Profesor na Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović u Pressingu N1 televizije govorio je o najvažnijim svjetskim temama – ratu u Ukrajini, situaciji u regiji te izborima u Francuskoj.

Na samom početku komentirao je rat u Ukrajini za koji je rekao da mu je otpočetka bilo jasno da će ga biti teško završiti.

“Iz ovog rata nitko ne smije izaći kao poražena strana. Poraz bi značio stalan gubitak statusa sile. Ovaj rat ima elemente ideološkog rata protiv zapada, liberalne demokracije i proširenje NATO saveza”, rekao je Jović.

Podsjetio je da je čitav niz događaja pokazao da se sigurnosni elementi ne mogu potpuno eliminirati zbog čega se NATO savez održao do danas.

Rekao je da u Ukrajini trenutno ne pobjeđuje niti jedna strana.

“Ukrajina se i dalje odupire, premda je cijena tog odupiranja golema”, ocijenio je.

“Ne znam što bi bilo moguće, a da ne izgleda kao poraz Rusije. Zapad je istaknuo da je Putinov cilj potpuno uništenje Ukrajine. Imat ćemo jedan, nažalost, dugotrajan rat”, dodao je.

Ipak, slaže se da posljednje izjave Vladimira Putina, u kojima govori da je namjera Rusije pomoći narodu Donbasa, ukazuju da je možda promijenio prve planove.

“Ne znamo koji su ciljevi tog rata. U pripremi tog rata Putin se udaljio i od svojih suradnika, ali dao je u govorima dovoljno naznaka da su planovi puno veći od onoga o čemu danas govori. Jedan od ciljeva rata je bilo onesposobljavanje ukrajinske vojske, ali to se također neće dogoditi jer Zapad snabdijeva Ukrajinu sa oružjem i čvrsto je stao iza nje”, smatra Jović.

Upozorio je da u Europi vlada nejedinstvo po pitanju zabrane energenata iz Rusije, ne samo među članicama Europske unije, nego i unutar pojedinih zemalja.

Stav predsjednika Milanovića prema Rusiji

Upitan za izjave predsjednika Zorana Milanovića po pitanju ukrajinske krize, koje su značajno blaže u odnosu na njegovu prepoznatljivu retoriku, Jović je odgovorio da je retorika između Plenkovića i Milanovića postala toliko zaoštrena u jednom trenutku da bi svima bilo neobično da postoji konsenzus sada o vanjskoj politici.

Pojasnio je da se Andrej Plenković svojom politikom pokazao kao liberalist, a Milanović kao realist.

“Milanović stvari gleda više sa stajališta nacionalnih interesa. Za razliku od njega, Plenković više inzistira na tim vrijednostima”, rekao je Jović pa nastavio:

“Mislim da je Milanović shvatio koji tip reakcije slijedi ako na bilo koji način relativizira poziciju Rusije, odnosno Putina. To je danas postala jedna radikalna, ekstremistička pozicija. Vidjeli smo da su prve izjave predsjednika Milanovića naišle na veliku kritiku u međunarodnoj areni, a pozitivne reakcije iz Moskve. On se povukao jednim dijelom kada je vidio kakvu vrstu reakcije izaziva razumijevanje za takvo ponašanje.”

Na pitanje postoji li mogućnost da se Rusija i neka članica NATO-a se sukobe, Jović je odgovorio da misli da na obje strane ne postoji volja za tim jer razumije što bi to značilo.

Poruke Bidena, Johnsona i Kine

“Amerika čini što može u ovom trenutku. Mislim da ne može učiniti puno više, kao niti Velika Britanija. Britanija pokušava naći svoje mjesto nakon izlaska iz Europske unije. Pisao sam članak neposredno nakon Brexita, gdje mi se činilo logičnim da se Britanija fokusira kao sigurnosna sila u onim dijelovima Europe koji nisu u EU, poput Ukrajine, eventualno ako bi se dogodila promjena u Bjelorusiji ili drugim dijelovima bivšeg Sovjetskog saveza, i na zapadnom Balkanu”, kazao je Jović.

Što se tiče pozicije Kine, kaže da je ona ambivalentna iz nekoliko razloga.

“S jedne strane, dugoročno joj odgovara sukob SAD-a i Rusije jer slabi i Rusiju i Zapad. S druge strane, ne želi globalni rat jer joj dobro ide u sadašnjim okolnostima i ima velike ambicije za koje su joj potrebni mir i mirna trgovina”, kazao je Jović, dodajući da će iz tog razloga Kina u nekom trenutku htjeti zaustaviti taj rat ili ga ograničiti.

Jović vjeruje da sankcije nisu dovoljan instrument da zaustave Rusiju, ali smatra da mogu biti korisne dugoročno.

Izbori u Srbiji

“Mislim da će Vučić pokušati zadržati poziciju vojne neutralnosti, premda je rekao da ona ne uključuje političku neutralnost i da je Srbija na putu prema Europskoj uniji. On je s obje strane pod velikim pritiscima. Nije popularno sjediti na dvije stolice, posebno na dvije tako vruće stolice koje su međusobno zaraćene”, smatra Jović.

Napominje da da ne treba zaboraviti da je veliki dio opozicije, koja je postigla prilično dobar rezultat i ušla u parlament, prilično desnije od Vučića.

“Formiranje Vlade će biti test u kojem smjeru Vlada želi ići. U tom razdoblju će morati vidjeti što će s Dačićevim SPS-om. Ako ide s njim, moći će bez ikakvog problema formirati vladu na nacionalnoj razini i ima većinu u Beogradskoj skupštini za sada. Međutim, ako ide sa Dačićem koji je naglašavao u kampanji “nikad sankcije Rusije” i koji ima kontrolu nad naftnom industrijom, onda će to biti signal Zapadu da nije potpuno iskren u svom pomicanju prema Zapadu. Ali ako ne ide u savez s njim, ostaje pitanje koliko je spreman koristiti druge”, kazao je Jović, koji vjeruje da je Vučić bliži tome da se odluči za Zapad.

“U tom trenutku je sve moguće, ali je to vrlo rizična situacija jer će iznevjeriti mnoge svoje birače, kao i ljude sa svoje liste koji nisu iz njegove stranke”, dodao je.

Analizirajući veliku naklonjenost Srba prema Rusiji, ukazao je da pri tome treba uzeti u obzir dva dugoročna faktora.

“Jedan je Kosovo. Proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine koje se nije dogodilo 1999., nego je tada bila rezolucija kojom se Kosovo tretiralo slično kao što je UNPROFOR tretirao ovdje Krajinu od 1991.-1995. To se primijenilo 2008. manje više pod američkim patronatom. Ta kosovska situacija je dovela Putina na vlast i kao što vidimo Putin ju stalno koristi. I u samoj Srbiji je vrlo teško objasniti kako se odmaknuti od Rusije koja zajedno s Kinom u Vijeću sigurnosti podržava teritorijalni integritet Srbije. S druge strane, tu je jedan dugoročni nacionalistički narativ koji se u Srbiji stvara posebno od 2006. godine kada je Srbija postala nezavisna država. On udaljava Srbiju mentalno od Jugoslavije i bilo koga drugoga i stvara joj novi nacionalni identitet koji se temelji na mitovima i mističnim elementima. On je dosta blizak novom ruskom identitetu”, pojasnio je.

Prelijevanje sukoba na Balkan

Odgovarajući na pitanja o opasnosti od novog rata na Balkanu, posebice potencijalne srpske invazije na Kosovo, Jović je kazao:

“Politički je štetno govoriti o ratovima na Balkanu jer stvara strahove kod ljudi, a nije niti realno. Ne smijemo paničariti jer time stvaramo preduvjete da se rat dogodi. Ako govorimo da će se dogoditi, stvaraju se strahovi koji vode u mobilizaciju za obranu. Ako se krenete pripremati za rat, onda ova druga strana vidi da se naoružava i govori o ratu, pa to i sama čini. Naročito je to opasno u BiH.”

Uvjeren je da prelijevanje sukoba na Balkan nije realno, odnosno je u samo jednom scenariju: “Ako bi sada došlo do kolapsa Zapada, došlo bi do anarhije i kaosa u kojem je sve moguće.”

Ipak, ne vidi da bi Zapad mogao trenutno mogao kolabirati, a u cijeloj situaciji vidi i jednu pozitivnu stvar:

“Mislim da je zapadni Balkan sada zapravo bliže Europskoj uniji nego su bili prije ovog rata.”

Ističe da je ključno za Zapadni Balkan da ostane izvan ovog sukoba koliko je to moguće.

“Niti jedan ratni sukob, od Balkanskih ratova do danas, koji se vodio u Europi nije nas mimoišao”, kazao je Jović, još jednom napominjući da se ovaj sukob može preliti samo ako Zapad kolabira.

Izbori u Francuskoj

Na pitanje što bi za Europu značila pobjeda Le Pen, Jović je kazao:

“Bio bi to veliki udarac, posebno u situaciji kada Njemačka ima Vladu koja nije jedinstvena po pitanjima vanjske politike. Bila bi Europa koja bi bila u puno većoj mjeri neki geostrateški projekt, dakle, neke zajedničke veze po pitanju sigurnosti i ekonomije, ali što se tiče društvenih vrijednosti, demokratizacije društva ili promoviranja europskog identiteta, ona bi izgubila. Bila bi Europa koja bi bila u većoj mjeri antiislamska, protivnica izbjeglica, ne svih, ali posebice protiv ovih koji dolaze iz Arapskih zemalja.”