Connect with us

Hrvatska

EU parlament raspravljao o zaštiti imena prošek, Talijani su protiv: Ovo je skandal

Objavljeno

2 godine prije

-

Hrvatska zahtjevom za zaštitom naziva prošek želi zavarati potrošače i iskoristiti popularnost talijanskog prosecca, ustvrdili su danas talijanski zastupnici u Europskom parlamentu dok su hrvatski zastupnici u raspravi ukazivali na očite razlike među tim vinima i povijest prošeka.

Hrvatski zahtjev da se u EU zaštiti tradicionalni naziv prošek za desertno vino naše obale nailazi na odlučna protivljenja iz Italije, no Europska komisija je u rujnu odlučila uzeti u razmatranje moguću zaštitu tradicionalnog izraza prošek.

Talijanska zastupnica: Ovo je skandal

Zastupnici su o sporu u vezi s prošekom raspravljali u četvrtak na plenarnoj sjednici s povjerenicom Komisije Helenom Dalli povodom pitanja koje je Komisiji uputila talijanska zastupnica Mara Bizzotto.

Bizzotto je od Komisije zatražila da se očituje kako namjerava snažiti sustav zaštite oznaka izvornosti u EU, sugerirajući kako je hrvatski prošek “prevara na štetu prosecca i talijanskih proizvođača”. 

Talijanska zastupnica iz desne grupacije Identitet i demokracija je ustvrdila kako je odluka Komisije da prihvati hrvatski zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza prošek “skandal”.

Prihvaćanje zaštite izraza prošek bilo bi “trojanski konj” koji bi narušio načela europskih oznaka izvornosti, rekla je zastupnica talijanske Lege u EP-u.

Povjerenica: Hrvatski zahtjev ispunjava sve uvjete

Povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli je istaknula kako je Komisija hrvatski zahtjev odlučila uzeti u razmatranje nakon što je “pažljivim proučavanjem” utvrdila da hrvatski zahtjev ispunjava “sve relevantne pravne uvjete”.

Navela je kako je Komisija na taj zahtjev zaprimila 12 prigovora, od kojih će one prihvatljive proslijediti hrvatskoj strani na očitovanje te će Komisija potom donijeti konačnu odluku.

Hrvatski europarlamentarci su u raspravi ukazivali na očite razlike između dva vina te da višestoljetna povijest prošeka dokazuje kako nije riječ o pokušaju iskorištavanja talijanskog naziva prosecco.

Picula: To nisu ista vina, ljudi neće biti u zabludi

Tonina Picula, hrvatski europarlamentarac iz redova socijalista i demokrata, rekao je da “treba odbaciti nepotpune i netočne interpretacije, neutemeljene opstrukcije, kao i optužbe za zlouporabu, imitiranje ili aludiranje”.

Hrvatska strana u sporu ustraje da je u slučaju ova dva vina riječ o jezičnoj sličnosti bez namjere nelojalne konkurencije, što dopušta službenu zaštitu naziva prošeka na razini EU, na što je Picula podsjetio u svom izlaganju.

“Prošek nije novi proizvod označen kao ‘prošek’ samo da pobudi asocijacije na ‘prosecco’. Sličnosti u imenu proizlaze iz bogatog povijesnog i jezičnog nasljeđa koje naše dvije zemlje dijele. Nasljeđe koje treba slaviti, a ne omalovažavati i zloupotrebljavati”, rekao je Picula.

“Razumno informiran potrošač, kako to propisi i navode, ne može doći u zabunu. Prosecco je aperitiv koji se poslužuje na početku obroka, dok se prošek kao desertno vino poslužuje na kraju obroka”, rekao je.

“Hrvatska i njeni proizvođači ne mogu i ne smiju biti diskriminirani zbog slučajeva jezičnih sličnosti”, zaključio je Picula svoje izlaganje.

Ilčić: Dalmatinski prošek se spominje još u 18. stoljeću

IDS-ov Valter Flego iz kluba liberala ponovio je kako je riječ o potpuno različitim vinima te da stoga takozvani slučaj prosecco-prošek “ne postoji”.

Stoga “ne može postojati ni rat” između hrvatske i talijanske strane zbog tih vina, rekao je Flego odgovarajući na retoriku Mare Bizzotto.

Ladislav Ilčić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista podsjetio je da EU sustav zaštite proizvoda štiti stare proizvode od novih, a da se dalmatinski prošek u literaturi spominje još u 18. stoljeću.

“Talijanske tvrdnje da je prošek nov proizvod u potpunosti su netočne”, rekao je.

Također je istaknuo kako je riječ o dva različita proizvoda te da se prošek, za razliku od prosecca, proizvodi u malim količinama od 200 hektolitara godišnje.

Sokol: Ne postoje dodirne točke između tih vina

HDZ-ov zastupnik Tomislav Sokol podsjetio je da talijanska strana od početka opstruira zaštitu naziva prošek te ustvrdio da je protest talijanske strane bespredmetan jer se “radi o dva proizvoda različite boje, mirisa i cijene, različite tradicije i običaja konzumacije”. 

“Ne postoje dodirne točke” između tih vina, istaknuo je Sokol.

“Hrvatska ima snažan povijesni i pravni legitimitet za priznavanje tradicionalnog izraza prošek na razini Unije te sam uvjeren da će Komisija u ovom slučaju za Hrvatsku donijeti pozitivnu odluku i omogućiti ravnopravnost hrvatskih proizvođača na zajedničkom tržištu”, zaključio je Sokol.

Zastupnik iz Južnog Tirola: U Tokiju ne znaju da su to različita vina

Talijansku kolegicu je u raspravi podržao pučanin Herbert Dorfmann (EPP), zastupnik iz talijanskog Južnog Tirola, koji je upozorio da bi prihvaćanje hrvatskog zahtjeva moglo postati “presedan” koji bi, kako tvrdi talijanska strana, otvorio put drugim sličnim slučajevima iskorištavanja sličnosti s poznatim proizvodima.

Dorfmann je svoje razmišljanje obrazložio primjerom prihvaćanja naziva “champagnac”, nazvavši to “suludim i apsurdnim”.

Iako je sugerirao kako je prošek “kopija” prosecca, priznao je da postoji dovoljno razlika između dva vina, koja mogu biti poznata na hrvatskom i talijanskom tržištu, ali je napomenuo da netko “u Tokiju ne može znati da je riječ o različitim proizvodima”.

Joachim Kuhs iz desnog kluba Identitet i demokracija, u kojem je i talijanska zastupnica, podržao je argumente talijanske strane ustvrdivši da “ne mogu paralelno postojati takva dva termina jer uzrokuju zabunu” kod potrošača.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

2 sata prije

-

23. travnja 2024.

By

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

21 sat prije

-

22. travnja 2024.

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

23 sata prije

-

22. travnja 2024.

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu