna automobila, što je povećanje od 1% u odnosu na prethodnu godinu. Prema istom izviješću, u Hrvatskoj je te godine prometovalo 2.06 milijuna automobila.

Prodaja električnih vozila u EU-u je dosegla najvišu razinu svih vremena 2022., ali ona i dalje čine tek 1,2% svih automobila na cestama EU-a. U našoj zemlji je taj podatak još i manji, odnosno udio električnih automobila iznosi tek 0,3 posto. Na području cijele EU najviše je benzinaca (50,6 %), a slijede dizelaši (40,8 %). Kod nas je taj borj obrnuti te je na našim cestama više vozila na dizel (56 %),  a nakon toga slijede vozila na benzin (39 %).

Što se tiče starosti automobila, najstariji vozni park imaju Grci (prosjek 17,3 godine) i Estonci (16,6 godina), dok najnovije automobile voze u Luksemburgu (7,9 godina), te Danskoj i Austriji (8,9 godina). Što se Hrvatske tiče, prema podacima ACEA-e, prosječan automobil na našim cestama star je 13,3 godina.

Hrvati i broj automobila

Kada je u pitanju broj automobila, Poljska ima najveći broj automobila na 1000 stanovnika u Europi, čak 703, dok je Latvija na začelju ljestvice s 410 automobila na 1000 stanovnika. Nakon Poljaka slijede Luksemburžani (695), Talijani (681), a na visokom četvrtom su Hrvati s čak 664 automobila na 1000 stanovnika. Dodajmo i da je prosjek EU-a 574 automobila na 1000 stanovnika.

ACEA

Na cestama EU prometuje više od 30 milijuna kombija, što je povećanje od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Francuska prednjači s najvećim brojem kombija u prometu. Više od 6,5 milijuna kamiona sada je na cestama EU-a, što je povećanje od gotovo 2% u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku, kamioni ostaju najstariji od svih vrsta vozila sa 14 godina. Na cestama EU sada prometuje preko 720 000 autobusa. Električni modeli čine više od 10% autobusa u tri zemlje EU (Irska, Luksemburg i Nizozemska).

Izvješće pokazuje da, iako zakonodavni ciljevi mogu pomoći u usmjeravanju promjena, ovo je samo dio slagalice za dekarbonizaciju cestovnog prometa. Europi je potreban širok skup okvirnih uvjeta, kao što su infrastruktura za punjenje te kupnja i porezni poticaji, kako bi se potaknula potražnja za novim modelima i napunila vozila na europskim cestama najčišćim i najzelenijim modelima.

 
Nastavi čitati

Tech

WhatsApp testira novu značajku, obavijestit će korisnike koji su kontakti nedavno bili online

Objavljeno

-

By

WhatsApp navodno razvija novu značajku koja prikazuje nedavno aktivne kontakte u obliku popisa. Značajka je trenutno u fazi testiranja i vjerojatno će biti uvedena u budućem ažuriranju.

Prema najnovijim vijestima, WhatsApp ima još jednu značajku koja vam može pomoći da odlučite kome ćete prvom poslati poruku, piše India Today.

Ova bi se značajka mogla pokazati korisnom ako želite provjeriti tko je nedavno bio aktivan na platformi za razmjenu poruka i najvjerojatnije će prvi odgovoriti na vaše poruke ili pozive.

Ova bi značajka također mogla poboljšati korisničko iskustvo i ukloniti potrebu za pojedinačnom provjerom statusa aktivnosti svakog kontakta.

Ovo nije jedina značajka koju WhatsApp testira kako bi vas potaknuo na interakciju s vašim kontaktima.

Ranije izvješće govorilo je da bi WhatsApp mogao korisnicima početi predlagati kontakte s kojima bi trebali razgovarati. Ti bi kontakti bili oni s kojima korisnik nije razgovarao dugo vremena.

Obje značajke trenutno se testiraju i mogli bismo ih vidjeti u budućem ažuriranju aplikacije.

 
Nastavi čitati

Svijet

WhatsApp snižava minimalnu dob u Europi, zagovornici dječjih prava bijesni

Objavljeno

-

By

Novo dobno ograničenje stupilo je na snagu u četvrtak u Europskoj uniji. Nova minimalna dob od 13 godina također je najavljena za korisnike u Ujedinjenom Kraljevstvu u veljači. Usluga za razmjenu poruka – koju je Meta kupila prije deset godina – navodi na svojoj web stranici da promjene osiguravaju “minimalnu dob za WhatsApp na globalnoj razini”.

Međutim, donja dobna granica izazvala je kritike – zagovornici dječjih prava u Ujedinjenom Kraljevstvu tvrde da ona dodatno izlaže mlade ljude opasnostima interneta.

U priopćenju od četvrtka, grupa za kampanju Smartphone Free Childhood sa sjedištem u Velikoj Britaniji pozvala je WhatsApp da promijeni novu politiku. “WhatsApp stavlja dobit dioničara na prvo mjesto, a sigurnost djece na drugo”, rekla je Daisy Greenwell, suosnivačica grupe.

“Smanjenje dobne granice ignorira sve glasnije zvonce za uzbunu koje oglašavaju znanstvenici, liječnici, učitelji, stručnjaci za sigurnost djece, roditelji i stručnjaci za mentalno zdravlje zbog štetnosti korištenja društvenih medija za djecu”, rekla je Greenwell.

Vicky Ford, britanska zastupnica iz vladajuće Konzervativne stranke i članica ključnog vladinog odbora za obrazovanje, nazvala je odluku o snižavanju minimalne dobi bez prethodnog razgovora s roditeljima ‘neodgovornom’, izvijestila je PA Media.

Glasnogovornik WhatsAppa rekao je u petak za CNN:: ‘Svim korisnicima dajemo opcije da kontroliraju tko ih može dodati u grupe i, kada prvi put primite poruku s nepoznatog broja, dajemo vam opciju da blokirate i prijavite račun’. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Meta pod paljbom

Meta se u prošlosti našla pod kritika zbog nastojanja da smanji dobna ograničenja na svim platformama u Sjedinjenim Državama. Prošle je godine tvrtka rekla da planira smanjiti minimalnu dob za svoju aplikaciju za virtualnu stvarnost s 13 na 10 godina, unatoč pritisku američkih zakonodavaca da takve usluge ne plasiraju mlađim korisnicima.

CNN je također izvijestio prošle godine da je izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg osobno i više puta osujetio inicijative koje su imale za cilj poboljšati dobrobit tinejdžera na Facebooku i Instagramu, platforma koje su također u vlasništvu Mete.

Ponekad je Zuckerberg izravno nadglasavao neke od svojih najviših rukovoditelja, koji su se zalagali za veću zaštitu adolescenata, prema internoj komunikaciji objavljenoj u sklopu tužbe protiv tvrtke, prenosi tportal.

No, u priopćenju za medije od četvrtka – nevezno uz promjene WhatsAppove dobne politike u Europi – Meta je rekla da testira značajke za zaštitu mladih od opasnosti ‘seksualnog iznuđivanja’ i ‘zloupotrebe intimnih slika’. Nadaju se da će nove značajke ‘potencijalnim prevarantima i kriminalcima otežati pronalaženje i interakciju s tinejdžerima’.

Predatori seksualnog iznuđivanja (engl. sextortion) obično varaju mlade žrtve tako oni povjeruju da razgovaraju s ljudima svoje dobi. Nagovaraju ih da pošalju eksplicitne fotografije i videa, a kasnije prijete da će objaviti te slike ako im se ne uplati određena svota.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu