Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

MOGAO BI POSTATI ZADARSKI BREND? Na području Molata nađen čudan morski pas, smatralo se da je gotovo izumro na Jadranu

Objavljeno

-

foto: Wikipedia

U Hrvatskoj je nađen morski pas za kojeg se smatralo da je na Jadranu gotovo izumro.

Prije tri godine u zagrebačkoj se ribarnici pojavio mladi, tek rođeni morski pas. Čuvari prirode bili su i oduševljeni i zabrinuti.  

Radilo se sklatu sivcu, jednoj od najmirnijih i najugroženijih vrsta morskih pasa koja se u Jadranu smatrala gotovo izumrlom. 

Mladi sklat na Dolcu “ukazivao je na to da postoji populacija koja se razmnožava, međutim činjenica da se na prodaju nudi ugrožena i strogo zaštićena vrsta bila je zabrinjavajuća”, ističe Pero Ugarković, suradnik na istraživanju sklatova u Jadranu.

Nakon tog otkrića krenulo se u istraživanje o tome koliko još jedinki obitava u našem moru.

Projekt je vodila neprofitna organizacija WWF Adria u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo.

Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji gravitira Molatskom otočju. 

“Ta je populacija zadnja nada za očuvanje ove vrste u Jadranskom moru”, upozorava. 

Gleda svoja posla

Sklat izgledom podsjeća na ražu i majstor je kamuflaže. Zakapa se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a naraste preko metar i pol. Obitava u Mediteranu i istočnom Atlantiku, ali je svuda kritično ugrožen.

Ugarković je uvjeren da bi sklat mogao postati brend od kojeg bi profitirali otoci Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska županija. Primjer su Kanarski otoci, gdje se trenutno nalazi najvitalnija populacija, a ronioci plaćaju velike svote da ga vide, i to izvan top sezone.

Ta riba ne bježi, kaže, pa ju je lako uslikati.

“Bavi se svojim poslom, nije opasna za ljude i ne radi štetu”, napominje. Dodaje da je povećanje njezine brojnosti vrlo važno za morsku bioraznolikost.

U Jadranu je do sada zabilježeno preko 30 vrsta morskih pasa i gotovo su sve bezopasne za čovjeka. Brojnost sklatova u Jadranu nekoć je bila značajna, čak su postojale mreže sklatare namijenjene gotovo isključivo njihovu lovu.

Već desetljećima tome nije tako, ali snimke slučajnih ulova i vraćanja u more, ponekad objavljene na društvenim mrežama, bude nadu da će sklat opstati. 

Nenamjerni ulov

Nikola Kosanović, profesionalni ribar iz Privlake, ne propušta priliku spasiti svaku slučajno ulovljenu jedinku. Kaže da zadnjih par godina primjećuje porast broja sklatova i sve ih prijavljuje Institutu u Splitu te vraća u more. Posebno veseli ulov nekoliko ženki s mladima.

Ova vrsta raste sporo, kasno doseže spolnu zrelost, ima mali broj potomaka i stoga je vrlo osjetljiva na ribolovni pritisak. Osim toga, živi u plitkim priobalnim područjima gdje je ribolov najizraženiji. Nakon proglašenja njegove zaštite, od ciljane vrste postao je prilov – dio nenamjernog ulova.

Ugroženost prilovom svih jadranskih ranjivih vrsta najbolje dočarava upravo priča o sklatu.

Patrik Krstinić, stručni suradnik za zaštitu mora i morske bioraznolikosti u WWF Adria, upozorava da je najveća prijetnja sklatu ribolov povlačnim mrežama i mrežama stajaćicama. Smatra da će teško preživjeti s ribolovnim pritiskom kakav postoji u našim priobalnim područjima. 

Rupe u zakonu 

Neophodna je prostorna regulacija ribolova, kaže, i trenutno je najvažnije zaštititi 30 posto mora do 2030., od čega 10 posto treba biti unutar stroge zaštite, dakle, bez ribolovnih aktivnosti.

Kao dobar primjer navodi Jabučku kotlinu.

Naime, Europski parlament prepoznao je važnost uspostavljanja zaštićenih područja u skladu sa Zelenim planom i Strategijom EU o bioraznolikosti do 2030., prema kojoj 30 posto europskih mora treba zaštititi. 

“Vrijeme će pokazati efikasnost takvih mjera. Kod nas su zakoni zapravo problem jer se određeno područje zaštiti, a opet neki imaju pravo tamo loviti. Ako je nešto zaštićeno, ne bi smjelo biti iznimaka”, kaže Kosanović.

Slaže se da trebaju konkretne mjere, ali ne smije se zanemariti šira slika. Najlakše je zabraniti ribarenje, negoduje.

Smatra da treba naći kompromis te ističe da je važno podizati svijest ribara, “i profesionalnih, i sportskih, i rekreativnih – da svi znaju što se smije zadržati, a što ne”.

On je s grupom kolega testirao mrežu za selektivan ulov, ali “mediteranska uredba ne dozvoljava prepravke alata”. Poslali su zahtjev za izuzeće i vjeruju u pozitivan odgovor jer je s takvim alatom neželjeni ulov zanemariv, što je u interesu svima.

No bitno je utjecati i na stavove šire javnosti. Bečani su, recimo, vrlo svjesni važnosti očuvanja bioraznolikosti pa odbijaju kupovati od prekupaca koji nude komercijalne vrste nekih ugroženih morskih životinja. 

“Glupo je uništiti vrstu radi dvije kile mesa”

Govoreći o osjetljivim vrstama, uglavnom se misli na najveće predatore. Općenito se vjeruje da će bez vršnih predatora ostati više vrsta kojima se oni hrane. Zapravo je potpuno suprotno, naglašava Krstinić.

Primjerice, kitovi iz dubina u površinske slojeve donose nutrijente neophodne planktonskim algama kojima se zatim hrani zooplankton – osnovna hrana nizu ostalih organizama. Oni time reguliraju cijele ekosustave. Prema tome, sustav bi se bez kitova urušio.  

Kako bi zaštitila pojedine vrste, Europska unija je 1992. usvojila Direktivu o staništima iz koje proizlazi Natura 2000, mreža zaštićenih staništa i vrsta. Ona predstavlja skoro petinu kopnene površine EU te više od 250.000 km2 morske površine.

Sreća u nesreći je da se bioraznolikost obnavlja vrlo brzo ako neko područje ne diramo. 

Da spašavanjem ugroženih vrsta spašavamo ribolov, more, ali i ljudsku vrstu, smatra i Ugarković.

“Optimističan sam jer se svijest budi. Mislim da će uskoro svi znati za sklata i koliko je vredniji pušten nego ubijen”, rekao je Hini.

Svaka vrsta koja nestane stvara određenu prazninu, ističe Kosanović koji se nada da će unucima u nasljeđe ostaviti bogatstvo današnje bioraznolikosti.

“Glupost je uništiti vrstu radi dvije kile mesa”, zaključuje savjesni ribar.  

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

JUTROS U ZADRU POGINUO DJELATNIK VODOVODA / Muškarac pao u kolektor za obradu otpadnih voda. Donosimo izjave direktora Mateka i gradonačelnika Erlića

Objavljeno

-

By

​Jutros, 12. srpnja u 09,55 sati policija je zaprimila dojavu da je radnik Vodovoda Zadar nastradao prilikom pada u kolektor za obradu otpadnih voda u Zadru. Odmah su na mjesto događaja, upućene sve žurne službe. 

U cilju utvrđivanja svih relevantnih okolnosti događaja policijski službenici nastavljaju s poduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti, priopćeno je.

Tomislav Matek, direktor tvrtke Vodovod d.o.o. Zadar:

“U jutarnjim satima je na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda došlo do teške nesreće u kojoj je smrtno stradao djelatnik tvrtke Vodovod.

Na mjestu događaja u tijeku je očevid koji provode nadležna tijela, a društvo u potpunosti surađuje s policijom, Državnim odvjetništvom i svim ostalim nadležnim službama kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog tragičnog događaja.

Zbog poštovanja prema obitelji preminulog radnika te zbog činjenice da je očevid još uvijek u tijeku, u ovom trenutku ne možemo iznositi dodatne informacije niti komentirati okolnosti nesreće.

Obitelji i najbližima preminulog upućujemo iskrenu i duboku sućut, a našim zaposlenicima svu potrebnu podršku u ovim iznimno teškim trenucima.

O svim novim informacijama javnost će biti pravodobno obaviještena čim za to budu postojali uvjeti i nakon što nadležna tijela dovrše očevid.”

Šime Erlić, gradonačelnik Zadra:

“S velikom tugom primio sam vijest o tragičnoj nesreći u kojoj je danas na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda život izgubio djelatnik Vodovoda.

U ime Grada Zadra i u svoje osobno ime upućujem iskrenu i duboku sućut njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i svima koji su ga poznavali.

Očevid je u tijeku te će sve okolnosti ove tragedije utvrditi nadležna tijela.”

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

GLAZBENE VEČERI / Izložba fotografija Marka-Lorenza Blaslova i koncert nizozemskog vokalnog ansambla Cappella Pratensis

Objavljeno

-

By

Na današnjem programu nalaze se dva događanja: otvorenje izložbe fotografija Marka-Lorenza Blaslova i koncert nizozemskog vokalnog ansambla Cappela Pratensis.

Večeras s početkom u 19:30 u Turističkom informativnom centru (Jurja Barakovića 5) biti će otvorena izložba fotografija zadarskog fotografa Marka-Lorenza Blaslova. Izložba donosi jedinstven vizualni presjek najsnažnijih trenutaka s jubilarnih 65. Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Kroz svoj prepoznatljiv objektiv, Blaslov je uspio zamrznuti sinergiju vrhunskih glazbenika, povijesnog ambijenta i publike, pretvarajući prolazne tonove u trajna vizualna umjetnička djela. Izložbu će bti moguće pogledati sve do 6. kolovoza od ponedjeljka do petka od 8 do 22, subotom od 9 do 22, a nedjeljom od 9 do 20 sati.

Nakon otvorenja izložbe slijedi završna večer ciklusa rane glazbe u sklopu kojeg će nastupiti čuveni i nagrađivani nizozemski ansambl Cappella Pratensis, vokalni sastav poznat po pjevanju kasnosrednjovjekovnih i renesansnih polifonih repertoara izravno iz izvornog notnog zapisa. Njihov program oživljava Dufayeva Missa Ecce ancilla Domini iz 15. stoljeća, predstavljena u obliku obredno-scenske forme pod nazivom Missa Aurea, spajajući liturgijsku dramu i polifonu raskoš. Rezultat je duboko imersivno iskustvo u kojem srednjovjekovni rukopisi oživljavaju i podsjećaju da rana glazba i danas može iznenaditi, dirnuti i odjeknuti među publikom.

Već gotovo četrdeset godina, ansambl Cappella Pratensis, dobitnik nagrade Gramophone, poznat je po svojem inovativnom pristupu izvedbi renesansne polifone glazbe. Oni su jedan od tek nekolicine profesionalnih ansambala u svijetu koji nastupaju čitajući izravno iz povijesne notacije, za razliku od transkripcija u obliku suvremenih zborskih partitura. Posljednjih godina ansambl je još dublje zaronio u glazbene tradicije koje okružuju ovaj repertoar, istražujući povijesne metode improvizacije i pedagogije, kao i djelujući unutar konteksta liturgijske rekonstrukcije. Rezultat je inherentno imerzivan pristup u kojem se izvođači oslanjaju na istinski utjelovljen odnos s glazbenim kulturama prošlosti kako bi pružili uvjerljive i upečatljive izvedbe.

Uz redovita gostovanja u koncertnim dvoranama u Nizozemskoj i Belgiji, Cappella Pratensis nastupala je na vodećim međunarodnim festivalima i koncertnim ciklusima diljem Europe, Sjeverne Amerike, Južne Amerike i Japana, uključujući festivale rane glazbe u Bostonu, Berkeleyju, Utrechtu i Yorku. Snimke ansambla naišle su na pohvale kritičara i priznanja tiska, uključujući nagrade Diapason d’Or, Prix Choc te, za posljednja tri CD-a, tri uzastopna uvrštenja u izbor urednika časopisa Gramophone (Gramophone Editor’s Choice). Časopis Gramophone prepoznao je njihovu snimku Ockeghemova Rekvijema kao najbolju među više od dvadeset snimaka nastalih u posljednjih četrdeset godina. Godine 2022. Cappella Pratensis osvojila je prestižnu nagradu REMA-EEMN za baštinski projekt godine sa snimkom na CD-u Apostola apostolorum. Snimka Obrechtove mise Missa Maria zart iz 2023. godine osvojila je nagradu Premio Abbiati talijanske glazbene kritike, španjolski glazbeni časopis Scherzo dodijelio joj je priznanje Disco Excepcional, a španjolski časopis Ritmo ocijenio ju je s pet zvjezdica. Godine 2024. ova je snimka osvojila nagradu Gramophone Classical Music Award, vjerojatno najvažnije priznanje za klasičnu glazbu na svijetu.

PRODAJA ULAZNICA I PRETPLATNIČKIH PAKETA

Ulaznice i pretplatnički paketi (10 koncerata prema vlastitom izboru) su dostupne u online prodaji putem poveznice: https://kuzd.mojekarte.hr/

Fizička prodaja odvija se od ponedjeljka do subote na info pultu Providurove palače od 11 do 13 sati i na pop-up info pultu na Narodnom trgu od 19 do 21 sat sve do 6. kolovoza kada završava festival.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PREKRCANI, PREBRZI, BEZ DOKUMENATA… / U zadarskom akvatoriju provedena akcija pojačanog nadzora pomorskog prometa

Objavljeno

-

By

Pojačani nadzor sigurnosti plovidbe u sklopu koordinirane akcije operativnog naziva „Sigurna plovidba 2026 Zadar“, uspješno je provedena tijekom jučerašnjeg dana, u širem zadarskom akvatoriju.

Provedba aktivnosti pojačanog nadzora pomorskog prometa u zadarskom akvatoriju

Uprava sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture organizirala je provedbu akcije u području nadzora Lučke kapetanije Zadar, uz podršku Službe za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS). Pojačani nadzor pomorskog prometa proveden je temeljem Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

Glavnina aktivnosti tijekom trajanja akcije, koja je započela jučer u 09.00 sati, bila je usmjerena na kontrolu nepropisne brzine plovidbe u nedozvoljenim područjima, nadzor nad iznajmljivanjem plovila, putničkim brodovima za jednodnevne izlete, kao i nadzor nad ostalim sudionicima u pomorskom prometu.

Rezultati provedbe akcije pojačanog nadzora

U akciji je sudjelovalo 13 službenika zadarske Kapetanije i pripadajućih ispostava, sa 5 plovila.

Tijekom trajanja akcije, koja je okončana u 18.00 sati preplovilo se 80 nautičkih milja.

Inspekcijski nadzori provedeni su nad 31 plovilom, u okviru kojih je utvrđeno 19 povreda propisa i pravila sigurne plovidbe.

Najviše prekršaja utvrđeno je zbog nepoštivanja propisane najviše dozvoljene brzine plovidbe (glisiranje), u kojem smislu je izrečeno 16 prekršajnih sankcija.

U preostala tri slučaja ustanovljena je prekrcanost na dva plovila, dok je u jednom slučaju ustanovljeno upravljanje plovilom bez valjanih brodskih svjedodžbi i dokumenata te jedan brod u plovidbi bez važećega tehničkog pregleda.

Ukupno je izrečeno 9.954.00 eura kazni, od čega je naplaćeno kazni u iznosu od 8.601,00 eura.

Nadzori pomorskog prometa kroz godinu i pojačane aktivnosti tijekom nautičarske sezone

Provedba akcija brzih inspekcijskih nadzora, uz svakodnevnu nazočnost službenika kapetanija na moru, prvenstveno za cilj ima edukativno – preventivnu komponentu.

Zbog porasta broja registriranih nautičkih plovila službenici lučkih kapetanija svojom prisutnošću na moru svakodnevno održavaju red u plovidbi Jadranom te u komunikaciji sa sudionicima u pomorskom prometu, ponajviše sa nautičarima, ukazuju na sve bitne aspekte sigurne plovidbe.

Upravo zahvaljujući pojačanim kontrolama sigurnosti plovidbe te izvanrednim inspekcijskim nadzorima nastavljen je trend smanjenja broja pomorskih nesreća i nezgoda na moru, što se odnosi i na ukupan broj utvrđenih prekršaja u svim domenama obuhvaćenim nadzorima.

S tim u vezi svakako valja napomenuti kako su akcije pojačanih nadzora pomorskog prometa tek jedan segment ukupnih aktivnosti, koje se na godišnjoj razini provode u nadležnosti svih osam lučkih kapetanija. Tako je u 2025. godini izvršeno ukupno 7.321 inspekcijskih pregleda temeljem kojih su izdana 1.572 prekršajna naloga i naplaćeno 519.548,04 eura kazni.

Slijedom dostignutih pozitivnih trendova, aktivnosti pojačanih nadzora pomorskog i nautičkog prometa nastavit će se provoditi tijekom trajanja turističke, odnosno, nautičke sezone, u području nadzora sigurnosti plovidbe svih osam lučkih kapetanija.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu