Epidemiologinja iz HZJZ-a Goranka Petrović, pročelnik Odjela za malu djecu s Jedinicom za intenzivno liječenje na Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Srđan Roglić i imunolog sa Sveučilišta u Rijeci Zlatko Trobonjača gostovali su u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” i govorili o omikron varijanti, COVID mjerama, kolektivnom imunitetu u Hrvatskoj i pravilima izolacije u školi. 

Goranka Petrović je rekla u uvodu kako visoke brojke novozaraženih ne prati porast teško oboljelih i opterećenje bolničkog sustava.

– Mi smo definitivno u boljoj situaciji nego što je bilo prije par mjeseci ili pretprošle godine. I virusi i mi smo se promijenili. Osobine omikrona da se brzo širi, a istovremeno izaziva u prosjeku blažu kliničku sliku, omogućava da se prirodno prokužujemo i tako se povećava otpornost na taj virus, rekla je. 

Istaknula je da kad se govori o kolektivnom imunitetu treba reći da će to postati za većinu ljudi jedan običan virus gdje nećemo imati potrebu poduzimati nikakve drastične mjere koje imamo već dvije godine.

– Jedan manji broj ljudi će se trebati možda jednom godišnje cijepiti jer će još uvijek biti u povećanom riziku od teške bolesti. Taj virus nam neće zadavati toliko glavobolja po pitanju teških kliničkih slika, dodala je.

Naglasila je kako se ovih dana počelo govoriti kako bismo počeli prelaziti u endemijsku fazu virusa gdje ćemo imati virus koji će trajno cirkulirati u jednoj niskoj razini i mi ćemo se sasvim time malo prokuživati malim dozama koji cirkulira, ali će ta cirkulacija virusa biti nama na prihvatljivoj razini.

– Imat ćemo jedan dio otpornosti koja će sprječavati teške kliničke slike. Ne možemo znati u kojoj će se mjeri eventualno virus promijeniti, rekla je Petrović.

Trobonjača: Moglo bi doći u narednom razdoblju do porasta broja hospitalizacija

Zlatko Trobonjača je istaknuo kako trenutno dominiraju blaže kliničke slike i to iz dva razloga.

– Omikron je puno blaži virus za razliku od prijašnjih sojeva, drugačije ulazi u stanicu nego prijašnji sojevi pa su i vrste stanica koje on inficira nešto drugačije. Više inficira gornje dijelove dišnog sustava pa se zbog toga i brže prenosi. Omikron izaziva blaže kliničke slike. Drugi razlog je što nakon nekog vremena imamo akumuliranu kolektivnu imunost, ona nije dostatna da se zaustavi pandemija, ali postoji, a kao takva dovodi do blažih kliničkih slika, rekao je. 

Rekao je kako je omikron kratko među nama i treba vidjeti kako će se razvijati s obzirom na brzo širenje.

– Moglo bi doći u narednom razdoblju do porasta broja hospitalizacija pa i neželjenih slučajeva. Treba biti oprezan. Još smo daleko od ukidanja COVID mjera jer kad bismo išli s takvim ukidanjima trebalo bi proglasiti kako je ovaj virus bezopasan i uzrokuje blaže kliničke slike i onda se odričemo ključnih mjera, rekao je.

Smatra kako bi u narednom razdoblju trebalo kontrolirati virus.

– Trebalo bi kontrolirati epidemiju. Ako se pokaže da su kliničke slike blaže i da nema većih zdravstvenih posljedica zbog širenja ovog virusa, onda možemo i razmišljati o ukidanju takvih mjera, dodao je.

Ukidanje COVID potvrda

Trobonjača je rekao kako s obzirom na to da se cijepljene osobe, a čak i docijepljene jednim dijelom mogu inficirati, jako će se teško COVID potvrdama zaustaviti širenje ovog virusa.

– Uvijek treba imati na umu da u našem društvu postoje ranjive skupine, a to su bolesnici, kronični bolesnici, starije osobe koje ovaj virus bez obzira na to što je možda blaži, ali i dalje može oštetiti, onda njih treba štititi. Neke zdravstvene i socijalne institucije bez obzira na to što COVID potvrde generalno gube na značaju s obzirom na to da se to događa da se cijepljeni i jednim dijelom docijepljeni mogu zaraziti, ipak bi ih trebalo COVID potvrdama štititi. Ne možemo spriječiti ulaz virusa u te u institucije upravo zbog ove činjenice, ali može se smanjiti. Ako spasiti jedan život, vi ste puno napravili, naglasio je.

Roglić: Maske puno slabije štite od omikrona nego što su štitile od dosadašnjih varijanti

Srđan Roglić je naglasio kako ne misli da smo na kraju epidemije jer i dalje imamo veliki broj novooboljelih.

– Činjenica je da su kliničke slike blaže prema ovome što vidimo, ali činjenica je da imamo veliki broj oboljelih. Nije baš istina da bolnički sustav nije opterećen. Zadnjih dana imamo preko 100 pregleda u hitnoj ambulanti što pokazuje da je bolnički sustav opterećen i imamo veliki broj hospitalizirane djece, od jednog do petero dnevno. Veliki broj djece se obrađuje putem dnevne bolnice. Informacije o nešto blažem obliku omikrona dolazi iz zemalja koje imaju nešto veću procijepljenost i s tim treba biti oprezniji. Što se tiče kliničke slike kod djece, ona je nešto drugačija s omikronom da su izraženiji simptomi gornjih dišnih puteva te djeca imaju glavobolju i osjećaj opće slabosti, rekao je. 

Istaknuo je kako je omikron zarazniji od svih dosadašnjih varijanti te da maske puno slabije štite od omikrona nego što su štitile od dosadašnjih varijanti.

– Obične platnene maske, kao i kirurške, slabo štite, trebalo bi koristiti bolje maske za bolju zaštitu. Ne držimo se slijepo epidemioloških mjera i brojni ljudi ne nose maske tamo gdje bi trebalo nositi, rekao je Roglić.

Petrović: Često testiranje je način kako bi našu djecu mogli držati u školama

Petrović je rekla kako škole same po sebi nisu problem, nego je to preslika jake proširenosti virusa u našem društvu pa tako i u školama.

– Problem je što se prilično nonšalantno ponašamo i praktički smo se vratili na pretpandemijsku razinu ponašanja. Održavanja minimalnog razmaka nema čak ni u školama. Znamo da se djeca i odrasli privatno svakojako druže i imamo veliki problem i u školama. Naravno da je namjera i cilj održati kontinuitet nastave što je moguće više. Ovaj problem imaju sve države i ovaj tjedan će biti sastanak na razini Europske komisije gdje će škole biti glavna tema i kako bi učenici mogli polaziti školu. Bilo bi ključno omogućiti djeci da se što je moguće više testiraju. Da se testiraju kad su nečiji bliski kontakti, kada imamo pozitivnog učenika ili nastavnika u razredu. Testiranje je jedno od najvažnijih epidemijskih alata u traženju i brzom identificiranu virusa i poduzimanju mjera. Često testiranje je način kako bi našu djecu mogli držati u školama, istaknula je Petrović.