ZADAR / ŽUPANIJA
MOGAO BI POSTATI ZADARSKI BREND? Na području Molata nađen čudan morski pas, smatralo se da je gotovo izumro na Jadranu
U Hrvatskoj je nađen morski pas za kojeg se smatralo da je na Jadranu gotovo izumro.
Prije tri godine u zagrebačkoj se ribarnici pojavio mladi, tek rođeni morski pas. Čuvari prirode bili su i oduševljeni i zabrinuti.
Radilo se sklatu sivcu, jednoj od najmirnijih i najugroženijih vrsta morskih pasa koja se u Jadranu smatrala gotovo izumrlom.
Mladi sklat na Dolcu “ukazivao je na to da postoji populacija koja se razmnožava, međutim činjenica da se na prodaju nudi ugrožena i strogo zaštićena vrsta bila je zabrinjavajuća”, ističe Pero Ugarković, suradnik na istraživanju sklatova u Jadranu.
Nakon tog otkrića krenulo se u istraživanje o tome koliko još jedinki obitava u našem moru.
Projekt je vodila neprofitna organizacija WWF Adria u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo.
Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji gravitira Molatskom otočju.
“Ta je populacija zadnja nada za očuvanje ove vrste u Jadranskom moru”, upozorava.
Gleda svoja posla
Sklat izgledom podsjeća na ražu i majstor je kamuflaže. Zakapa se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a naraste preko metar i pol. Obitava u Mediteranu i istočnom Atlantiku, ali je svuda kritično ugrožen.
Ugarković je uvjeren da bi sklat mogao postati brend od kojeg bi profitirali otoci Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska županija. Primjer su Kanarski otoci, gdje se trenutno nalazi najvitalnija populacija, a ronioci plaćaju velike svote da ga vide, i to izvan top sezone.
Ta riba ne bježi, kaže, pa ju je lako uslikati.
“Bavi se svojim poslom, nije opasna za ljude i ne radi štetu”, napominje. Dodaje da je povećanje njezine brojnosti vrlo važno za morsku bioraznolikost.
U Jadranu je do sada zabilježeno preko 30 vrsta morskih pasa i gotovo su sve bezopasne za čovjeka. Brojnost sklatova u Jadranu nekoć je bila značajna, čak su postojale mreže sklatare namijenjene gotovo isključivo njihovu lovu.
Već desetljećima tome nije tako, ali snimke slučajnih ulova i vraćanja u more, ponekad objavljene na društvenim mrežama, bude nadu da će sklat opstati.
Nenamjerni ulov
Nikola Kosanović, profesionalni ribar iz Privlake, ne propušta priliku spasiti svaku slučajno ulovljenu jedinku. Kaže da zadnjih par godina primjećuje porast broja sklatova i sve ih prijavljuje Institutu u Splitu te vraća u more. Posebno veseli ulov nekoliko ženki s mladima.
Ova vrsta raste sporo, kasno doseže spolnu zrelost, ima mali broj potomaka i stoga je vrlo osjetljiva na ribolovni pritisak. Osim toga, živi u plitkim priobalnim područjima gdje je ribolov najizraženiji. Nakon proglašenja njegove zaštite, od ciljane vrste postao je prilov – dio nenamjernog ulova.
Ugroženost prilovom svih jadranskih ranjivih vrsta najbolje dočarava upravo priča o sklatu.
Patrik Krstinić, stručni suradnik za zaštitu mora i morske bioraznolikosti u WWF Adria, upozorava da je najveća prijetnja sklatu ribolov povlačnim mrežama i mrežama stajaćicama. Smatra da će teško preživjeti s ribolovnim pritiskom kakav postoji u našim priobalnim područjima.
Rupe u zakonu
Neophodna je prostorna regulacija ribolova, kaže, i trenutno je najvažnije zaštititi 30 posto mora do 2030., od čega 10 posto treba biti unutar stroge zaštite, dakle, bez ribolovnih aktivnosti.
Kao dobar primjer navodi Jabučku kotlinu.
Naime, Europski parlament prepoznao je važnost uspostavljanja zaštićenih područja u skladu sa Zelenim planom i Strategijom EU o bioraznolikosti do 2030., prema kojoj 30 posto europskih mora treba zaštititi.
“Vrijeme će pokazati efikasnost takvih mjera. Kod nas su zakoni zapravo problem jer se određeno područje zaštiti, a opet neki imaju pravo tamo loviti. Ako je nešto zaštićeno, ne bi smjelo biti iznimaka”, kaže Kosanović.
Slaže se da trebaju konkretne mjere, ali ne smije se zanemariti šira slika. Najlakše je zabraniti ribarenje, negoduje.
Smatra da treba naći kompromis te ističe da je važno podizati svijest ribara, “i profesionalnih, i sportskih, i rekreativnih – da svi znaju što se smije zadržati, a što ne”.
On je s grupom kolega testirao mrežu za selektivan ulov, ali “mediteranska uredba ne dozvoljava prepravke alata”. Poslali su zahtjev za izuzeće i vjeruju u pozitivan odgovor jer je s takvim alatom neželjeni ulov zanemariv, što je u interesu svima.
No bitno je utjecati i na stavove šire javnosti. Bečani su, recimo, vrlo svjesni važnosti očuvanja bioraznolikosti pa odbijaju kupovati od prekupaca koji nude komercijalne vrste nekih ugroženih morskih životinja.
“Glupo je uništiti vrstu radi dvije kile mesa”
Govoreći o osjetljivim vrstama, uglavnom se misli na najveće predatore. Općenito se vjeruje da će bez vršnih predatora ostati više vrsta kojima se oni hrane. Zapravo je potpuno suprotno, naglašava Krstinić.
Primjerice, kitovi iz dubina u površinske slojeve donose nutrijente neophodne planktonskim algama kojima se zatim hrani zooplankton – osnovna hrana nizu ostalih organizama. Oni time reguliraju cijele ekosustave. Prema tome, sustav bi se bez kitova urušio.
Kako bi zaštitila pojedine vrste, Europska unija je 1992. usvojila Direktivu o staništima iz koje proizlazi Natura 2000, mreža zaštićenih staništa i vrsta. Ona predstavlja skoro petinu kopnene površine EU te više od 250.000 km2 morske površine.
Sreća u nesreći je da se bioraznolikost obnavlja vrlo brzo ako neko područje ne diramo.
Da spašavanjem ugroženih vrsta spašavamo ribolov, more, ali i ljudsku vrstu, smatra i Ugarković.
“Optimističan sam jer se svijest budi. Mislim da će uskoro svi znati za sklata i koliko je vredniji pušten nego ubijen”, rekao je Hini.
Svaka vrsta koja nestane stvara određenu prazninu, ističe Kosanović koji se nada da će unucima u nasljeđe ostaviti bogatstvo današnje bioraznolikosti.
“Glupost je uništiti vrstu radi dvije kile mesa”, zaključuje savjesni ribar.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





