Connect with us

Svijet

Koji Putinov potez će za NATO biti prekoračenje crvene linije?

Objavljeno

2 godine prije

-

Koliko daleko je Vladimir Putin spreman ići u Ukrajini i je li spreman upotrijebiti kemijsko i biološko oružje? Ova pitanje se nameću nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da Ukrajina ima laboratorije za bojne otrove i zatražio istragu.

Što Putin treba napraviti da NATO intervenira? Lavrov je zatražio je međunarodnu “istragu” zbog navoda vlastite vlade da Ukrajina ima laboratorije za proizvodnju biološkog i kemijskog oružja. Ovakav razvoj situacije nije neočekivan.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oštro se, na konferenciji za tisak u utorak, osvrnuo na ove “apsurdne tvrdnje Moskve”. “Vidjeli smo kako optužuju Ukrajinu i saveznike u NATO-u za proizvodnju i razvoj kemijskog oružja – to je apsolutna laž”, naglasio je Stoltenberg i dodao: “Stoga nas pomalo brine mogućnost da su oni ti koji to zapravo planiraju učiniti.” On je za njemački list Welt am Sonntag izjavio da bi kemijski napad Rusije na Ukrajinu “bio ratni zločin”.

Bi li to bilo dovoljno da NATO intervenira? Poljski predsjednik Andrzej Duda otvoreno je odgovorio na to pitanje. “Ako ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi bilo koju vrstu oružja za masovno uništenje, to će promijeniti igru”, rekao je on za BBC 13. ožujka. “Sigurno će Sjevernoatlantski savez i njegovi čelnici, predvođeni Sjedinjenim Državama, morati sjesti za stol i ozbiljno razmisliti što učiniti jer u tom momentu situacija postaje opasna”, dodao je Duda.

Kad je Deutsche Welle u utorak pitao Stoltenberga bi li takva akcija odnosno upotreba kemijskog i biološkog oružja od strane Rusije promijenila stav NATO-a, šef Zapadne vojne alijanse je izjavio: “Predsjednik SAD-a i drugi saveznici su vrlo jasno dali do znanja da će oni, ukoliko upotrijebe kemijsko oružje, platiti visoku cijenu”, odgovorio je Stoltenberg i naglasio: “Neću spekulirati o bilo kakvom vojnom odgovoru od strane NATO-a, osim što ću vrlo jasno reći da je glavna odgovornost NATO-a osigurati obranu i zaštitu svih saveznika”.

Nuklearna nervoza

Osim kemijskog oružja, raste zabrinutost da bi Rusija mogla upotrijebiti i nuklearno oružje ili izazvati nesreću u jednoj od četiri ukrajinske nuklearne elektrane, što bi dovelo do zračenja. Među te četiri elektrane je i najveća nuklearna elektrana u Europi – Zaporižje, koja je već bila poprište sukoba – na samom početku invazije.

U ponedjeljak je ukrajinska državna kompanija za nuklearnu energiju Energoatom izvijestila da su ruske snage već krenule u takav rizik, dižući u zrak skladište s municijom u okviru kompleksa nuklearne elektrane Zaporižje.

Velika neizvjesnost i nepredvidivost razvoja situacije navela je skupinu međunarodnih stručnjaka i nekadašnjih političara, uključujući bivšeg ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova, da izdaju zajedničko priopćenje, upozoravajući na mogućnost “katastrofalnih posljedica”. Oni naglašavsaju da “vatra i širenje požara u nuklearnoj elektrani Zaporižje pokazuje kako brzo može doći do nuklearne katastrofe u ‘vihoru rata’.” Stručnjaci pozivaju na hitan prekid vatre i nastavak “dijaloga, diplomacije i pregovora.”

Politika NATO-a

Budući da je svaki državnik ili političar koji je razgovarao s Vladimirom Putinom zaključio da ruski predsjednik ne planira zaustaviti rat, stalno se postavlja pitanje kako bi NATO odgovorio na eskalaciju sukoba i prijetnju koja se odnosi na moguću upotrebu oružja za masovno uništenje unutar i izvan Ukrajine.

Ian Bond iz Centra za europske reforme (Center for European Reform), rekao je za DW da, i pored toga što zvuči nevjerojatno, takav scenarij nije nemoguć. S obzirom na Stoltenbergove izjave, “Rusi vjerovatno rade stvari koje sugeriraju da se ‘nekako’ spremaju pokrenuti takvu vrstu napada”.

“NATO je, s pravom ili ne, povukao ovu žarko crvenu liniju i poručuje: Nećemo braniti teritorij Ukrajine, ali ćemo braniti teritorij NATO-a”, kaže Ian Bond. “To je gotovo pa pozivanje Putina da ide do te ‘crvene linije’. Pretpostavljam da Putin razmišlja ovako: +’OK, ako kažu da to neće učiniti ukoliko mi ne pređemo tu crtu, onda bismo mogli ići do te crte. Možda bismo je čak mogli i malo preći, a da se oni još uvijek ne odluče ulaziti u sukob sa mnom’.

Iako Bond naglašava da Putinova potencijalna upotreba kemijskog oružja – osobito ako bi zahvatila teritorij zemalja članica NATO-a – za sada ostaje nešto što je jako spekulativno, vjeruje da je u interesu Zapadne alijanse ne elaborirati o tome kako će odgovoriti ako do toga dođe. NATO nema kemijsko oružje, napominje Ian Bond, ali bi “mogao ostaviti nejasnim bi li, ako bude napadnut oružjem za masovno uništenje, mogao odgovoriti upotrebom vlastitog oružja za masovno uništenje, koje ne bi bilo kemijsko, već nuklearno”.

Potrebna je jasna prijetnja

Veronika Vichova, zamjenica direktora Centra za europske vrijednosti i sigurnosnu politiku sa sjedištem u Pragu, izjavila je za DW da se ne slaže s tom strategijom – i to ne u smislu provedbe već u smislu komuniciranja. Ona smatra da bi NATO trebao otvoreno priznati da bi moglo doći do napada oružjem za masovno uništenje – ne samo na Ukrajinu, već i na neku od zemalja saveznica.

“Trebali su se već razraditi scenariji i oni su trebali biti iskomunicirani, ne samo interno, već i u pravcu Rusije”, kaže Vichova. “Trebala bi postojati izjava NATO-a u kojoj se kaže: ‘Ako se dogodi to i to, mi ćemo učiniti ovo’.” Vichova ukazuje da Zapad sam sebe zavarava ako vjeruje da prepuštanje nečega imaginaciji može spriječiti eskalaciju sukoba.

“Putin je pokazao da mu ne treba stvarna provokacija”, rekla je. “On će uraditi sve što bude želio”.

Veronika Vichova kaže i da je njena veća briga moral Ukrajinaca koji svaki dan ginu braneći svoju zemlju, piše Deutsche Welle. Jer, NATO im “doslovno samo šalje poruku koja glasi: „Mi zapravo nećemo poduzeti sve što je u našoj moći da vam pomognemo.”

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Otkriven tajni plan Kate i princa Williama za njezin oporavak

Objavljeno

3 dana prije

-

16. travnja 2024.

By

Princ William i Kate Middleton imaju planove tajni dom pretvoriti u nešto poput utočišta za princezin proces oporavka, prenose britanski mediji.Prema informacijama koje su dobili britanski mediji, kraljevski par razmišlja o obnovi i proširenju ne tako poznatog objekta u blizini njihove rezidencije Adelaide Cottage u Windsoru. Obitelj, koja se krajem ljeta 2022. preselila na to imanje s četiri spavaće sobe, trenutno dio vremena živi ondje, a dio vremena provodi u Anmer Hallu na imanju Sandringham, vili koju im je pokojna kraljica Elizabeta poklonila kao vjenčani poklon.

Dok Adelaide Cottage nudi idealnu lokaciju zbog blizine škole koju pohađaju princ George, princeza Charlotte i princ Louis, upućeni kažu da obitelj razmišlja o proširenju trenutno praznog objekta kako bi pomogla princezinom oporavku.

Međutim, odluku navodno još nisu donijeli jer je princ od Walesa svjestan da su pod povećalom javnosti kad su u pitanju kraljevski izdaci i trošenje javnog novca.

“William i Kate apsolutno obožavaju Adelaide Cottage, ali jedva je dovoljan za cijelu obitelj, dok je Anmer Hall puno veći s velikim imanjem koje ga okružuje”, otkrio je izvor za OK!. “Adelaide Cottage koriste u vrijeme kad su djeca u školi jer nije daleko, a Anmer Hall koriste za produljene vikende i praznike, za odmor”, prenosi Mirror.

Upućeni su otkrili planove za rekonstrukciju oronulog objekta od crvene cigle kraj Adelaide Cottagea koji bi bračni par pretvorio u utočište za obitelj i njihove pomoćnike. Projekt je trenutno na pauzi dok se princeza od Walesa usredotočila na oporavak, no planovi navodno napreduju.

Objekt trenutno nije useljiv i zahtijeva djelomičnu obnovu.

Potreba za prostorom nije stvar luksuza. Naime, Kate smatra da će tu dobiti posve mirno okruženje kakvo joj treba za liječenje. Anmer Hall trenutno je najbolji izbor, zahvaljujući veličini i osami. Svjestan prošlih reakcija oko javnog financiranja, princ i princeza od Walesa razmišljaju sam financirati renoviranje.

Adelaide Cottage, skriven u privatnom kraljevskom parku Crown Estate od 655 hektara, izvorno je izgrađen 1831. godine kao utočište za suprugu kralja Williama IV., kraljicu Adelaide. Vila je 2015. godine podvrgnuta značajnom preuređenju i može se pohvaliti raskošnim dekorom. Strop glavne spavaće sobe navodno je ukrašen pozlaćenim dupinima.

 
Nastavi čitati

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

3 dana prije

-

16. travnja 2024.

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pad cijena u Njemačkoj: Evo što potrošači plaćaju manje

Objavljeno

3 dana prije

-

16. travnja 2024.

By

Veleprodajne cijene u Njemačkoj su tijekom mjeseca ožujka pale za tri posto u odnosu na prošlu godinu, što je 12. uzastopno sniženje, pokazuju službeni podaci Destatisa.

Istodobno su u veljači cijene porasle za 0,2 posto, pokazuju podaci državne agencije za statistiku.

Godišnji pad cijena najvećim je dijelom rezultat nižih cijena naftnih derivata za 3,3 posto na godišnjoj razini, uz mjesečni rast od 0,7 posto, prenosi Fenix.

Uzastopno godišnje niže veleprodajne cijene bilježe i žitarice, neprerađeni duhan, sjemenje i stočna hrana (-19,8 posto), metali, metalni proizvodi (-13,6 posto), kemijski proizvodi (-13,1 posto), otpad (-6,4 posto) “, rekao je Destatis.

Cijene duhanskih proizvoda u ožujku su u odnosu na isti mjesec prošle godine porasle za 5,8 posto, dok su cijene voća, povrća i krumpira porasle za 4,4 posto, a pića za 4,2 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu