Connect with us

Hrvatska

Ina u 2021. ostvarila dobit od 1,3 milijarde kuna

Objavljeno

-

Ina Grupa je u 2021. godini ostvarila neto dobit pripisivu vlasnicima društva od 1,31 milijardu kuna, ostvarivši tako ponovno pozitivni rezultat nakon godinu ranije zabilježenog gubitka od 1,14 milijarde kuna, pokazuje financijsko izvješće te naftne kompanije objavljeno u četvrtak.

Inin neto prihod od prodaje u 2021. godini dosegnuo je 22,4 milijarde kuna ili 51,5 posto više nego godinu dana ranije, dok je CCS EBITDA bez jednokratnih stavki iznosila 3,03 milijarde kuna te je bila 70 posto viša nego u 2020. godini.

“Makro okruženje za industriju nafte i plina poboljšalo se u 2021. zahvaljujući ublažavanju restriktivnih mjera povezanih s pandemijom i rastućim cijenama ugljikovodika. U takvom okruženju Istraživanje i proizvodnja nafte i plina ponovno su predvodili oporavljen rezultat, iako se prirodni pad proizvodnje nastavlja u skladu sa zrelim portfeljem. Ostale djelatnosti dodatno su podržale rezultate, prvenstveno maloprodaja zbog poboljšane prodaje goriva i negoriva, a djelomično i zbog turističke sezone, koja je bila bolja od očekivanja”, poručio je predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon.

U izvješću je navedeno da je u odnosu na 2020. došlo do udvostručenja cijena ugljikovodika, pa su Istraživanje i proizvodnja nafte i plina ponovno bili glavni pokretač rezultata, uz EBITDA-u bez jednokratnih stavki od 2,5 milijarde kuna.

CCS EBITDA Rafinerija i marketinga, uključujući Usluge kupcima i maloprodaju, dosegnula je pak 0,9 milijardi kuna.

Kako je istaknuto, cjenovno okruženje sa 70 posto višom cijenom barela Brent rezultiralo rastom prihoda od 1,86 milijardi kuna. Prodaja plina imala je pozitivan utjecaj na prihode u iznosu 937 milijuna kuna, dok je prodaja sirove nafte i kondenzata doprinijela sa 798 milijuna kuna, naveli su iz Ine.

Fasimon je u komentaru prošlogodišnjih rezultata apostrofirao da je poboljšanje uglavnom potaknuto vanjskim faktorima i predstavlja dobrodošlo razdoblje olakšanja, koje će Ina iskoristiti za daljnje jačanje pozicije u nadolazećem razdoblju.

Podsjetio je da je u tijeku snažan investicijski program u svim djelatnostima, poručivši da će ga se širiti i na nova područja.

“Izazov prirodnog pada proizvodnje rješava se intenzivnom kampanjom izrade novih bušotina na moru, koja se već odvija i ima za cilj povećanje domaće proizvodnje plina na sjevernom Jadranu. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka ključan je za dugoročnu održivost Ininih Rafinerija i marketinga, a također pomaže kompaniji da zadrži svoju jaku poziciju na ključnim tržištima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije”, izjavio je Fasimon.

Naime, kako je navedeno u izvješću, ulaganja su povećana u svim djelatnostima u usporedbi s 2020. godinom, s razinom ulaganja od 1,6 milijardi kuna, od čega je otprilike polovina potrošena u Rafinerijama i marketingu. Glavno strateško ulaganje, projekt nadogradnje Rafinerija nafte Rijeka, nastavlja se uz fokus na radove izgradnje i dostavu opreme na lokaciju, navodi se u izvješću.

Kako bi osigurala jaku financijsku poziciju u tako investicijsko intenzivnom razdoblju, podsjetio je Fasimon, Ina je izdala domaću obveznicu u iznosu od dvije milijarde kuna, jednu od najvećih na domaćem korporativnom tržištu.

“U vremenu promjena u energetskom sektoru, Ina je predana diverzificiranju portfelja i podršci zelenoj tranziciji, bez obzira na našu osnovnu djelatnost. U Virju i Sisku izgradit će se dvije nove solarne elektrane, što je važan korak kompanije u zelenoj proizvodnji električne energije”, najavio je predsjednik Uprave Ine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Koronavirus: Na zadarskom području 16, u Hrvatskoj 743 nova slučaja. Preminulo 12 osoba

Objavljeno

-

By

U posljednja 24 sata zabilježeno je 743 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 7.272. Među njima je 628 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 28 pacijenata. Preminulo je 12 osoba, priopćio je Stožer civilne zaštite. 

Broj osoba u samoizolaciji je 3.933. Ukupno se oporavilo 1.169.625 osoba od toga 1.464 u posljednja 24 sata. Do danas je ukupno testirano 5.069.266 osoba, od toga 2.461 u posljednja 24 sata, doaje se u priopćenju. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj većina trudnica starija od 30

Objavljeno

-

By

U hrvatskim je rodilištima lani bilo 36.346 poroda u kojima se rodilo 36.991 dijete, od kojih 36.854 živorođena, a 137 mrtvorođenih, stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, piše u petak Jutarnji list.

Izvješće potvrđuje i neke trendove u posljednjih desetak godina, među kojima i činjenicu da su trudnice sve starije, da je sve više poroda carskim rezom te smanjenje broja poroda među djevojkama mlađim od 14 godina.

Naime, 33,71 posto rodilja imalo je između 30 i 34 godine, a njih čak 20,05 posto između 35 i 39 godina. U dobi od 25 do 29 godina rodilo je 28,11 posto žena, a dobra je vijest da su bila samo tri poroda u dobi od 14 godina i mlađih. Nastavlja se i smanjenje broja trudnica mlađih punoljetnica kojih je lani bilo 466, a pet godina prije 752.

Stručnjaci ističu da se porast broja poroda nakon 30. godine povezuje s produljenim školovanjem žena, kasnijim zapošljavanjem, ali i nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja te promjenama društvenog stava prema formiranju obitelji.

Zabrinjavajuće je ipak što sve manje žena odlučuje roditi u dobi koja je prema biološkim i medicinskim kriterijima optimalna za rađanje. Istodobno s porastom dobi prve trudnoće raste i broj parova koji pomoć traže u medicinski potpomognutoj oplodnji.

Dob trudnica osobito se povećava od 2016. dok je prethodnih godina najviše žena rađalo u dobi od 25 do 29 godina. Jedan od pokazatelja razvoja medicine su i podaci o udjelu živorođene djece majki starijih od 35 godina u razvijenim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Primjerice, 1995. godine taj je udio bio 9,16, a prije dvije godine 23,58, slično kao i u Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj i Austriji.

Zanimljivi su i podaci o liječničkim kontrolama trudnica koje mogu imati značajan utjecaj na tijek i ishod trudnoće, a iz kojih je vidljivo da je pandemija koronavirusa imala popriličan utjecaj.

Naime, čak 587 rodilja ili njih 1,6 posto uopće nije kontroliralo svoju trudnoću, dok je taj broj u 2020. bio upola manji, odnosno na pregledima nisu bile 282 žene ili njih 0,8 posto. Jedan do tri puta pregledano je 519 trudnica, ali najviše je njih, 71,5 posto, ipak imalo optimalni broj pregleda. Najbolje je da prvi pregled bude do navršenih osam tjedana trudnoće, a to je lani učinilo 67,4 posto trudnica.

Ovo izvješće HZJZ-a potvrđuje i trend smanjenja broja spontanih poroda te povećanja broja poroda carskim rezom. Podaci govore da je lani 25.719 žena rodilo spontano, 1,5 posto na vakuum, 4,6 posto poroda bilo je “na zadak”, a 10.016 ili 27,6 posto carskim rezom što je za jedan postotak više nego godinu prije, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ČESTITKA Andrej Plenković: “U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost i zajedništvo”

Objavljeno

-

By

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja u kojoj stoji:

“Poštovane Hrvatice i Hrvati u domovini i svijetu, drage sugrađanke i sugrađani, poštovani hrvatski branitelji,

na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, te 27. obljetnicu vojno redarstvene operacije Oluja obilježavamo trenutke ponosa, slave i nacionalnog zajedništva! Prisjećamo se i hrabrosti i odlučnosti hrvatskih branitelja, kojima smo neizmjerno zahvalni jer bez njihove žrtve ne bi bilo slobodne i demokratske Hrvatske. Stoga je naša trajna obveza i odgovornost da hrvatskim braniteljima osiguramo dostojanstven status, da štitimo dignitet Domovinskog rata te da jačamo i moderniziramo Hrvatsku vojsku i policiju.

U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost, zajedništvo i domoljublje. Uz vodstvo dr. Franje Tuđmana i hrabrost hrvatskih branitelja, ostvario je tisućljetni san o slobodnoj i demokratskoj vlastitoj državi. Državništvo tadašnjeg hrvatskog vodstva i požrtvovnost naših branitelja, vojnika i policajaca trajna su nam inspiracija u zalaganju za boljitak Hrvatske i svakog hrvatskog čovjeka!

Ovo je godina ostvarivanja strateških ciljeva za Hrvatsku. Otvorili smo Pelješki most, čime smo ostvarili generacijski san o spajanju hrvatskog teritorija. Uskoro postajemo članica europodručja, čime će naše gospodarstvo postati zaštićenije i otpornije na buduće krize. Ulaskom u Schengenski prostor olakšat ćemo kretanje ljudi i roba, izvoz naših proizvoda i dolazak europskih turista. Tom dubljom integracijom u Europsku uniju pridružit ćemo se krugu najrazvijenijih europskih država, osnažiti svoj suverenitet i povećati utjecaj.

U odgovoru na sve izazove i krize s kojima se suočavamo, Vlada će poduzimati sve da zaštiti građane i gospodarstvo, i da Hrvatska nastavi ići naprijed, koristeći pritom sve prednosti članstva u Europskoj uniji.

Uime Vlade i svoje osobno, od srca vam svima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a hrvatskim braniteljima želim da ponosno proslave svoj dan i da osjete istinsku zahvalnost cijele nacije na svemu što su učinili za slobodu naše domovine!”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu