Connect with us

magazin

Fascinantna bića: Ovo su razlozi zbog kojih hobotnice ne treba uzgajati za hranu…

Objavljeno

-

Nadživjele su dinosaure, razmišljaju krakovima, ’emotivne su’ i mogu naučiti gotovo sve što im se pokaže. Vijest o otvaranju prve farme hobotnica potaknula je nedavno prosvjede diljem svijeta.

Više od 75 svjetskih organizacija za zaštitu i prava životinja prošle je nedjelje u brojnim svjetskim gradovima prosvjedovalo protiv otvaranja prve svjetske farme hobotnica u Španjolskoj. Zgroženi su i znanstvenici koji poručuju da se ova bića ne bi smjela komercijalno uzgajati za hranu. Tim stručnjaka proučio je više od 300 znanstvenih studija koje potvrđuju da hobotnice pokazuju emocije, od radosti i uzbuđenja do tuge i boli.

To potvrđuje također instruktor ronjenja i istraživač Velimir Vrzić koji je jednom zgodom svjedočio čudesnom prizoru – ugledao je vršu s četiri zarobljene hobotnice dok je peta bila slobodna i dvama krakovima se dodirivala s jednom unutra. „Taj dirljivi prizor dokaz je njihove inteligencije“, drži.

Brže od treptaja

Ova nevjerojatno prilagodljiva bića uspjela su preživjeti stotinama milijuna godina u oceanima punim predatora. Njihove prilagodbe na okolinu hitrije su nego u bilo koje druge životinje, promjena kamuflaže događa se brže od najbržeg treptaja oka. U sat vremena jedan je istraživač izbrojao čak 177 prilagodbi.

„Dimenzije i građa mozga hobotnice relativno sliči ljudskom“, kaže Marko Miliša, izvanredni profesor na PMF-u u Zagrebu koji studente poučava o beskralježnjacima.

Međutim, cijelo hobotničino tijelo isprepleteno je neuronima i većina ih se nalazi u krakovima, ne u mozgu. Krakovima razmišlja, njima osjeća okus i miris pa je sposobna iznimno brzo analizirati okolicu i shodno tome munjevito reagirati. Znanstvenici vjeruju da za gledanje ne koristi samo oči već cijelu kožu.

Iako uglavnom živi samo godinu-dvije može se podičiti sposobnošću planiranja. Poput sisavaca, primjerice, plijen zna spremiti ‘za poslije’. „Vrlo je zagonetno kako i kada je to naučila“, rekao je Hini Miliša koji smatra da takvo ponašanje hobotnicama nije urođeno.

Raspoznaju ljude

Hranu ponekad skriva u ljuske ili rupe koje zatvara kamenjem. Donedavno se mislilo da takva ponašanja mogu demonstrirati samo ljudi, neki primati i određene vrste ptica. Zna, osim toga, odvrnuti čep na boci ili otvoriti kutiju kako bi došla do hrane. Izvrsna je također u testovima memorije. Može raspoznati različite ljude, čak kada su jednako odjeveni.

Zaigrane su i vrlo znatiželjne, no nisu društvene pa je nejasno zašto i kako im se inteligencija toliko razvila. Stručnjaci naime smatraju da upravo socijalizacija potiče njezin razvoj. Proučavajući hobotnice, čini se da je u tom pogledu ipak presudna borba za preživljavanje. „Njihova inteligencija usporediva je s onom u kitova. Teško da bi našli organizam, pogotovo u beskralježnjaka, koji je sličniji našoj vrsti“, navodi Miliša.

Neobično je, ističe, da su ove životinje toliko udaljene od ljudi na evolucijskom stablu razvile tako kompleksna ponašanja. Dodaje da visoka razina inteligencije inače ima smisla kod vrsta s duljim životnim vijekom što cijelu priču čini još nelogičnijom. Fascinantna je i njihova briga za potomstvo. Kod nekih vrsta, ženke danonoćno štite oplođena jaja za vrijeme čega se manje ili više iscrpe, ponekad i ugibaju od gladi.

Krivolov

Lakoća kojima ih ljudi mogu uloviti čini se apsurdnom. Naime, na stjenovitim plažama mogu se vidjeti kupači kako ih rukom vade iz mora što je moguće objasniti time da se ne boje jer se radi o vršnim predatorima, ali i njihovom znatiželjom.

Istraživač Vrzić smatra da je krivolov poguban za brojnost morskih organizama. Kaže da se ne radi o “nonićima koji bace vršu da ulove dvije kile ribe za objed“. Radi se o ozbiljnom kriminalu pojedinaca koji od prodaje ilegalnog ulova na crnom tržištu jako dobro žive, upozorava.

Nelojalnu konkurenciju želi suzbiti i EU upozoravajući da je ilegalni ribolov ozbiljna prijetnja registriranim ribarima, održivosti i bioraznolikosti. Stoga u skladu s ciljevima Zelenog plana i Strategije biološke raznolikosti Europski parlament i Komisija rade na jačanju zaštite morskih ekosustava.

Nelegalnim izlovom morskih organizama životinje se masakriraju, upozorava Vrzić. “Nemojmo raditi okolišu ono što ne bi htjeli da se radi nama“, poručuje. Međutim, ne vidi kako tom problemu stati na kraj jer bi “za učinkovito nadgledanje podmorja trebalo tisuće ronioca“.

Kako bi doskočili problemu, eurozasupnici su sukladno EU strategiji Od polja do stola u 2021. zatražili osiguranje sljedivosti proizvoda ribarstva i akvakulture u cijelom prehrambenom lancu. EP ustraje na tome da potrošači znaju kada, gdje i kako su ulovljeni proizvodi koje kupuju.

Hobotnice će opstati

Hobotnice žive u svim morima svijeta i u najraznolikijim staništima. Miliša ne strahuje za njihov opstanak jer su “postojale prije dinosaura i još uvijek su tu“.

U Jadranu je najzastupljenija obična hobotnica težine oko dva kilograma koja poživi godinu do dvije. Najveće su pacifičke, poznatije kao divovske, koje mogu težiti do 50 kilograma. Žive nešto duže, u akvarijima čak i do pet godina.

Miliša je ispripovijedao zgodu o Amerikancima i ulovljenim divovskim hobotnicama. Nisu ih imali kamo smjestiti pa su završile s morskim psima. Sljedeće jutro u akvariju su našli samo hobotnice.

Ogromne ili sasvim male, zapanjujuće pokretljive, majstori kamuflaže, iznimno inteligentne, fantastične i bizarne – hobotnice nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, napose znanstvenike. Oni su, shodno tome, osudili planove španjolske tvrtke nazvavši ih etički i ekološki neopravdanim.

Znanstvenici su uvjereni da je ‘humani’ uzgoj hobotnica nemoguć, stoga su pokrenuli kampanju ‘Suosjećanje u svjetskoj poljoprivredi’. U sklopu inicijative poslali su otvorena pisma svjetskim vladama, među kojima i Španjolskoj, s ciljem zabrane komercijalnog uzgoja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

ADVENT U ZADRU / U četvrtak na zadarskoj Tržnici klape „Maraška”, „Žurnata”, „Diadora” i „Koporan”

Objavljeno

-

By

Klape „Maraška”, „Žurnata”, „Diadora” i „Koporan” u četvrtak će od 18 sati nastupiti na zadarskoj Tržnici u ambijentu Božićnog gramofona na kojem još nisu pjevali, no za iskusne klapske pivače i pivačice, pogotovo u blagdansko vrijeme, priča je uvijek ista bez obzira na lokaciju i vrijeme.

„Pjevat ćemo božićne pjesme s obzirom na to, naravno, da se bližimo Božiću. Pjevamo jako dugo i ne odustajemo”, kaže Jelena Laća iz mješovite zadarske klape „Maraška” koja, poznato je, nosi ime po sorti višnje koja se uzgaja samo u zaleđu Zadra. „Maraška” je 2017. osvojila srebrenu plaketu na Festivalu dalmatinskih klapa u Pakoštanima, a više su puta divojke i klapski momci iz „Maraške” nastupili na najprestižnijem Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Redoviti su sudionici Smotre klapa Zadarske županije u crkvi svetog Donata, i to u ambijentu i povijesnom prostoru u kojemu se sljubljuju stari napjevi, emocije i identitet. Tržnica također ima svoju povijesnu priču oživljenu u Adventu u Zadru.

„Nismo još nastupali na Tržnici, a riječ je o novom programu koji mi se sviđa i koji zaslužuje sve pohvale. Neće nam biti prvi put i da pjevamo s mikrofonima. Posao ćemo odraditi s radošću i profesionalno”, poručuje Laća koja će s ostatkom mješovite klape „Maraška” prva izaći na pozornicu. Potom slijedi klapa „Žurnata” iz Svetog Filipa i Jakova koja djeluje pet godina, a osnovana je spontano i međusobnim poznanstvom članova iz nekoliko drugih klapa. U Omišu su nastupili više puta njegujući a cappella pjevanje, kao i izvođenje skladbi sakralnog karaktera. Žurnata je talijanizam koji označava nadnicu, ili naknadu za težak fizički rad koji je obilježio prošlost Dalmacije i njezinih stanovnika. Tvrdi momci iz klape „Žurnata” zato su lakoćom odoljeli gripi koja hara Dalmacijom i koja je iz uobičajenog ritma nastupa izbacila mnoge klapske pivačice i pivače.

„Držimo se”, napominje prvi tenor Zvonimir Dražović, „i očekujem da će sve biti u najboljem redu. Spremamo nekoliko božićnih i pučkih pjesama da se proveselimo s ljudima i uživamo u božićnom duhu”. Klapi „Žurnata” ovo će biti prvi koncert na Tržnici i prvi adventski nastup.
„Pozivamo sve ljubitelje klapskog pivanja da dođu na koncert i zapivaju s nama”, dodaje Dražović. Klapski koncert počinje u 18 sati na Tržnici Zadar, ulaz je besplatan, a događaj organiziraju Grad Zadar i zadarska Turistička zajednica. 

 
Nastavi čitati

magazin

ADVENT U ZADRU / Koncert Marine Tomašević u četvrtak na Trgu Petra Zoranića

Objavljeno

-

By

Prosinac je ove godine poznatoj zadarskoj pjevačici i likovnoj umjetnici Marini Tomašević donio obilje i blagodat. Na međunarodnom umjetničkom festivalu „Qatar International Art Festival” u Dohi u društvu drugih umjetnika iz sedamdesetak svjetskih zemalja, Tomašević je predstavila moderniziranu verziju drevne i egzotične slikarske tehnike vinorel, odnosno slikanja vinom na papiru. Zlatko Kozina i Ivica Kiš oživjeli su ovu tehniku u Hrvatskoj, a zadarska umjetnica uspješno ju je vratila u suvremeni likovni izraz te predstavila u Dohi. Osjećaj je, kaže Tomašević, bio fantastičan. 

„Doha je mrak! Treba doći i vidjeti kako to sve izgleda. Katar je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu i to se vidi na svakom koraku. Izvrsno sam prošla na Festivalu, a kada su shvatili da još i pjevam, pozvali su me da sljedeće godine ponovno dođem i zapjevam”, kaže zadarska umjetnica. Do novog i očekivanog druženja sa svjetskim umjetnicima u Dohi ima još dosta vremena, pa će Marina Tomašević dotad zapjevati na drugom mjestu. Već u četvrtak na adventskoj pozornici na Trgu Petra Zoranića od 20.30 sati Marina će prošarati glazbenim repertoarom koji će biti koliko blagdanski, toliko i šaren. 

„Drago mi je što ću nakon toliko vremena moći priuštiti zabavu ljudima koji su moja generacija i stariji, ali i onima mlađima. Glazba nikad ne umire, jer je mladi često otkrivaju kao nešto novo”, objašnjava pjevačica koja će u četvrtak zadarskoj publici ponuditi najmanje „100 minuta fešte”, kako glasi jedan od njezinih kompilacijskih albuma objavljen još prije dvadesetak godina. Dakle, feštarski i glazbeno šareno. 

„Bit će to šarolik repertoar, odnosno blagdanski i zabavan. Fešta, fešta, fešta… Moramo feštati, pjevati i zabavljati se. Ako bude zima, ugrijat ćemo se, a ako bude padala kiša, imamo kišobrane. Veselim se koncertu”, poručuje zadarska pjevačica.

Tomašević neće prvi put nastupiti na „Adventu u Zadru”, a još je preciznije primijetiti kako je zadarska glazbenica bila sudionica prvog zadarskog „Adventa” prije deset godina. Tada 2015. godine adventska manifestacija bila je u povojima kako u Zadru, tako i u cijeloj Hrvatskoj, pa je Tomašević dio sebe ugradila u zadarsku adventsku priču. 

„To smo odradili volonterski sa željom da i naš grad bude uključen u organiziranje adventske manifestacije. Htjeli smo pokazati da se može, odnosno da Zadar zaslužuje i treba imati adventsku manifestaciju”, priča Tomašević. Deset godina kasnije „Advent u Zadru” jedan je od najljepših domaćih adventskih evenata, a sama glazbena pozornica na Trgu Petra Zoranića izvođačima je veoma posebna, šarmantna i pamtljiva. 

„Prije deset godina događaj se odrađivao srcem i volonterski, ali postignut je uspjeh. Trg je zatvoren i zaštićen od utjecaja vjetra, a ima povijesni element vezan uz urbanu sredinu. Vrlo je intiman, šaren i sve je tamo prilično veselo i prekrasno. Nije moglo bolje, pa je pjevanje s pozornice zaista poseban doživljaj”, kaže Tomašević kojoj se i prostor zadarske Tržnice, kao drugo adventsko okupljalište i mjesto odvijanja programa, čini dobrim izborom.

“Lijepo je što postoji dodatni adventski đir kako bi se zadovoljio ukus publike koja voli nešto drugo. Grad Zadar i Turistička zajednica napravili su dobar posao, jer se Zadar pokazuje kao grad pjesme, ljudi dobre volje i energije. Za svakoga ima ponešto”, ističe Zadranka. Koncert počinje sutra, u četvrtak u 20.30 sati, a ulaz je besplatan. 

 
Nastavi čitati

magazin

GLOBALNI SPEKTAKL / K-POP FOREVER! stiže u Zadar!

Objavljeno

-

By

Globalni K-pop spektakl K-POP FOREVER!, inspiriran Netflixovim animiranim filmom K-POP Demon Hunters, dolazi u Zadar i Rijeku. Koncerti će se održati 22. ožujka 2026. u dvorani Zamet u Rijeci, te 29. ožujka 2026. u dvorani Višnjik u Zadru. Ulaznice za koncerte bit će u prodaji u četvrtak, 18. prosinca u 12 sati putem sustava Eventim.hr, a early bird cijene biti će dostupne isključivo tijekom prva 24 sata. 

Najava novih datuma dolazi nakon iznimnog interesa publike u Zagrebu, gdje je prvi koncert u Areni Zagreb rasprodan u manje od 15 dana, što je dovelo do otvaranja dodatnog termina 21. ožujka 2026. Zbog velikog interesa turneja se proširuje na više hrvatskih gradova, potvrđujući kontinuirani interesa za K-pop sadržaje. 

Projekt K-POP FOREVER! dio je velike europske turneje koja bilježi snažnu prodaju u gradovima poput Dublina, Corka i Belfasta. Show donosi više od 90 minuta scenske produkcije, uz live vokale, profesionalne plesače i suvremene vizualne efekte.

Projekt je nadahnut planetarnim uspjehom Netflixova animiranog filma K-POP Demon Hunters. Program uključuje izvedbe inspirirane izvođačima BTS, BLACKPINK, TWICE i MELOMANCE, kao i hitove izvođača HUNTR/X i SAJA BOYS, čiji je soundtrack dosegnuo vrh Billboard 200 ljestvice. Publika će čuti i pjesme „Soda Pop” i „Golden”. 

Publiku u Areni očekuje jedna od najspektakularnijih europskih produkcija posvećenih K-popu: monumentalna scenografija, LED ekrani visoke rezolucije, specijalni efekti, dinamičan light-show te tim profesionalnih plesača i izvođača koji oživljavaju estetiku i koreografsku snagu korejskih superzvijezda.

Ulaznice za koncerte u Rijeci i Zadru bit će dostupne putem sustava Eventim.hr.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu