Connect with us

Hrvatska

(FOTO) HIGHLANDER se šesti put vraća na Velebit, a očekuje se najveći broj sudionika dosad

Objavljeno

-

Uživanje u planinama, svježem zraku i netaknutoj prirodi nije samo fizička aktivnost nego je i svojevrstan bijeg od svakodnevnice u kojem smo, bili u društvu ili sami, prepušteni svojim mislima na čistom zraku što je prijeko potrebno svakom pojedincu, naročito u ova iznimno izazovna vremena. Baš pod tom egidom je nastao i HIGHLANDER koji će se i ove godine, šesti put zaredom, održati na Velebitu, svojoj iskonskoj točki. Najpoznatiji planinarski događaj u Hrvatskoj protekle je godine oborio rekord u broju sudionika koji su došli iz 15 zemalja – čak 600 ljubitelja aktivnog odmora i probijanja vlastitih granica se odvažilo na višednevno penjanje velebitskim stazama, a ove godine se očekuje i još veći broj sudionika.

Prijave za HIGHLANDER Velebit koji će se ove godine održati od 20. do 25. kolovoza već su krenule, a sudionici mogu birati između kraćih i dužih ruta s obzirom da HIGHLANDER nudi dužine staze od 100 km (5 dana, HIGHLANDER), 55 km (3 dana, HIGHLANDER 55) i 30 km (30 sati, HIGHLANDER EXPERIENCE). Za planinarenje osim dobre volje i adekvatne opreme ništa drugo nije važno, a naročito nisu važne godine što pokazuju i podaci s prošlogodišnje avanture. Naime, najmlađi sudionik prošle godine je imao svega osam godina, dok je najstariji imao 66 čime se potvrdila jedna od teza samog HIGHLANDERA, a to je da u prelaženju vlastitih granica osim fizičke, veliku ulogu ima i mentalna spremnost i odvažnost.

Start utrke je Nacionalni park Sjeverni Velebit i Zavižan otkud sudionici prolaze kroz Premužićevu stazu zadivljujuće prirodne kulise, a nastavlja se u neposrednoj blizini Hajdučkih i Rožanskih kukova te prolazi kroz brojne pašnjake i šume. Kraj najduže staze je u Starigradu, a sudionici za cijelo vrijeme trajanja avanture prolaze odabrane rute gdje ih na kontrolnim točkama čeka razni edukativni i zabavni program, kao i yoga te masaža.

”Ljepota HIGHLANDER avanture je u tome što je ruta predložena, ali ne i zadana. Zadano je samo vrijeme u kojem sudionici moraju stići do cilja te kontrolne točke koje se moraju proći, a planinari sami biraju kojom će stazom krenuti. HIGHLANDER nije utrka nego avantura i svojevrsni outdoor festival na koji se ljudi dolaze odmaknuti od svakodnevnog stresa užurbanih života, uživati u prirodi, pomicati vlastite granice i postati HIGHLANDERima. Organizacija ovakvog događaja zaista je zahtjevna, ali uz pomoć partnera, sponzora te lokalnih i područnih samouprava, kojima se ovim putem zahvaljujem, izazov organizacije je lakši“, ističe Jurica Barać, HIGHLANDER CEO.

Cilj HIGHLANDER-a, planinarskog događanja koji se iz Hrvatske proširio u 17 zemalja svijeta, osim promocije zdravog načina života svakako je i poticanje te promoviranje planinarskog turizma koji posljednjih godina nailazi na sve više poklonika kako u svijetu tako i kod nas. Uzevši u obzir prirodne ljepote Hrvatske i netaknute planinske obronke te blagodati koje svježi zrak ima na organizam, ali i mentalno zdravlje ni ne čudi što se za odmor sve češće biraju mnogima dosad neistražene destinacije na visokim nadmorskim visinama. Uz to, HIGHLANDER promiče Leave No Trace te Erase The Trace filozofiju, odnosno brigu o prirodi gdje se sudionicima nalaže da ne ostavljaju ništa za sobom u prirodi, ali i da pokupe smeće koje pronađu putem te da se razmišljaju o nasljeđu koje ostavljaju generacijama koje dolaze. 

Koliko god ova avantura bila zahtjevna fizički, svi sudionici se slažu da su mentalna snaga i emocije ključne kako bi pobijedili sami sebe i postali HIGHLANDER-i, a iskustvo koje nose s planine ostaje im trajno urezano u način života i pokazuje im da nikad ne treba odustati od sebe i svojih snova jer je uz volju baš sve moguće.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu