Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

MOGAO BI POSTATI ZADARSKI BREND? Na području Molata nađen čudan morski pas, smatralo se da je gotovo izumro na Jadranu

Objavljeno

-

foto: Wikipedia

U Hrvatskoj je nađen morski pas za kojeg se smatralo da je na Jadranu gotovo izumro.

Prije tri godine u zagrebačkoj se ribarnici pojavio mladi, tek rođeni morski pas. Čuvari prirode bili su i oduševljeni i zabrinuti.  

Radilo se sklatu sivcu, jednoj od najmirnijih i najugroženijih vrsta morskih pasa koja se u Jadranu smatrala gotovo izumrlom. 

Mladi sklat na Dolcu “ukazivao je na to da postoji populacija koja se razmnožava, međutim činjenica da se na prodaju nudi ugrožena i strogo zaštićena vrsta bila je zabrinjavajuća”, ističe Pero Ugarković, suradnik na istraživanju sklatova u Jadranu.

Nakon tog otkrića krenulo se u istraživanje o tome koliko još jedinki obitava u našem moru.

Projekt je vodila neprofitna organizacija WWF Adria u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo.

Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji gravitira Molatskom otočju. 

“Ta je populacija zadnja nada za očuvanje ove vrste u Jadranskom moru”, upozorava. 

Gleda svoja posla

Sklat izgledom podsjeća na ražu i majstor je kamuflaže. Zakapa se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a naraste preko metar i pol. Obitava u Mediteranu i istočnom Atlantiku, ali je svuda kritično ugrožen.

Ugarković je uvjeren da bi sklat mogao postati brend od kojeg bi profitirali otoci Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska županija. Primjer su Kanarski otoci, gdje se trenutno nalazi najvitalnija populacija, a ronioci plaćaju velike svote da ga vide, i to izvan top sezone.

Ta riba ne bježi, kaže, pa ju je lako uslikati.

“Bavi se svojim poslom, nije opasna za ljude i ne radi štetu”, napominje. Dodaje da je povećanje njezine brojnosti vrlo važno za morsku bioraznolikost.

U Jadranu je do sada zabilježeno preko 30 vrsta morskih pasa i gotovo su sve bezopasne za čovjeka. Brojnost sklatova u Jadranu nekoć je bila značajna, čak su postojale mreže sklatare namijenjene gotovo isključivo njihovu lovu.

Već desetljećima tome nije tako, ali snimke slučajnih ulova i vraćanja u more, ponekad objavljene na društvenim mrežama, bude nadu da će sklat opstati. 

Nenamjerni ulov

Nikola Kosanović, profesionalni ribar iz Privlake, ne propušta priliku spasiti svaku slučajno ulovljenu jedinku. Kaže da zadnjih par godina primjećuje porast broja sklatova i sve ih prijavljuje Institutu u Splitu te vraća u more. Posebno veseli ulov nekoliko ženki s mladima.

Ova vrsta raste sporo, kasno doseže spolnu zrelost, ima mali broj potomaka i stoga je vrlo osjetljiva na ribolovni pritisak. Osim toga, živi u plitkim priobalnim područjima gdje je ribolov najizraženiji. Nakon proglašenja njegove zaštite, od ciljane vrste postao je prilov – dio nenamjernog ulova.

Ugroženost prilovom svih jadranskih ranjivih vrsta najbolje dočarava upravo priča o sklatu.

Patrik Krstinić, stručni suradnik za zaštitu mora i morske bioraznolikosti u WWF Adria, upozorava da je najveća prijetnja sklatu ribolov povlačnim mrežama i mrežama stajaćicama. Smatra da će teško preživjeti s ribolovnim pritiskom kakav postoji u našim priobalnim područjima. 

Rupe u zakonu 

Neophodna je prostorna regulacija ribolova, kaže, i trenutno je najvažnije zaštititi 30 posto mora do 2030., od čega 10 posto treba biti unutar stroge zaštite, dakle, bez ribolovnih aktivnosti.

Kao dobar primjer navodi Jabučku kotlinu.

Naime, Europski parlament prepoznao je važnost uspostavljanja zaštićenih područja u skladu sa Zelenim planom i Strategijom EU o bioraznolikosti do 2030., prema kojoj 30 posto europskih mora treba zaštititi. 

“Vrijeme će pokazati efikasnost takvih mjera. Kod nas su zakoni zapravo problem jer se određeno područje zaštiti, a opet neki imaju pravo tamo loviti. Ako je nešto zaštićeno, ne bi smjelo biti iznimaka”, kaže Kosanović.

Slaže se da trebaju konkretne mjere, ali ne smije se zanemariti šira slika. Najlakše je zabraniti ribarenje, negoduje.

Smatra da treba naći kompromis te ističe da je važno podizati svijest ribara, “i profesionalnih, i sportskih, i rekreativnih – da svi znaju što se smije zadržati, a što ne”.

On je s grupom kolega testirao mrežu za selektivan ulov, ali “mediteranska uredba ne dozvoljava prepravke alata”. Poslali su zahtjev za izuzeće i vjeruju u pozitivan odgovor jer je s takvim alatom neželjeni ulov zanemariv, što je u interesu svima.

No bitno je utjecati i na stavove šire javnosti. Bečani su, recimo, vrlo svjesni važnosti očuvanja bioraznolikosti pa odbijaju kupovati od prekupaca koji nude komercijalne vrste nekih ugroženih morskih životinja. 

“Glupo je uništiti vrstu radi dvije kile mesa”

Govoreći o osjetljivim vrstama, uglavnom se misli na najveće predatore. Općenito se vjeruje da će bez vršnih predatora ostati više vrsta kojima se oni hrane. Zapravo je potpuno suprotno, naglašava Krstinić.

Primjerice, kitovi iz dubina u površinske slojeve donose nutrijente neophodne planktonskim algama kojima se zatim hrani zooplankton – osnovna hrana nizu ostalih organizama. Oni time reguliraju cijele ekosustave. Prema tome, sustav bi se bez kitova urušio.  

Kako bi zaštitila pojedine vrste, Europska unija je 1992. usvojila Direktivu o staništima iz koje proizlazi Natura 2000, mreža zaštićenih staništa i vrsta. Ona predstavlja skoro petinu kopnene površine EU te više od 250.000 km2 morske površine.

Sreća u nesreći je da se bioraznolikost obnavlja vrlo brzo ako neko područje ne diramo. 

Da spašavanjem ugroženih vrsta spašavamo ribolov, more, ali i ljudsku vrstu, smatra i Ugarković.

“Optimističan sam jer se svijest budi. Mislim da će uskoro svi znati za sklata i koliko je vredniji pušten nego ubijen”, rekao je Hini.

Svaka vrsta koja nestane stvara određenu prazninu, ističe Kosanović koji se nada da će unucima u nasljeđe ostaviti bogatstvo današnje bioraznolikosti.

“Glupost je uništiti vrstu radi dvije kile mesa”, zaključuje savjesni ribar.  

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka” 

Objavljeno

-

By

U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.

 Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.

 U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.

 – Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.

 Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.

 – Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.

 Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.

 – Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.

Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.

Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SA SKUPŠTINE TZ GRADA ZADRA: Tek jedan posto više turista ove godine! Građani pozvani na konstruktivne kritike

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas je održana 4. sjednica Skupštine Turističke zajednice grada Zadra na kojoj su članovi usvojili Izmjene i dopune Godišnjeg programa rada i financijskog plana TZ grada Zadra za 2025. godinu, kao i prijedlog Godišnjeg programa rada i financijskog plana TZ grada Zadra za 2026. godinu.

Program rada s financijskim planom Turističke zajednice grada Zadra za 2026. godinu izrađen je sukladno odrednicama Zakona o turističkim zajednicama, Statuta Turističke zajednice grada Zadra, u suradnji s TZ Zadarske županije te smjernicama i uputama Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.

Iz izglasane dokumentacije za 2025. godinu, izmjenama i dopunama Programa rada s financijskim planom 2025. godine predviđaju se ukupni prihodi s prenesenim prihodom iz prethodne godine u iznosu od 3.460.000,00 eura, dok se ukupni rashodi planiraju u iznosu od 3.135.000,00 eura. Programom rada s financijskim planom za 2026. godinu predviđaju se ukupni prihodi u iznosu 3.030.000,00 eura, a ukupni rashodi u iznosu 2.965.000,00 eura.

Grad Zadar, s pripadajućim mjestima, za razdoblje siječanj-listopad 2025. godine, prema podacima sustava eVisitor bilježi 1% više noćenja (ukupno 2.524.137) i 1% više dolazaka (ukupno 671.103) u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

Prema podacima turističkog prometa emitivnih tržišta, najveći broj ostvarenih noćenja bilježe turisti iz sljedećih država: Njemačka (378.415), Hrvatska (315428), Poljska (267.531), Austrija (182.362), Slovenija(129.123), Ujedinjena Kraljevina (96.084), Slovačka (91.928), Italija (84.948) i Mađarska (72.927).

U strukturi ukupnog broja turista prema vrsti smještaja zabilježen je visok udjel broja turista u hotelskom smještaju s 30%, zatim slijede objekti u domaćinstvu s 43%, ostali ugostiteljski objekti za smještaj u vlasništvu firmi i obrta 10%, u kampovima bilježimo 7%, u nekomercijalnom smještaju 6% i u nautici 4 %.  

TZ grada Zadra poziva sve sugrađane na daljnju suradnju i konstruktivne kritike kako bi čim uspješnije zajednički razvijali destinaciju na dugoročno održiv način i na zadovoljstvo svih Zadrana. Provedbom strateškog dokumenta Plana upravljanja destinacijom u kojem su građani pozvani sudjelovati nastojati ćemo razvijati destinaciju koja je ugodna stanovnicima, a istovremeno i privlačna posjetiteljima.

Turistička zajednica grada Zadra koristi priliku svim građanima poželjeti ugodne, zdrave i blagoslovljene blagdane!

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

UDRUGA ZARATINIĆI / „Naša priča“ – Advent koji pišemo zajedno

Objavljeno

-

By

Udruga ZARATINIĆI, koja okuplja roditelje djece i mladih s teškoćama u razvoju, organizator je i inicijator Adventića „Naša priča“ – Advent koji pišemo zajedno. Evo najave:

“Suorganizatori događanja su Centar za pružanje usluga u zajednici Mocire i Dječji vrtić Latica.

Ovaj poseban adventski susret osmišljen je kao mjesto zajedništva, radosti i inkluzije, gdje se susreću djeca, roditelji i šira zajednica.

Posjetitelje očekuje raznolik i prigodan program:

kreativne i likovne radionice

zajedničko kićenje božićnih borova

topli napitci

kobasice i fritule

Posebni gosti Adventića su Spider-Man (Maximilian Bindernagel Vujnović) i Leo Rados, koji će dodatno razveseliti naše najmlađe posjetitelje.

Datum: 19. prosinca 2025.
Vrijeme: početak u 15:00 sati
Lokacija: dvorište Dječjeg vrtića Latica, Asje Petričić 5 D, Zadar

Pozivamo sve građane da nam se pridruže, da se zajedno proveselimo i podsjetimo koliko smo snažni kada smo zajedno. Neka nas ovo predblagdansko vrijeme nadahne da gradimo zajednicu koja njeguje inkluziju, razumijevanje i dobrotu — za svako dijete i svaku obitelj.

Realizacija Adventića „Naša priča“ ostvarena je uz podršku: Grada Zadra, Zadarske županije, Geek Cluba, Javne vatrogasne postrojbe Zadar, Nasada d.o.o., Tržnice Zadar, Maraske, MK Beštije, Pekarne Golub, Konjičkog kluba Zadar i Foto studija Ogi.

Dođite i budite dio naše priče!”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu