Connect with us

Svijet

Koji Putinov potez će za NATO biti prekoračenje crvene linije?

Objavljeno

-

Koliko daleko je Vladimir Putin spreman ići u Ukrajini i je li spreman upotrijebiti kemijsko i biološko oružje? Ova pitanje se nameću nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da Ukrajina ima laboratorije za bojne otrove i zatražio istragu.

Što Putin treba napraviti da NATO intervenira? Lavrov je zatražio je međunarodnu “istragu” zbog navoda vlastite vlade da Ukrajina ima laboratorije za proizvodnju biološkog i kemijskog oružja. Ovakav razvoj situacije nije neočekivan.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oštro se, na konferenciji za tisak u utorak, osvrnuo na ove “apsurdne tvrdnje Moskve”. “Vidjeli smo kako optužuju Ukrajinu i saveznike u NATO-u za proizvodnju i razvoj kemijskog oružja – to je apsolutna laž”, naglasio je Stoltenberg i dodao: “Stoga nas pomalo brine mogućnost da su oni ti koji to zapravo planiraju učiniti.” On je za njemački list Welt am Sonntag izjavio da bi kemijski napad Rusije na Ukrajinu “bio ratni zločin”.

Bi li to bilo dovoljno da NATO intervenira? Poljski predsjednik Andrzej Duda otvoreno je odgovorio na to pitanje. “Ako ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi bilo koju vrstu oružja za masovno uništenje, to će promijeniti igru”, rekao je on za BBC 13. ožujka. “Sigurno će Sjevernoatlantski savez i njegovi čelnici, predvođeni Sjedinjenim Državama, morati sjesti za stol i ozbiljno razmisliti što učiniti jer u tom momentu situacija postaje opasna”, dodao je Duda.

Kad je Deutsche Welle u utorak pitao Stoltenberga bi li takva akcija odnosno upotreba kemijskog i biološkog oružja od strane Rusije promijenila stav NATO-a, šef Zapadne vojne alijanse je izjavio: “Predsjednik SAD-a i drugi saveznici su vrlo jasno dali do znanja da će oni, ukoliko upotrijebe kemijsko oružje, platiti visoku cijenu”, odgovorio je Stoltenberg i naglasio: “Neću spekulirati o bilo kakvom vojnom odgovoru od strane NATO-a, osim što ću vrlo jasno reći da je glavna odgovornost NATO-a osigurati obranu i zaštitu svih saveznika”.

Nuklearna nervoza

Osim kemijskog oružja, raste zabrinutost da bi Rusija mogla upotrijebiti i nuklearno oružje ili izazvati nesreću u jednoj od četiri ukrajinske nuklearne elektrane, što bi dovelo do zračenja. Među te četiri elektrane je i najveća nuklearna elektrana u Europi – Zaporižje, koja je već bila poprište sukoba – na samom početku invazije.

U ponedjeljak je ukrajinska državna kompanija za nuklearnu energiju Energoatom izvijestila da su ruske snage već krenule u takav rizik, dižući u zrak skladište s municijom u okviru kompleksa nuklearne elektrane Zaporižje.

Velika neizvjesnost i nepredvidivost razvoja situacije navela je skupinu međunarodnih stručnjaka i nekadašnjih političara, uključujući bivšeg ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova, da izdaju zajedničko priopćenje, upozoravajući na mogućnost “katastrofalnih posljedica”. Oni naglašavsaju da “vatra i širenje požara u nuklearnoj elektrani Zaporižje pokazuje kako brzo može doći do nuklearne katastrofe u ‘vihoru rata’.” Stručnjaci pozivaju na hitan prekid vatre i nastavak “dijaloga, diplomacije i pregovora.”

Politika NATO-a

Budući da je svaki državnik ili političar koji je razgovarao s Vladimirom Putinom zaključio da ruski predsjednik ne planira zaustaviti rat, stalno se postavlja pitanje kako bi NATO odgovorio na eskalaciju sukoba i prijetnju koja se odnosi na moguću upotrebu oružja za masovno uništenje unutar i izvan Ukrajine.

Ian Bond iz Centra za europske reforme (Center for European Reform), rekao je za DW da, i pored toga što zvuči nevjerojatno, takav scenarij nije nemoguć. S obzirom na Stoltenbergove izjave, “Rusi vjerovatno rade stvari koje sugeriraju da se ‘nekako’ spremaju pokrenuti takvu vrstu napada”.

“NATO je, s pravom ili ne, povukao ovu žarko crvenu liniju i poručuje: Nećemo braniti teritorij Ukrajine, ali ćemo braniti teritorij NATO-a”, kaže Ian Bond. “To je gotovo pa pozivanje Putina da ide do te ‘crvene linije’. Pretpostavljam da Putin razmišlja ovako: +’OK, ako kažu da to neće učiniti ukoliko mi ne pređemo tu crtu, onda bismo mogli ići do te crte. Možda bismo je čak mogli i malo preći, a da se oni još uvijek ne odluče ulaziti u sukob sa mnom’.

Iako Bond naglašava da Putinova potencijalna upotreba kemijskog oružja – osobito ako bi zahvatila teritorij zemalja članica NATO-a – za sada ostaje nešto što je jako spekulativno, vjeruje da je u interesu Zapadne alijanse ne elaborirati o tome kako će odgovoriti ako do toga dođe. NATO nema kemijsko oružje, napominje Ian Bond, ali bi “mogao ostaviti nejasnim bi li, ako bude napadnut oružjem za masovno uništenje, mogao odgovoriti upotrebom vlastitog oružja za masovno uništenje, koje ne bi bilo kemijsko, već nuklearno”.

Potrebna je jasna prijetnja

Veronika Vichova, zamjenica direktora Centra za europske vrijednosti i sigurnosnu politiku sa sjedištem u Pragu, izjavila je za DW da se ne slaže s tom strategijom – i to ne u smislu provedbe već u smislu komuniciranja. Ona smatra da bi NATO trebao otvoreno priznati da bi moglo doći do napada oružjem za masovno uništenje – ne samo na Ukrajinu, već i na neku od zemalja saveznica.

“Trebali su se već razraditi scenariji i oni su trebali biti iskomunicirani, ne samo interno, već i u pravcu Rusije”, kaže Vichova. “Trebala bi postojati izjava NATO-a u kojoj se kaže: ‘Ako se dogodi to i to, mi ćemo učiniti ovo’.” Vichova ukazuje da Zapad sam sebe zavarava ako vjeruje da prepuštanje nečega imaginaciji može spriječiti eskalaciju sukoba.

“Putin je pokazao da mu ne treba stvarna provokacija”, rekla je. “On će uraditi sve što bude želio”.

Veronika Vichova kaže i da je njena veća briga moral Ukrajinaca koji svaki dan ginu braneći svoju zemlju, piše Deutsche Welle. Jer, NATO im “doslovno samo šalje poruku koja glasi: „Mi zapravo nećemo poduzeti sve što je u našoj moći da vam pomognemo.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

EUROPA SE PEČE! Objavljeno alarmantno izvješće: Snažno porasla stopa smrtnosti od vrućina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Služba EU-a za praćenje klimatskih promjena Copernicus početkom travnja je objavila da je ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja.

Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji ikada dosad zabilježen u svijetu u usporedbi s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog biltena Copernicusa.

Zajedničko izvješće koje su objavile Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokazalo je nove zabrinjavajuće podatke. Naime, Europljani pate od nesnosne vrućine tijekom dana, a noću su pod stresom zbog neugodne topline. Stopa smrtnosti od vrućina porasla je 30% u Europi u dva desetljeća, pokazalo je zajedničko izvješće o stanju klime koje su objavile ove dvije organizacije.

Temperaturni rekordi

Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo kazala je da se može činiti da je cijena klimatskih mjera vioska, no upozorila je da je cijena neaktivnosti mnogo veća.

Izvješće je pokazalo da su temperature u cijeloj Europi bile iznad prosjeka 11 mjeseci tijekom 2023. godine, pri čemu je rujan bio najtopliji od početka mjerenja, prenosi Guardian.

Vruće i suho vrijeme izazvalo je velike požare koji su opustošili sela i izbacivali dim koji je gušio udaljene gradove. Požari s kojima su se vatrogasci borili bili su posebno žestoki u sušom pogođenim južnim zemljama poput Portugala, Španjolske i Italije.

Grčku je pogodio najveći šumski požar zabilježen u EU-u, u kojem je izgorjelo 96.000 hektara zemlje, navodi se u izvješću. Obilna kiša također je dovela do smrtonosnih poplava. Europa je 2023. bila oko 7% vlažnija od prosjeka u posljednja tri desetljeća, pokazalo je izvješće.

“Tijekom 2023. godine Europa je svjedočila najvećem šumskom požaru ikad zabilježenom, jednoj od najkišovitijih godina, jakim morskim toplinskim valovima i raširenim razornim poplavama”, rekao je Carlo Buontempo, direktor službe za klimatske promjene Copernicus.

Izvješće nije dalo podatke o broju umrlih od vrućine 2023., ali znanstvenici su naveli da je u 2022. bilo 70.000 dodatnih smrti.

Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Imperial Collegea u Londonu, vjeruje da je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama tijekom 2023. bio još i veći.

 
Nastavi čitati

Svijet

Predstavljen rijedak slučaj covida koji je trajao 613 dana, znanstvenici upozorili na opasnost

Objavljeno

-

By

Nizozemski znanstvenici izvijestili su o iznimno dugoj infekciji covida-19 kod muškarca koji je umro prošle godine, nakon što je bio pozitivan na virus 613 dana, te su upozorili na opasnost da se kod takvih pacijenata razviju opasne mutacije virusa, prenosi njemačka novinska agencija dpa.

Stariji muškarac, koji je bio oslabljen drugim bolestima, primljen je u bolnicu u Amsterdamu u veljači 2022. s infekcijom covid-19, navodi se u priopćenju.

Bio je kontinuirano pozitivan na koronavirus sve do svoje smrti u listopadu 2023. – ukupno 613 dana.

Prethodno su zabilježeni i drugi slučajevi vrlo dugih infekcija kod ljudi čiji se imunosni sustav nije mogao uspješno boriti protiv koronavirusa.

Znanstvenici predvođeni Magdom Vergouwe sa Sveučilišta u Amsterdamu planiraju predstaviti rezultate na kongresu Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti u Barceloni od 27. do 30. travnja.

Slučaj je zanimljiv i znanstvenicima jer kod tako dugo zaraženih koronavirus može posebno snažno mutirati.

To krije rizik od pojave varijanti virusa koje mogu lakše nadvladati imunosni sustav zdravih ljudi.

Nizozemski znanstvenici uzimali su kontinuirano uzorke od muškarca kako bi analizirali genski materijal koronavirusa.

Pronašli su ukupno više od 50 mutacija u usporedbi s omikron varijantom BA.1 koja je u to vrijeme kružila, uključujući i one koje bi omogućile virusu da izbjegne imunosnu obranu ljudskog organizma.

Samo 21 dan nakon što je muškarac primio lijek protiv koronavirusa, virus je pokazao znakove otpornosti na njega.

Čovjek je na kraju umro zbog razbuktavanja jedne od ranijih bolesti od kojih je patio.

Koliko je poznato nikoga nije zarazio mutiranim verzijama koronavirusa SARS-CoV-2 koje su se u njemu razvile.

Ovaj slučaj “naglašava rizik od pojave kod pacijenata s oslabljenim imunitetom novih varijanti SARS-CoV-2 koje izbjegavaju imunosni sustav”, poručili su znanstvenici u priopćenju za javnost.

Takav razvoj virusa kod jednog pacijenta mogao bi dovesti do pojave jedinstvenih varijanti, upozoravaju i ističu da je važno pomno pratiti razvoj koronavirusa kod osoba oslabljenog imuniteta.

Postoji rizik da se te varijante, koje su otpornije na obranu koju pruža imunosni sustav zdravih ljudi, pojave i prošire u društvu, dodali su znanstvenici.

 
Nastavi čitati

Svijet

Otkriven tajni plan Kate i princa Williama za njezin oporavak

Objavljeno

-

By

Princ William i Kate Middleton imaju planove tajni dom pretvoriti u nešto poput utočišta za princezin proces oporavka, prenose britanski mediji.Prema informacijama koje su dobili britanski mediji, kraljevski par razmišlja o obnovi i proširenju ne tako poznatog objekta u blizini njihove rezidencije Adelaide Cottage u Windsoru. Obitelj, koja se krajem ljeta 2022. preselila na to imanje s četiri spavaće sobe, trenutno dio vremena živi ondje, a dio vremena provodi u Anmer Hallu na imanju Sandringham, vili koju im je pokojna kraljica Elizabeta poklonila kao vjenčani poklon.

Dok Adelaide Cottage nudi idealnu lokaciju zbog blizine škole koju pohađaju princ George, princeza Charlotte i princ Louis, upućeni kažu da obitelj razmišlja o proširenju trenutno praznog objekta kako bi pomogla princezinom oporavku.

Međutim, odluku navodno još nisu donijeli jer je princ od Walesa svjestan da su pod povećalom javnosti kad su u pitanju kraljevski izdaci i trošenje javnog novca.

“William i Kate apsolutno obožavaju Adelaide Cottage, ali jedva je dovoljan za cijelu obitelj, dok je Anmer Hall puno veći s velikim imanjem koje ga okružuje”, otkrio je izvor za OK!. “Adelaide Cottage koriste u vrijeme kad su djeca u školi jer nije daleko, a Anmer Hall koriste za produljene vikende i praznike, za odmor”, prenosi Mirror.

Upućeni su otkrili planove za rekonstrukciju oronulog objekta od crvene cigle kraj Adelaide Cottagea koji bi bračni par pretvorio u utočište za obitelj i njihove pomoćnike. Projekt je trenutno na pauzi dok se princeza od Walesa usredotočila na oporavak, no planovi navodno napreduju.

Objekt trenutno nije useljiv i zahtijeva djelomičnu obnovu.

Potreba za prostorom nije stvar luksuza. Naime, Kate smatra da će tu dobiti posve mirno okruženje kakvo joj treba za liječenje. Anmer Hall trenutno je najbolji izbor, zahvaljujući veličini i osami. Svjestan prošlih reakcija oko javnog financiranja, princ i princeza od Walesa razmišljaju sam financirati renoviranje.

Adelaide Cottage, skriven u privatnom kraljevskom parku Crown Estate od 655 hektara, izvorno je izgrađen 1831. godine kao utočište za suprugu kralja Williama IV., kraljicu Adelaide. Vila je 2015. godine podvrgnuta značajnom preuređenju i može se pohvaliti raskošnim dekorom. Strop glavne spavaće sobe navodno je ukrašen pozlaćenim dupinima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu