Gotovo polovica stanovnika Francuske, Njemačke, Italije i Ujedinjene Kraljevine očekuje da će u nekom trenutku života živjeti u drugoj državi, pokazalo je novo istraživanje provedeno na uzorku od 2000 odraslih osoba.

Anketu je za digitalnu osiguravateljsku tvrtku Feather provela istraživačka agencija, a rezultati pokazuju da je kriza troškova života glavni razlog zbog kojeg mnogi razmišljaju o preseljenju u inozemstvo. To je navelo 53 posto Britanaca, 48 posto Francuza, 43 posto Nijemaca i 32 posto Talijana.

U svakoj od četiri zemlje ispitano je po 500 odraslih osoba, a tek jedan od deset ispitanika rekao je da sigurno ne bi preselio u drugu državu, prenosi Euronews.

Iako se omiljene destinacije razlikuju od zemlje do zemlje, Španjolska se pokazala kao najpoželjniji izbor među ispitanicima.

Kanada kao najpoželjnija

Britanci i Talijani najčešće su odabrali upravo Španjolsku kao zemlju u kojoj bi željeli živjeti. Za nju se izjasnilo 24 posto Britanaca i 20 posto Talijana. Španjolska je bila i drugi najpopularniji izbor među Francuzima i Nijemcima, pri čemu ju je odabralo 16 posto Francuza i 12 posto Nijemaca.

Francuzi su kao najpoželjniju destinaciju izdvojili Kanadu, koju je odabralo 17 posto ispitanika, dok je Italija zauzela drugo mjesto s 14 posto glasova.

Nijemci pritom uglavnom ne planiraju seliti daleko od kuće. Njih 17 posto odabralo je Austriju, dok su Španjolska i Švicarska podijelile drugo mjesto s po 12 posto.

Britanci su, s druge strane, spremniji na preseljenje na drugi kraj svijeta. Australiju je odabralo 19 posto ispitanika, Kanadu 15 posto, a Novi Zeland deset posto.

Iako se Dubai često spominje kao jedno od najpopularnijih odredišta za iseljenike, samo tri posto Britanaca navelo je da razmišlja o preseljenju ondje. Autori istraživanja napominju da je anketa provedena krajem lipnja te smatraju da su na rezultate vjerojatno utjecali iranski napadi na Ujedinjene Arapske Emirate tijekom prethodnih mjeseci.

U usponu je fenomen “semi-pata”

U sklopu istraživanja Feather je razgovarao i s putopisnom stručnjakinjom Holly Rubenstein, voditeljicom podcasta The Travel Diaries, koja smatra da se tradicionalni način života iseljenika mijenja.

“Nova verzija takvog života mnogo je fleksibilnija. Ljudi provedu šest mjeseci na jednom mjestu, rade na daljinu, isprobavaju određeni stil života i stvaraju veze na više različitih lokacija”, kaže Rubenstein.

Dodaje da će generacija Alpha odrastati uz rad i komunikaciju na daljinu kao nešto sasvim uobičajeno.

“Njima karijera, prijateljstva i identitet više neće biti vezani uz samo jedno mjesto”, zaključila je.

Europska središnja banka (ECB) predstavila je u četvrtak prijedloge dizajna koji su ušli u uži izbor za novu seriju euronovčanica te pokrenula javno savjetovanje u kojem poziva građane diljem Europe da iznesu svoje mišljenje.

Prijedlozi se temelje na dvjema temama – „Europska kultura” i „Rijeke i ptice” – te motivima odabranima za njihovo prikazivanje.

„Euronovčanice nisu samo sredstvo plaćanja – one su jedan od najopipljivijih izraza Europe”, izjavila je predsjednica ESB-a Christine Lagarde. „Dizajnom koji spaja ljepotu i značenje dodatno će učvrstiti naš zajednički identitet.”

Stiglo više od 1.200 prijava

Prijedlozi koji su ušli u uži izbor rezultat su natječaja za dizajn provedenog na razini Europske unije. Zaprimljeno je više od 1.200 prijava grafičkih dizajnera, a njih 25 pozvano je da izradi prijedloge za jednu ili obje teme. Neovisni žiri, sastavljen od 21 stručnjaka iz područja grafičkog dizajna, komunikacija, neuroznanosti i povijesti, koje su nominirale središnje banke država europodručja, odabrao je deset prijedloga.

Sada su svi građani Europe pozvani da daju svoje mišljenje, nakon što je Upravno vijeće ECB-a odlučilo provesti internetsku anketu o tih deset prijedloga. Javno savjetovanje bit će otvoreno do 21. rujna 2026. Paralelno će neovisna istraživačka tvrtka provesti zasebno istraživanje s istim pitanjima na reprezentativnom uzorku građana europodručja.

ECB će objaviti izvješće o rezultatima oba istraživanja nakon što bude odabran konačni koncept dizajna. Povratne informacije građana ključan su dio uključivog pristupa Eurosustava kojim se želi osigurati da se u obzir uzmu stavovi ljudi iz cijele Europe.

Odluka krajem godine

Očekuje se da će Upravno vijeće ECB-a donijeti konačnu odluku o novom dizajnu novčanica krajem ove godine. Odluka će se temeljiti na više elemenata, uključujući zaključke žirija natječaja za dizajn, tehničku procjenu te rezultate dvaju istraživanja.

Odabrani dizajn potom će proći daljnji razvoj i testiranja prije početka proizvodnje. Očekuje se da će nove euronovčanice ući u optjecaj u godinama koje slijede. Novčanice iz postojećih serija zadržat će svoju vrijednost i nastavit će biti u optjecaju zajedno s novima. Bit će to prvi potpuni redizajn euronovčanica od njihova uvođenja 2002. godine.

„Redizajn euronovčanica dio je dugoročnih nastojanja Eurosustava da gotovina ostane sigurno, učinkovito i građanima blisko sredstvo plaćanja, čime se čuva pristup javnom novcu i sloboda izbora načina plaćanja”, rekao je član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone.

Booking je objavio šesto izdanje godišnjeg Europskog barometra smještaja, istraživanja koje obuhvaća očekivanja, prilike i izazove u smještajnom sektoru diljem Europe.

U istraživanju je sudjelovalo 1240 rukovoditelja i menadžera iz 24 europske zemlje, među kojima je i Hrvatska.

Prema rezultatima za Hrvatsku, 67 posto smještajnih objekata očekuje pozitivan razvoj poslovanja u sljedećem razdoblju, dok njih 66 posto svoju trenutačnu financijsku situaciju ocjenjuje dobrom. Istodobno se bilježi usporavanje rasta prosječne dnevne cijene smještaja. Udio objekata koji su prijavili rast cijena na godišnjoj razini smanjio se s 46 posto u 2025. na 41 posto u 2026. godini. S druge strane, 43 posto objekata zabilježilo je rast popunjenosti, što je četiri postotna boda više nego godinu ranije.

Rezultati pokazuju i razlike između lanaca i neovisnih smještajnih objekata. Svoju ekonomsku situaciju pozitivnom ocjenjuje 75 posto lanaca, u usporedbi sa 61 posto neovisnih objekata. Rast popunjenosti prijavilo je 49 posto lanaca i 40 posto neovisnih objekata. Neovisni objekti nešto su češće bilježili rast cijena soba u šest mjeseci prije provođenja istraživanja, njih 43 posto, dok je isti trend zabilježilo 38 posto lanaca.

Razlike između većih i manjih pružatelja smještaja posebno su vidljive u području kibernetičke sigurnosti. Ukupno 64 posto hrvatskih smještajnih objekata smatra da je dovoljno dobro pripremljeno za kibernetičke rizike. Alate za zaštitu mreže redovito koristi 90 posto objekata, jednako toliko primjenjuje sigurne sustave za obradu plaćanja, dok 86 posto redovito ažurira softver.

Bit će potrebna dodatna ulaganja

Među objektima s manje od deset zaposlenih samo njih 49 posto smatra da je odgovarajuće pripremljeno za kibernetičke prijetnje. Kibernetičke napade kao jedan od najvećih razloga za zabrinutost navodi 23 posto manjih pružatelja smještaja, dok 46 posto posebno ističe prijevare povezane s plaćanjem. Veći objekti te rizike nisu svrstali među svoje glavne poslovne izazove.

Nijedan manji smještajni objekt nije prijavio incident povezan s kibernetičkom sigurnošću ili zaštitom podataka tijekom protekle godine, dok je takve incidente prijavilo 29 posto većih objekata. Taj podatak može upućivati na veću izloženost većih sustava, ali i na njihovu veću sposobnost otkrivanja i evidentiranja incidenata. U izvješću se navodi da će zbog sve složenijih metoda napada biti potrebna dodatna ulaganja u sigurnosne sustave i znanja, osobito među manjim objektima koji raspolažu ograničenijim resursima.

Među glavnim izazovima za predstojeću sezonu ističu se vanjski poremećaji. Ukupno 42 posto smještajnih objekata zabrinuto je da bi ekstremni vremenski uvjeti ili prirodne pojave mogli otežati putovanja. Dodatnih 27 posto uzima u obzir lokalne okolnosti, poput štrajkova u prometu ili građevinskih radova, koje mogu utjecati na dolazak gostiju ili poslovanje objekta.

Iako su vremenske prilike prepoznate kao jedan od važnijih rizika, prilagodba ponude sadržajima koji ne ovise o vremenu najmanje je zastupljena strategija za smanjenje sezonalnosti. Istodobno 42 posto putnika pokušava izbjeći vremenske poremećaje planiranjem putovanja izvan tradicionalne turističke sezone, zbog čega se pružatelji smještaja češće oslanjaju na cjenovne i marketinške mjere.

Posebne cijene ili pakete izvan glavne sezone nudi 79 posto objekata, koji navode da takva praksa donosi pozitivne rezultate. Internetske platforme kao učinkovit kanal za poticanje potražnje izvan sezone navodi 87 posto hotelijera. Organske objave na društvenim mrežama koristi 58 posto objekata, plaćeno oglašavanje na tražilicama 57 posto, kampanje elektroničkom poštom 48 posto, a oglašavanje u tradicionalnim medijima 32 posto.

Otpornost industrije

Putovanja povezana s događanjima također se koriste za privlačenje gostiju izvan razdoblja najveće potražnje. Tijekom proteklih 12 mjeseci 37 posto objekata ostvarilo je koristi od takvih putovanja, no samo je pet posto taj utjecaj ocijenilo značajnim. Među objektima koji su zabilježili koristi, njih 80 posto ostvarilo je rast rezervacija u razdobljima niže potražnje, dok je 72 posto zabilježilo rast prihoda po sobi.

“Europski barometar smještajnog sektora za 2026. pokazuje otpornost industrije koja se u stvarnom vremenu prilagođava promjenjivom okruženju, od ubrzanog razvoja kibernetičkih rizika do upravljanja poremećajima povezanima s klimatskim uvjetima i potražnjom potaknutom događanjima”, izjavio je Matthias Schmid, viši potpredsjednik za smještaj u Bookingu.

“Rezultati, međutim, ukazuju i na moguću fragmentaciju sektora jer se među različitim vrstama i veličinama smještajnih objekata pojavljuju različita iskustva i pritisci. Imajući to na umu, naš je cilj svim partnerima koji pružaju smještaj i dalje osiguravati uvide, alate i partnersku podršku potrebne za uspješno poslovanje tijekom cijele godine te na taj način pridonijeti rastu cjelokupnog sektora”, dodao je Schmid.