Connect with us

Hrvatska

Raste cijena svinjetine! “Očekuje se cjenovni šok”

Objavljeno

-

Europska unija još uvijek ne može predvidjeti koliko će rasti cijene svinjetine zbog neizvjesne situacije na svjetskom tržištu, ali je izvjesno da se očekuje cjenovni šok, izvijestili su u utorak iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Očekuje se, kako su istaknuli, skori rast cijena radi opstanka sektora na tržištu, budući je cijena inputa globalno jako porasla i sadašnja je proizvodnja neodrživa.

Strahuje se od daljnjih posljedica i utjecaja na tržište zbog rata između Rusije i Ukrajine koji će se najviše odraziti na povećane troškove hrane za životinje, ali i na cijene energenata, goriva i drugih ulaznih troškova, istaknuli su iz HPK u priopćenju sa sastanaka Grupe za civilni dijalog za proizvode životinjskog podrijetla – Radna skupina za “Svinjsko meso” Europske komisije, na kojoj su sudjelovali i predstavnici HPK.

“Cijena svinjetine se u EU počela oporavljati krajem 2021. te se snažniji rast očekuje krajem prvog i početkom drugog kvartala 2022.”, istaknuli su iz Komore navodeći kako projicirani rast cijena u 2022. u odnosu na 2021. iznosi otprilike 13 posto.

Ali to se, kako kažu, može smatrati relativno konzervativnom procjenom s obzirom na ukrajinsku krizu i volatilnosti na tržištima.

“Stoga bi rast cijena svinjskog mesa do kraja 2022. na zajedničkom tržištu mogao biti daleko snažniji”, priopćili su HPK.

Na sastanku je zaključeno kako je budućnost sektora izuzetno neizvjesna te predstavlja izazov za sve proizvođače, ali se smatra kako je ovo i prilika da se u budućnosti razviju bolji uvjeti za proizvodnju svinjskog mesa i za stočarsku proizvodnju.

Stoga će idući tjedan, kako su najavili, na sastanku radne skupine europskog udruženja Copa Cogeca će biti rasprava o mjerama ublažavanja situacije u sektoru.

Kao neke od predloženih mjera za pomoć sektoru iz Komore su izdvojili osmišljavanje mjera za osiguranje strateških zaliha hrane za životinje, povećanje domaće proizvodnje stočne hrane, aktiviranje dostupnih mehanizama za podršku u slučaju krize te mjere podrške poljoprivrednicima koji žele napustiti proizvodnju svinjskog mesa.

Isto tako potrebno je raditi na jačanju programa promocije za unutarnje tržište i treće zemlje, provoditi učinkovite kontrole velikih trgovaca, sklapati dugoročne ugovore za proizvodnju, motivirati mlade poljoprivrednike za rad i ulaganje u proizvodnju svinja, kao i osmišljavati nove kreditne linije za ovaj sektor.

Iz Komore su istaknuli kako svinjogojski sektor Hrvatske predstavlja važan segment u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske s udjelom od otprilike 25 posto u 2020. godini.

Navode i podatke da potrošnja svinjskog mesa po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi otprilike 50 kg, što je daleko više od ostalih vrsta mesa.

Stupanj samodostatnosti vlastite proizvodnje svinjskog mesa u istom razdoblju iznosi otprilike 65 posto, ali zbog svih trendova očekuje se daljnji pad.

Iako je proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj rasla za 3,7 posto u 2020.. u odnosnu na 2019. broj krmača se smanjio sa 99.000 na 88.000, odnosno broj nazimica se smanjio sa 26.000 na 24.000.

To je, kako su istaknuli iz HPK, dokaz da velik dio svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj ovisi o uvozu živih životinja. Primjerice, uvoz odojaka u 2020. je povećan sa 143.110 na 183.522, prasadi sa 13.346 na 24.06 te utovljenih svinja sa 46 na 18.079 u odnosu na 2019 godinu.

Službeni podaci za 2021. još nisu objavljeni, ali se očekuje pad broja svinja za otprilike dva posto, navode iz Komore dodajući da se takva procjena može donekle smatrati konzervativnom s obzirom kako se sektor u tom razdoblju suočio sa brojnim problemima poput rasta cijena osnovnih inputa i rekordno niskim cijenama mesa na zajedničkom tržištu.

U 2022. se očekuje daljnji trend pada broja svinja iz sličnih razloga, samo što bi procijenjeni pad broja svinja od 3,25 posto mogao biti i veći od predviđanja ukoliko se trenutne volatilnosti na tržištima energenata i osnovnih inputa ne stabiliziraju, istaknuli su iz HPK.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu