Svijet
Koji Putinov potez će za NATO biti prekoračenje crvene linije?

Koliko daleko je Vladimir Putin spreman ići u Ukrajini i je li spreman upotrijebiti kemijsko i biološko oružje? Ova pitanje se nameću nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da Ukrajina ima laboratorije za bojne otrove i zatražio istragu.
Što Putin treba napraviti da NATO intervenira? Lavrov je zatražio je međunarodnu “istragu” zbog navoda vlastite vlade da Ukrajina ima laboratorije za proizvodnju biološkog i kemijskog oružja. Ovakav razvoj situacije nije neočekivan.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oštro se, na konferenciji za tisak u utorak, osvrnuo na ove “apsurdne tvrdnje Moskve”. “Vidjeli smo kako optužuju Ukrajinu i saveznike u NATO-u za proizvodnju i razvoj kemijskog oružja – to je apsolutna laž”, naglasio je Stoltenberg i dodao: “Stoga nas pomalo brine mogućnost da su oni ti koji to zapravo planiraju učiniti.” On je za njemački list Welt am Sonntag izjavio da bi kemijski napad Rusije na Ukrajinu “bio ratni zločin”.
Bi li to bilo dovoljno da NATO intervenira? Poljski predsjednik Andrzej Duda otvoreno je odgovorio na to pitanje. “Ako ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi bilo koju vrstu oružja za masovno uništenje, to će promijeniti igru”, rekao je on za BBC 13. ožujka. “Sigurno će Sjevernoatlantski savez i njegovi čelnici, predvođeni Sjedinjenim Državama, morati sjesti za stol i ozbiljno razmisliti što učiniti jer u tom momentu situacija postaje opasna”, dodao je Duda.
Kad je Deutsche Welle u utorak pitao Stoltenberga bi li takva akcija odnosno upotreba kemijskog i biološkog oružja od strane Rusije promijenila stav NATO-a, šef Zapadne vojne alijanse je izjavio: “Predsjednik SAD-a i drugi saveznici su vrlo jasno dali do znanja da će oni, ukoliko upotrijebe kemijsko oružje, platiti visoku cijenu”, odgovorio je Stoltenberg i naglasio: “Neću spekulirati o bilo kakvom vojnom odgovoru od strane NATO-a, osim što ću vrlo jasno reći da je glavna odgovornost NATO-a osigurati obranu i zaštitu svih saveznika”.
Nuklearna nervoza
Osim kemijskog oružja, raste zabrinutost da bi Rusija mogla upotrijebiti i nuklearno oružje ili izazvati nesreću u jednoj od četiri ukrajinske nuklearne elektrane, što bi dovelo do zračenja. Među te četiri elektrane je i najveća nuklearna elektrana u Europi – Zaporižje, koja je već bila poprište sukoba – na samom početku invazije.
U ponedjeljak je ukrajinska državna kompanija za nuklearnu energiju Energoatom izvijestila da su ruske snage već krenule u takav rizik, dižući u zrak skladište s municijom u okviru kompleksa nuklearne elektrane Zaporižje.
Velika neizvjesnost i nepredvidivost razvoja situacije navela je skupinu međunarodnih stručnjaka i nekadašnjih političara, uključujući bivšeg ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova, da izdaju zajedničko priopćenje, upozoravajući na mogućnost “katastrofalnih posljedica”. Oni naglašavsaju da “vatra i širenje požara u nuklearnoj elektrani Zaporižje pokazuje kako brzo može doći do nuklearne katastrofe u ‘vihoru rata’.” Stručnjaci pozivaju na hitan prekid vatre i nastavak “dijaloga, diplomacije i pregovora.”
Politika NATO-a
Budući da je svaki državnik ili političar koji je razgovarao s Vladimirom Putinom zaključio da ruski predsjednik ne planira zaustaviti rat, stalno se postavlja pitanje kako bi NATO odgovorio na eskalaciju sukoba i prijetnju koja se odnosi na moguću upotrebu oružja za masovno uništenje unutar i izvan Ukrajine.
Ian Bond iz Centra za europske reforme (Center for European Reform), rekao je za DW da, i pored toga što zvuči nevjerojatno, takav scenarij nije nemoguć. S obzirom na Stoltenbergove izjave, “Rusi vjerovatno rade stvari koje sugeriraju da se ‘nekako’ spremaju pokrenuti takvu vrstu napada”.
“NATO je, s pravom ili ne, povukao ovu žarko crvenu liniju i poručuje: Nećemo braniti teritorij Ukrajine, ali ćemo braniti teritorij NATO-a”, kaže Ian Bond. “To je gotovo pa pozivanje Putina da ide do te ‘crvene linije’. Pretpostavljam da Putin razmišlja ovako: +’OK, ako kažu da to neće učiniti ukoliko mi ne pređemo tu crtu, onda bismo mogli ići do te crte. Možda bismo je čak mogli i malo preći, a da se oni još uvijek ne odluče ulaziti u sukob sa mnom’.
Iako Bond naglašava da Putinova potencijalna upotreba kemijskog oružja – osobito ako bi zahvatila teritorij zemalja članica NATO-a – za sada ostaje nešto što je jako spekulativno, vjeruje da je u interesu Zapadne alijanse ne elaborirati o tome kako će odgovoriti ako do toga dođe. NATO nema kemijsko oružje, napominje Ian Bond, ali bi “mogao ostaviti nejasnim bi li, ako bude napadnut oružjem za masovno uništenje, mogao odgovoriti upotrebom vlastitog oružja za masovno uništenje, koje ne bi bilo kemijsko, već nuklearno”.
Potrebna je jasna prijetnja
Veronika Vichova, zamjenica direktora Centra za europske vrijednosti i sigurnosnu politiku sa sjedištem u Pragu, izjavila je za DW da se ne slaže s tom strategijom – i to ne u smislu provedbe već u smislu komuniciranja. Ona smatra da bi NATO trebao otvoreno priznati da bi moglo doći do napada oružjem za masovno uništenje – ne samo na Ukrajinu, već i na neku od zemalja saveznica.
“Trebali su se već razraditi scenariji i oni su trebali biti iskomunicirani, ne samo interno, već i u pravcu Rusije”, kaže Vichova. “Trebala bi postojati izjava NATO-a u kojoj se kaže: ‘Ako se dogodi to i to, mi ćemo učiniti ovo’.” Vichova ukazuje da Zapad sam sebe zavarava ako vjeruje da prepuštanje nečega imaginaciji može spriječiti eskalaciju sukoba.
“Putin je pokazao da mu ne treba stvarna provokacija”, rekla je. “On će uraditi sve što bude želio”.
Veronika Vichova kaže i da je njena veća briga moral Ukrajinaca koji svaki dan ginu braneći svoju zemlju, piše Deutsche Welle. Jer, NATO im “doslovno samo šalje poruku koja glasi: „Mi zapravo nećemo poduzeti sve što je u našoj moći da vam pomognemo.”
Svijet
Provjerite jeste li naručili ovu igračku s TEMU-a: Naređeno povlačenje zbog opasnosti

Internetski trgovac Temu trenutačno upozorava na povlačenje dječje igračke s tržišta. Povučena igračka sadrži LED žarulje koje mogu oštetiti mrežnicu oka.
Testovi su pokazali da LED svjetla dječje igračke “Igračka Bubamara s glazbom i svjetlom” prelaze zakonsku granicu za intenzitet zračenja, prenosi Fenix magazin.
Kako piše portal za zaštitu potrošača produktwarnung.eu, korištenje može dovesti do oštećenja mrežnice.
“Odmah ukloniti izvan dohvata male djece!”
Stoga se roditelji mole da igračku odmah uklone iz dohvata male djece.
Opoziv se posebno odnosi na proizvode koji imaju sljedeće karakteristike:
Identifikacijski broj: YJ-3039
ID proizvoda: 601099749726501
Prodavač: Jamille putem Temua
Produktwarnung.eu obavještava da će Temu obavijestiti svoje kupce o opozivu putem e-pošte, pod uvjetom da tvrtka ima relevantne podatke o kupcima.
Osim toga, Temu je već dogovorio puni povrat kupoprodajne cijene na izvorni način plaćanja u ime prodavatelja, pišu njemački mediji.
Svijet
La Nina je mrtva: Što to znači za vrijeme u ostatku godine?

Znanstvenici su ove godine očekivali La Ninu. Barem zasad – nije došla. Što bi to moglo značiti za ovogodišnju sezonu uragana u svijetu i kako bi dugoročne klimatske promjene mogle utjecati na obrasce El Nina i La Nine?
Nakon jednog od najsnažnijih El Niñā zabilježenih 2024. godine, meteorolozi su predvidjeli da će uslijediti La Niña — suprotnost tom klimatskom obrascu. Signali sporog i „neobičnog“ razvoja La Niñe jačali su tijekom zime, ali su u posljednjim mjesecima počeli slabjeti. Do ožujka je potpuno nestala.
Što se dogodilo — i kako bi to moglo utjecati na vremenske uvjete ovog ljeta i nadolazeću atlantsku sezonu uragana?
Što je ENSO?
El Niño je sezonska promjena temperature Tihog oceana koja može potisnuti uragane, promijeniti obrasce oborina i promijeniti mlaznu struju. Njegova hladnovodna suprotnost, La Niña, obično ima suprotan učinak: Potiče uragane u Atlantiku i povećava rizik od požara na zapadu SAD-a. Zajedno čine El Niño–južnu oscilaciju (ENSO).
ENSO se odnosi na sezonske klimatske promjene utemeljene na promjenama površinskih temperatura Tihog oceana. Promjene u obrascima vjetrova i morskih struja mogu iz dubokog oceana izvući hladnu vodu koja zatim u složenim međudjelovanjima utječe na atmosferu. Čak i male promjene u temperaturi površine mora mogu u sljedećim mjesecima preusmjeriti globalno vrijeme prema toplijem i sušnijem — ili kišovitijem i hladnijem — ovisno o regiji.
„To je iznimno snažan sustav“, upozorava Emily Becker, znanstvenica s Istraživačkog sveučilišta u Miamiju i suautorica ENSO bloga Američke nacionalne oceanografske i atmosferske uprave (NOAA). „Uvjeti El Niña i La Niñe utječu na oborine, snijeg, temperaturu, sezonu uragana i nastanak tornada. Povezani su s fluktuacijama na financijskim tržištima, prinosima usjeva i raznim drugim stvarima.“
„Znanstveno gledano, važan nam je jer je fascinantan“, rekla je za Live Science. „Ali praktično, važan nam je jer nam daje rani uvid u sljedećih šest do dvanaest mjeseci.“
Znanstvenici prate uski pojas oceana uz ekvator u Pacifiku. Porast ili pad prosječne temperature površine mora za 0,5 °C, koji se zadrži tijekom pet preklapajućih tromjesečnih razdoblja, može signalizirati početak El Niña ili La Niñe.
No, „prosjek“ je promjenjiva meta, utemeljena na tridesetogodišnjoj bazi podataka od 1991. do 2020., koja postaje zastarjela zbog globalnog zatopljenja. „Uvijek kaskamo“, kaže Tom Di Liberto, bivši meteorolog NOAA-e i suradnik ENSO bloga, za Live Science.
ENSO-neutralni obrasci javljaju se kad površinske temperature osciliraju oko dugoročnog prosjeka. No neutralno ne znači bezopasno — to samo znači da je prognoza neizvjesnija.
Zašto je La Niña bila tako kratkog vijeka?
Umjesto da se pita zašto je La Niña bila kratkotrajna, bolje pitanje bi bilo: Je li se uopće dogodila?
Iako su se površinske temperature oceana ove zime spustile ispod prosjeka, nisu se dovoljno dugo zadržale na tim razinama: sredinom travnja prognostičari NOAA-e objavili su da se punopravna La Niña ipak nije razvila.
Zašto?
„Pasati igraju veliku ulogu“, pojašnjava Muhammad Azhar Ehsan, klimatolog sa Sveučilišta Columbia u sklopu Centra za istraživanje klimatskih sustava. Objasnio je da su oslabljeni pasati u istočnom Pacifiku vjerojatno spriječili da hladna voda izbije na površinu — što je ključan korak u stvaranju snažne La Niñe.
No možda priča još nije završila. Kada se tridesetogodišnja referentna temperatura revidira i uključi novije, toplije godine, budući bi analitičari ovu zimu mogli retroaktivno klasificirati kao La Niñu, čak i ako se tada nije kvalificirala.
Što ENSO-neutralno znači za vremenske uvjete?
Bez El Niña ili La Niñe koji bi „nagnuli vagu“, prognoze postaju teže. Ovi obrasci oštre konture sezonskih predviđanja, pružajući ključne informacije o tome kako bi se vrijeme moglo razlikovati od uobičajenog. Bez njih, kad je ENSO neutralan, prognostičari se oslanjaju uglavnom na povijesne prosjeke i klimatske trendove.
„Bez El Niña ili La Niñe, niz drugih čimbenika utječe na sezonske vremenske prilike“, rekao je James Done, znanstvenik iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja (NSF NCAR). „Ti čimbenici su manje poznati i njihova povezanost je slabija. Vrlo je složeno.“
Unatoč tome, prognozeri se općenito slažu da će ovo ljeto vjerojatno biti toplije od uobičajenog. „Iznenađenje, iznenađenje“, rekao je Done, „imamo opći trend zatopljenja.“
Što ENSO-neutralno znači za atlantsku sezonu uragana?
El Niño obično potiskuje uragane, dok La Niña i neutralni uvjeti dopuštaju njihovo slobodno razvijanje. S toplim Atlantikom i očekivano neutralnim ENSO-om, to bi mogla biti vrlo aktivna sezona.
„El Niño povećava vertikalnu smicanje vjetra, a smicanje uništava uragane“, kaže Phil Klotzbach, znanstvenik i stručnjak za prognozu uragana sa Sveučilišta Colorado State, u e-poruci za Live Science. „Zato, bez El Niña, očekujemo obrasce smicanja koji pogoduju uraganima ovog ljeta i jeseni.“
Neki su ipak bili optimistični. Ehsan je rekao da bi trend hlađenja u Atlantiku od veljače do ožujka mogao značiti tišu sezonu uragana.
No znanstvenici upozoravaju da stara pravila postaju sve manje pouzdana kako se pozadinski uvjeti mijenjaju. „Prošla godina bila je čudna“, rekao je Di Liberto o La Niñi. „Svi znakovi ukazivali su na groznu sezonu uragana, ali nije bila onoliko loša koliko je mogla biti.“
Ni 2023. nije pratila očekivani obrazac. „Imali smo El Niño 2023., ali ipak smo imali više oluja nego inače“, rekao je Done. „Zato se vodi velika rasprava: hoće li El Niño i dalje zaustavljati uragane, ili su oceani sada toliko topli da se taj odnos mijenja? To je otvoreno pitanje.“
Kada će nastupiti sljedeći El Niño ili La Niña?
U izjavi od 10. travnja, predstavnici NOAA-e napisali su da se uvjeti El Niña ili La Niñe vjerojatno neće pojaviti ovog ljeta, a da se očekuje da će ENSO-neutralni uvjeti potrajati do listopada.
Kako ljeto prelazi u jesen i zimu, šanse za La Niñu rastu, ali i dalje je najvjerojatniji scenarij nastavak ENSO-neutralnih uvjeta.
Znanstvenici ipak upozoravaju da se ne treba previše oslanjati na ENSO prognoze u proljeće. „Proljeće je zbrkano vrijeme za prognoze“, rekao je Di Liberto. To je zato što se ENSO uvjeti uglavnom formiraju zimi, a blijede u proljeće pa nude manje pouzdanih signala. „Lipanj je obično mjesec kad se prognoze učvršćuju“, dodao je.
Kako će klimatske promjene utjecati na ENSO obrasce?
Nitko ne zna kako će klimatske promjene utjecati na ENSO obrasce, ali znanstvenici su zabrinuti zbog zagrijavanja oceana i atmosfere.
„Topliji zrak zadržava više vode. To je osnovno“, rekla je Becker. „To je jedan od razloga zašto neki uragani ispuštaju nevjerojatne količine kiše — djelomično je to zbog veće sposobnosti atmosfere da zadrži vlagu.“
Topla mora mogu produžiti sezonu uragana ili pojačati oluje koje sežu dalje prema sjeveru. Oluje koje su nekad bile isključivo prijetnje obali, sada sve više pogađaju unutrašnjost. Na primjer, uragan Helene opustošio je zajednice u Apalačima stotinama kilometara od mora 2024. godine. „Atmosferu pretvaramo u veću i učinkovitiju spužvu, i ona se negdje mora iscijediti“, rekao je Di Liberto. „A zajednice se moraju nositi s nesagledivim količinama oborina i poplava.“
Međutim, naše razumijevanje uragana još je uvijek nepotpuno, rekao je Done. Naš promatrački zapis seže manje od 160 godina unatrag — tek tren u geološkom smislu. Znanstvenici koji su proučavali geološki zapis drevnih ciklona pronašli su dokaze o snažnijim uraganima koji su pogađali kopno u davnoj prošlosti, često povezani s razdobljima klimatskih promjena.
Ako je sadašnjost ključ za prošlost, prošlost odgovara: Zemlja je već doživjela gore — a s oceanima koji se brzo zagrijavaju, znanstvenici upozoravaju da je možda samo pitanje vremena kad će uslijediti oluje kakve nisu zabilježene u našoj povijesti.
Svijet
Economist: Ovih 5 luksuza Europljani si više neće moći priuštiti

“Da bi sve ostalo isto, sve se mora promijeniti.” Ta misao iz Leoparda, romana Giuseppea Tomasija di Lampeduse o plemićima 19. stoljeća koji pokušavaju zadržati svoje privilegije dok Sicilijom bjesni revolucija, precizno opisuje europsku dilemu u 21. stoljeću, piše Economist u analizi. U nastavku je prenosimo:
Države koje su nekoć vladale velikim dijelovima planeta sada nelagodno promatraju kako ih bivše kolonije sustižu – ili čak prestižu. Jasno im je da su promjene nužne. Ipak, Europa se često doima jednako nespremnom za prilagodbu svijetu koji se mijenja kao i dekadentna talijanska aristokracija nekad.
EU je u krizi
Europska unija, srce kontinenta, na neobičan način njeguje uvjerenje da se može mijenjati samo kad je natjeraju krize. Zato je ključno da shvati kako upravo u krizi danas jest. Godinama se oslanjala na kinesko tržište za rast, na ruski plin za pokretanje industrije i na američku vojnu moć za sigurnost.
Nakon tri godine rata u Ukrajini i tri mjeseca agresivnog pristupa Donalda Trumpa u Americi EU je ostala uzdrmana. U ovako nestabilnom svijetu Europa mora prihvatiti promjene. Poput plemićke obitelji koja sa zakašnjenjem shvaća da mora otpustiti dio posluge kako bi ostala solventna, Europa bi trebala krenuti od napuštanja luksuznih politika koje si više ne može priuštiti.
Vrijeme je za zreliji odnos s Britanijom
Za početak, tu je odnos kontinentalne Europe prema Britaniji. Zveckanje oružjem prema otočnom protivniku postalo je neka vrsta tajnog zadovoljstva EU otkako je Britanija 2020. postala prva članica koja je napustila Uniju. EU je s Britanijom postupala poprilično grubo, dijelom kako bi obeshrabrila druge zemlje da pokušaju isto.
No taj argument više ne vrijedi: Brexit se danas prikazuje kao upozorenje, a ne kao primjer koji treba slijediti. Ipak, unatoč nebrojenim najavama “novih početaka” u odnosima, udaranje po “les rosbifs” (kako Francuzi zovu Britance) i dalje je na dnevnom redu. To je luksuz koji si Europa više ne može priuštiti.
Britanija ima vojnu, geopolitičku i industrijsku težinu koja može pojačati europski utjecaj u Ukrajini. Očekuje se da će na summitu 19. svibnja biti dogovoreno da Britanija sudjeluje u programima EU za naoružavanje Europe.
No, tjednima je dogovor bio blokiran jer se od Britanije tražilo da pristane na ustupke u potpuno nepovezanim područjima. Francuska, primjerice, inzistira da se prije obrambenih pitanja riješe prava na – ribolov.
Europa mora prestati postavljati pravila svijetu
Način na koji se Europa odnosi prema udaljenijim zemljama također djeluje samodopadno. Godinama je EU pokušavala nametnuti svoja pravila – o okolišu, radnim uvjetima i brojnim drugim temama – daleko izvan svojih granica.
No, sada kad EU mora sklapati brojne trgovinske sporazume kako bi nadoknadila američki protekcionizam, to itekako jest njezin problem. Europa je sila u opadanju u globalnom gospodarstvu. Glumiti da nije luksuz je koji si više ne može priuštiti.
Umjesto Amerike više trgovine unutar Unije
Dio birokratskih prepreka već se uklanja. No moglo bi ih se ukloniti puno više – posebno unutar same EU. Ako više ne mogu slobodno trgovati s Amerikom, 27 članica EU moglo bi pojačati međusobnu suradnju. Ipak, administrativne prepreke za trgovinu uslugama između država članica i dalje su ekvivalent carini od 110%, prema podacima MMF-a.
Naručivanje – i ignoriranje – opširnih studija o poboljšanju jedinstvenog tržišta u Europi neka je vrsta svete tradicije. Nažalost, i dalje živi.
Gotovo svaki stol u Bruxellesu opterećen je sve prašnjavijim izvješćem od 400 stranica koje je prošle godine sastavio Mario Draghi, bivši talijanski premijer, prepunim razboritih prijedloga kako produbiti ekonomsku integraciju. Gotovo ništa od toga nije provedeno.
Demografija – krah koji Europa ignorira
Jedna osobito dekadentna europska navika je odgađanje rješavanja problema sve dok ne postanu toliko ozbiljni da ih je iznimno skupo riješiti. Pogledajmo primjer demografije. Godine 1980. Europa je imala oko pet radno sposobnih osoba koje su “financirale” jednog umirovljenika. Danas ih ima tri, a do 2050. taj omjer će pasti na dvije radno sposobne osobe po jednom umirovljeniku.
Štednja na obrani
Naposljetku, najviše hedonistička navika Europe posljednjih desetljeća bila je štednja na obrani. Uživanjem u “mirovnim dividendama” nakon Hladnog rata ostajalo je više novca za socijalne programe. Nekoliko zemalja, poput Italije i Belgije, tek sad pokušava ispuniti NATO-ove ciljeve o izdvajanjima za obranu od 2% BDP-a, dogovorene još 2014.
Vrijeme je za nove prioritete
Odustajanje od luksuznih politika nije samo po sebi loše. Dapače, omogućuje da se više pažnje posveti onome što je doista važno. Ciljevi EU o smanjenju emisija stakleničkih plinova na nulu do 2050. skupi su, ali nužni, iako bi se neki drugi zeleni propisi trebali još jednom preispitati.
Pomoć Ukrajini nije luksuz, naprotiv. Nije to ni financiranje socijalne države, za koju su mnogi Europljani duboko vezani. No, da bi se pažnja usmjerila na ono što doista ima smisla, treba shvatiti da promjene u svijetu zahtijevaju i promjene prioriteta, zaključuje Economist u svojoj analizi.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
Zadar će biti među prvim većim gradovima u Hrvatskoj s besplatnim vrtićima za svu djecu!
-
Hrvatska3 dana prije
Stiže promjena vremena. Bit će obilne kiše, grmljavine…
-
magazin3 dana prije
Horoskop za 13. svibnja 2025.
-
Hrvatska3 dana prije
Porastao broj pneumonija za 80 posto. Pulmolog upozorava: “Teško je shvatiti razlog…”