Svijet
Lavrov: Nećemo napasti druge zemlje. Nismo napali ni Ukrajinu
Prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu u Turskoj su se sastali ruski i ukrajinski šefovi diplomacije – Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba. Nakon sastanka održali su odvojene konferencije na medije, na kojima su poručili da nije postignuto primirje.
“Kao rezultat razgovora mi smo pristali na to, zato što smo za svaki mogući kontakt glede pitanja koja su u korijenima današnje krize u Ukrajini te želimo iznaći način kako izaći iz ove krize”, rekao je Lavrov nakon sastanka.
Rekao je da se treba pridati dodatna vrijednost kontaktima, optuživši ukrajinsku stranu da umanjuje važnost pregovora koji se odvijaju na ruskom teritoriju između ruskog i bjeloruskog predsjednika.
“Civili su zapravo taoci dobrovoljnih bataljuna i snaga teritorijalne obrane, naime, koristi ih se kao ljudske štitove. Mi smo potvrdili, na zahtjev ruske strane, da se otvore humanitarni koridori, a sami uzroci i trenuci kad se otvaraju zapravo se temelje na situaciji na terenu i trebaju se odabrati najučinkovitije rute da bi se civili izveli iz gradova. Podsjetili smo kolege da je na posljednjem krugu pregovora Rusija predložila konkretne ideje glede nacrta pravnog dokumenta, a ukrajinska strana je uzela te ideje da bi o njima raspravila u Kijevu i rekli su da će nas izvijestiti vrlo brzo, uzimajući u obzir interese svih strana”, rekao je Lavrov.
Na pitanje kako napreduje vojna operacija, Lavrov je rekao da to izrađuje ministarstvo obrane i predsjednik Vladimir Putin, koji kažu da operacija ide po planu. “Vidimo koliko je opasno ponašanje naših zapadnih kolega, uključujući EU, koji su prekršili svoju ulogu time što su dostavljali smrtonosno oružje Ukrajini, uključujući protuzračno oružje, koje se može prenositi i koje trenutačno koriste teroristi i predstavljaju prijetnju civilima”, rekao je Lavrov.
Pitamo se žele li oni prekinuti s tom politikom stvaranja Ukrajine prijetnjom Rusiji. Nismo dobili odgovor kako će se oni postaviti u toj poziciji. Ne, ne planiramo napasti druge zemlje. Nismo napali ni Ukrajinu. Ukrajina predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti Ruske Federacije, rekao je Lavrov.
Govoreći o Pentagonu, spomenuo je da je Pentagon na ukrajinskom teritoriju isprobavao biološko oružje, a kasnije zanijekao da provode ikakve operacije u Ukrajini. “To ne iznenađuje, a predstavnik UN-a je rekao da nemaju takve informacije. Ni to ne iznenađuje, naravno da su to Amerikanci činili u tajnosti, kao što to čine u drugim državama bivšeg Sovjetskog Saveza”, rekao je Lavrov.
“Što se tiče biološkog i toksičnog oružja, potrebno je otkriti sve aktivnosti na njihovom teritoriju, ali oni koji su u Ukrajini i nose oružje, trebaju shvatiti da će se smatrati odgovornima”, rekao je Lavrov.
O bombardiranju bolnice u Mariupolju
Upitan kako ruskom narodu opravdava bombardiranje dječje bolnice, i činjenicu da je pred Rusijom bankrot. “Nije prvi put da čujemo dramatične vriskove o takozvanim strahotama koje provode ruske oružane snage. Na sastanku Vijeća sigurnosti pri UN-u, tamo smo iznijeli činjenice o tom rodilištu. To je rodilište već dugo bilo u rukama bataljuna Azov i drugih radikalista i oni su sve trudnice i sve medicinske sestre maknuli iz tog rodilišta i tamo uspostavili bazu ultraradikalnog azovskog bataljuna pa vi sami izvucite zaključke kako se manipulira javnim mnijenjem diljem svijeta. Vidio sam izvješća da je to vrlo emotivno, nažalost, druga strana novčića predstavlja objektivniji pogled”, rekao je Lavrov.
“Ukrajina je nastavila biti slugom eksperimentalnih zapadnjačkih pokusa. Kad je NATO počeo zahtijevati da Ukrajina ima puno pravo hoće li ili ne u Savez i kad su se uspostavile vojne baze u Ukrajini, što je bila izravna prijetnja Ruskoj Federaciji, i kad sad počnete propitivati njezin status bez nuklearnog oružja, mi želimo vas zamoliti da se pridržavate načela sigurnosti na europskom kontinentu. Oni su rekli da možemo razgovarati o svemu, ali nemojte ni postavljati pitanje naše odluke o pristupanju NATO-u. Ali zašto bismo mi trebali slušati NATO kad kaže da ne predstavlja rizik za nas? Oni ne mogu s nama tako razgovarati. Mi smo vrlo jasno rekli da ne želimo militarizaciju u Ukrajini. Čak i bez NATO-a možete postaviti militarizaciju projektila usmjerenih prema našoj zemlji”, rekao je Lavrov, optuživši Ukrajinu za nacizam.
“Kad upozoravamo naše susjede NATO da se ne šire, mi to ozbiljno mislimo. Prema onome što je rekao predsjednik Zelenski, taj pristup polako postaje jasniji i njemu samome i to je razlog za optimizam, ali što se tiče naših gospodarskih problema, mi ćemo se znati nositi s njima. I u prošlosti smo se borili s poteškoćama, kad god je do njih došlo. Uvjeravam vas, mi ćemo prebroditi poteškoće. Nemamo nikakve iluzije glede toga je li Zapad pouzdan partner, nema nikakve sumnje da se to krši”, rekao je Lavrov, poručivši da će se Rusija znati nositi sa sankcijama i učiniti sve da Rusija ne ovisi o Zapadu.
O mogućem sastanku Putina i Zelenskog
Upitan je li moguće uskoro organizirati sastanak na predsjedničkoj razini, Lavrov je rekao da Putin nikad ne odbija kontakt, ali da ne bi voljeli da sastanci budu svrha sami sebi. “Mi smo uvijek za sastanak, ako možemo dati neku dodatnu vrijednost i riješiti problem. Ukrajinsko vodstvo je od neustavnog puča radije željelo održavati sastanke radi sastanaka samih i imitirati konkretne odluke. Kad smo postigli Sporazum u Minsku, Zelenski je stalno govorio da se trebamo sastati, a kad smo podsjetili svoje kolege 2019. u Parizu da je već bio održan sastanak u Parizu i da nijedna od odluka iz Minska nije bila provedena, oni su i dalje ponovili svoje pozive na sastanak. Ovaj način zamjenjivanja biti problema s nekim vanjskim učincima traže proširenje formata tako da se uključe i Velika Britanija i Turska, žele stalno formirati nešto paralelno, neke paralelne sastanke i stalno kijevsko vodstvo ima nekakve inicijative, a sve se one svode na to da žele zamijeniti ono što oni trebaju doista učiniti nekim vanjskim učincima. Putin neće odbiti sastanak sa Zelenskim, nadam se da će se uskoro pokazati potreba za takvim sastankom, ali dotad treba obaviti neke pripreme”, rekao je Lavrov.
Optužio je i medije da plasiraju gomilu lažnih vijesti.
SAD je otvoreno rekao da su njihovi veleposlanici bili upućeni da uvjere njihove zemlje da se pridruže sankcijama Rusiji, jeste li i vi nešto slično napravili s veleposlanicima u vašoj zemlji, upitali su ga novinari. “Što se tiče naših veleposlanika, mi ih brifiramo o našim položajima, stajalištima, i naši veleposlanici marljivo prenose te informacije čelnicima država u kojima se nalaze. No, mi nećemo trčkarati svijetom i upozoravati članice UN-a da slijede starijeg brata. SAD od Turske, Egipta, jugoistočne Azije pa čak i Kine da slijede jednostrane sankcije koje je uveo SAD. To je veliko nepoštivanje prema tim zemljama, ali, znate, u SAD-u sve prolazi”, rekao je Lavrov.
Upitan zašto bi ga ljudi trebali shvatiti ozbiljno, ako tvrdi suprotno onome što se vidi, Lavrov je rekao da nijedan zapadni medij nije prenio ono što Rusija govori zadnja tri dana. “Mi smo iznijeli svoje proširene poglede glede pitanja europske sigurnosti. Bilo nam je rečeno da je Ukrajina naša i da ćemo mi odlučiti što će biti s Ukrajinom i mnogo onoga što smo predložili bilo je odbačeno. Naša logika je jasna, mi želimo prijateljsku Ukrajinu, demilitariziranu Ukrajinu, koja neće zabranjivati ruski jezik, kulturu i Pravoslavnu crkvu, a ni postati nacistička zemlja”, rekao je Lavrov.
“Zapad je tada zašutio, a to dokazuje da Zapad traži samo jednu stvar od Ukrajine, da bi ona bila protiv svega ruskog”, rekao je.
Upitan je li bio postignut ikakav pozitivan ishod razgovora, Lavrov je rekao da su stigli u Tursku ne da bi bili zamjena za pregovarački put koji su odabrali ruski i ukrajinski predsjednik na bjeloruskom teritoriju. “Tamo je dano jasno objašnjenje što je potrebno da bi se riješio ovaj sukob, demilitarizacija, denacifikacija Ukrajine i još niz drugih stvari. Mi smo upozorili naše sugovornike da ovdje nećemo stvoriti usporedne pregovore, što je nešto što bi ukrajinska strana htjela. Nisam iznenađen time što je Kuleba rekao da nije postignut dogovor oko primirja. Nikakvo primirje ovdje nije trebalo ni biti postignuto”, rekao je Lavrov.
Početak nove godine idealno je vrijeme za promjenu posla – a visina plaće pritom ima ključnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenika. Zanima vas koliko zarađuju vaši europski susjedi?
Siječanj je popularan mjesec za promjene posla jer zaposlenici provode novogodišnje odluke u djelo, a tvrtke prilagođavaju planove zapošljavanja za prvo tromjesečje.
Za mnoge radnike plaća je jedan od najvažnijih čimbenika pri odluci o sljedećem karijernom koraku. Osim očitih razlika među sektorima, plaće se znatno razlikuju i među europskim državama – kako u nominalnim iznosima, tako i kada se prilagode kupovnoj moći, piše Euronews.
Razmišljate o promjeni mjesta boravka, a ne samo poslodavca? Ili vas jednostavno zanima koliko zarađuju vaši susjedi? Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, ovako se plaće razlikuju diljem Europe.
Prosjek blizu 40.000 eura u EU-u
Prosječna godišnja plaća po zaposleniku u Europskoj uniji iznosi 39.808 eura. Među državama članicama kreće se od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosječna plaća viša od 50.000 eura bilježi se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.
Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, prosječna godišnja plaća po zaposleniku manja je od 20.000 eura u Grčkoj i Mađarskoj.
U mnogim državama velik udio ljudi radi nepuno radno vrijeme, no Eurostat prilagođava podatke kako bi pokazao kolika bi bila prosječna plaća kada bi svi zaposlenici radili puno radno vrijeme.
Podaci pokazuju da su plaće općenito više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi.
Razlozi razlika u plaćama
Giulia De Lazzari, ekonomistica iz Međunarodne organizacije rada (ILO), istaknula je da su gospodarska struktura i produktivnost država ključni razlozi razlika u plaćama među zemljama.
“Viša produktivnost omogućuje državama isplatu viših plaća“, rekla je za Euronews.
De Lazzari navodi da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću, poput financija, IT-a i napredne industrije, u pravilu imaju više plaće od zemalja u kojima je zapošljavanje koncentrirano u sektorima s nižom dodanom vrijednošću. U potonje spadaju, primjerice, poljoprivreda, tekstilna industrija ili osnovne uslužne djelatnosti.
“Snaga i prisutnost sindikata, obuhvat i dubina kolektivnih ugovora te razina zakonski propisane minimalne plaće također značajno utječu na visinu plaća“, dodala je.
Dr. Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Europskom institutu za sindikate (ETUI), objasnila je da niska razina sindikalne organiziranosti i viša nezaposlenost vjerojatno slabe pregovaračku moć radnika na tržištu rada.
„To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plaća u mnogim zemljama srednje i istočne Europe, koje imaju neke od najnižih stopa sindikalne organiziranosti u EU-u“, rekla je.
Prosječne plaće prema kupovnoj moći
Razlike su manje kada se plaće promatraju prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života među državama.
Jedna PPS jedinica teoretski omogućuje kupnju iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.
Plaće prilagođene punom radnom vremenu kreću se od 21.644 PPS-a u Grčkoj do 55.051 PPS-a u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5.
Uz Luksemburg, na vrhu ljestvice su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s više od 48.500 PPS-a.
Pet zemalja s najnižim vrijednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS-a.
De Lazzari iz ILO-a istaknula je da troškovi života i razine cijena utječu na plaće, a posljedično i na visinu zarada. „Zemlje s višim razinama potrošačkih cijena općenito imaju i više nominalne plaće“, rekla je.
Poredak pojedinih zemalja znatno se mijenja kada se uspoređuju iznosi u eurima i prema PPS-u. Primjerice, Rumunjska se penje s 22. na 13. mjesto, ostvarujući znatno bolji rezultat prema kupovnoj moći, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.
Ako se prosječni rast iz posljednjih pet godina nastavi, očekuje se da će prosječna plaća u EU-u u 2025. godini dosegnuti 41.600 eura u nominalnom iznosu, a u 2026. godini 43.400 eura, iako se stope rasta znatno razlikuju među državama.
Svijet je i dalje obilježen visokim stupnjem nasilja, a najopasnija žarišta sukoba ostaju Palestina, Ukrajina i Meksiko, pokazuje najnoviji Indeks sukoba organizacije ACLED.
ACLED-ov Indeks sukoba globalna je procjena toga kako se i gdje sukobi u svim državama i teritorijima svijeta razlikuju prema četiri pokazatelja: smrtonosnosti, ugroženosti civila, geografskoj rasprostranjenosti i broju oružanih skupina.
Palestina, Meksiko i Ukrajina
Palestina ima i geografski najrašireniji sukob: ACLED bilježi visoku razinu nasilja na gotovo 70% teritorija Gaze i Zapadne obale.
Mjanmar je najfragmentiraniji sukob na svijetu – više od 1.200 različitih oružanih skupina sudjelovalo je u barem jednom nasilnom incidentu.
Pakistan je u posljednjih 12 mjeseci postao opasniji za civile, a broj smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem porastao je zbog jačanja regionalnih pobuna i kratkotrajne, ali intenzivne eskalacije sukoba s Indijom.
Haiti je postao smrtonosniji i opasniji za civile: više od 4.500 Haićana ubijeno je u političkom nasilju, dok je porastao i broj ciljanih napada na civile.
Ekvador je također postao smrtonosniji, s više od 1.000 dodatnih smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem u odnosu na 2024. godinu.
Gdje se događaju sukobi?
ACLED-ov Indeks sukoba rangira 50 najtežih sukoba u svijetu te ih svrstava u kategorije ekstremnih, visokih ili nestabilnih.
Koliko je sukoba prisutno u svijetu?
Razina sukoba ostala je stabilna tijekom proteklih 12 mjeseci. ACLED je zabilježio 204.605 sukobnih događaja od 1. prosinca 2024. do 28. studenoga 2025., u usporedbi s 208.219 događaja u prethodnih 12 mjeseci.
Ti nasilni događaji rezultirali su – prema konzervativnim procjenama – s više od 240.000 smrtnih slučajeva.
Ratovi u Ukrajini i Palestinii dalje su glavni pokretači nasilja te čine više od 40% svih sukobnih događaja u proteklih godinu dana. Građanski ratovi u Mjanmaru i Sudanu ostali su na visokoj razini, a nasilje bandi i dalje potiče sukobe: Brazil, Ekvador, Haiti i Meksiko svrstavaju se među deset zemalja s najtežim oblicima nasilja u svijetu.
Borbe u Siriji nastavile su se unatoč padu Bašara al-Asada, dok u Nigeriji nije bilo predaha od složene mreže regionalnih sukoba. U Pakistanu su pogoršane islamističke i separatističke pobune na periferiji zemlje – dodatno potaknute povremeno eksplozivnim odnosima sa susjedima – dovele do daljnjeg pogoršanja ionako nestabilne sigurnosne situacije.
Kako su se sukobi promijenili?
Iako je pet vodećih zemalja na Indeksu zadržalo svoje pozicije, neki sukobi unutar tih država znatno su se promijenili. Palestina je treće najsmrtonosnije područje na svijetu, unatoč padu broja smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima zbog primirja u Gazi. Po smrtonosnosti je nadmašuju samo Ukrajina i Sudan.
Suprotno tome, u Siriji je broj smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima – potaknut kombinacijom političkog nadmetanja, sektaškog nasilja i stranog upletanja – porastao s nešto više od 6.000 na više od 9.000 u proteklih 12 mjeseci.
Mjanmar, Meksiko, Brazil i Nigerija ostali su stalno visoko rangirani prema sva četiri pokazatelja Indeksa. Posebno se ističe porast nasilja bandi u Ekvadoru i Haitiju, što je dovelo do njihovog uspona na ljestvici.
Ekvador je porastao na 6. mjesto jer je u proteklih godinu dana više od 50 oružanih skupina aktivno sudjelovalo u nasilju, uključujući gotovo 40 bandi. Više od polovice tih bandi sudjelovalo je u više od 2.500 događaja usmjerenih protiv civila.
Na Haitiju je gotovo udvostručenje broja poginulih i porast napada na civile dovelo do skoka na ljestvici – s 11. mjesta 2024. godine na 8. mjesto ove godine.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.
IZ NADBISKUPIJE / Nadbiskup Zgrablić predvodi polnoćku u katedrali, te mise na Božić i na staru godinu
ADVENT U ZADRU / U četvrtak na zadarskoj Tržnici klape „Maraška”, „Žurnata”, „Diadora” i „Koporan”
FOTOGALERIJA / VELIKO SRCE ZADARSKOG SPORTA – MLADEN MALIK BARBA: Zadarski sportaši 11. put napunili Socijalnu samoposlugu
ADVENT U ZADRU / Koncert Marine Tomašević u četvrtak na Trgu Petra Zoranića
DONACIJA ERSTE BANKE OB ZADAR / Osiguran monitoring pacijenata s moždanim udarom
ŠPICA!
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
FOTOGALERIJA / Petak na Adventu u Zadru – 4 Tenora i DJ Robert Mareković
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
FOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
