Hrvatska
Raste cijena svinjetine! “Očekuje se cjenovni šok”
Europska unija još uvijek ne može predvidjeti koliko će rasti cijene svinjetine zbog neizvjesne situacije na svjetskom tržištu, ali je izvjesno da se očekuje cjenovni šok, izvijestili su u utorak iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Očekuje se, kako su istaknuli, skori rast cijena radi opstanka sektora na tržištu, budući je cijena inputa globalno jako porasla i sadašnja je proizvodnja neodrživa.
Strahuje se od daljnjih posljedica i utjecaja na tržište zbog rata između Rusije i Ukrajine koji će se najviše odraziti na povećane troškove hrane za životinje, ali i na cijene energenata, goriva i drugih ulaznih troškova, istaknuli su iz HPK u priopćenju sa sastanaka Grupe za civilni dijalog za proizvode životinjskog podrijetla – Radna skupina za “Svinjsko meso” Europske komisije, na kojoj su sudjelovali i predstavnici HPK.
“Cijena svinjetine se u EU počela oporavljati krajem 2021. te se snažniji rast očekuje krajem prvog i početkom drugog kvartala 2022.”, istaknuli su iz Komore navodeći kako projicirani rast cijena u 2022. u odnosu na 2021. iznosi otprilike 13 posto.
Ali to se, kako kažu, može smatrati relativno konzervativnom procjenom s obzirom na ukrajinsku krizu i volatilnosti na tržištima.
“Stoga bi rast cijena svinjskog mesa do kraja 2022. na zajedničkom tržištu mogao biti daleko snažniji”, priopćili su HPK.
Na sastanku je zaključeno kako je budućnost sektora izuzetno neizvjesna te predstavlja izazov za sve proizvođače, ali se smatra kako je ovo i prilika da se u budućnosti razviju bolji uvjeti za proizvodnju svinjskog mesa i za stočarsku proizvodnju.
Stoga će idući tjedan, kako su najavili, na sastanku radne skupine europskog udruženja Copa Cogeca će biti rasprava o mjerama ublažavanja situacije u sektoru.
Kao neke od predloženih mjera za pomoć sektoru iz Komore su izdvojili osmišljavanje mjera za osiguranje strateških zaliha hrane za životinje, povećanje domaće proizvodnje stočne hrane, aktiviranje dostupnih mehanizama za podršku u slučaju krize te mjere podrške poljoprivrednicima koji žele napustiti proizvodnju svinjskog mesa.
Isto tako potrebno je raditi na jačanju programa promocije za unutarnje tržište i treće zemlje, provoditi učinkovite kontrole velikih trgovaca, sklapati dugoročne ugovore za proizvodnju, motivirati mlade poljoprivrednike za rad i ulaganje u proizvodnju svinja, kao i osmišljavati nove kreditne linije za ovaj sektor.
Iz Komore su istaknuli kako svinjogojski sektor Hrvatske predstavlja važan segment u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske s udjelom od otprilike 25 posto u 2020. godini.
Navode i podatke da potrošnja svinjskog mesa po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi otprilike 50 kg, što je daleko više od ostalih vrsta mesa.
Stupanj samodostatnosti vlastite proizvodnje svinjskog mesa u istom razdoblju iznosi otprilike 65 posto, ali zbog svih trendova očekuje se daljnji pad.
Iako je proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj rasla za 3,7 posto u 2020.. u odnosnu na 2019. broj krmača se smanjio sa 99.000 na 88.000, odnosno broj nazimica se smanjio sa 26.000 na 24.000.
To je, kako su istaknuli iz HPK, dokaz da velik dio svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj ovisi o uvozu živih životinja. Primjerice, uvoz odojaka u 2020. je povećan sa 143.110 na 183.522, prasadi sa 13.346 na 24.06 te utovljenih svinja sa 46 na 18.079 u odnosu na 2019 godinu.
Službeni podaci za 2021. još nisu objavljeni, ali se očekuje pad broja svinja za otprilike dva posto, navode iz Komore dodajući da se takva procjena može donekle smatrati konzervativnom s obzirom kako se sektor u tom razdoblju suočio sa brojnim problemima poput rasta cijena osnovnih inputa i rekordno niskim cijenama mesa na zajedničkom tržištu.
U 2022. se očekuje daljnji trend pada broja svinja iz sličnih razloga, samo što bi procijenjeni pad broja svinja od 3,25 posto mogao biti i veći od predviđanja ukoliko se trenutne volatilnosti na tržištima energenata i osnovnih inputa ne stabiliziraju, istaknuli su iz HPK.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




