Connect with us

Hrvatska

Trobonjača: “Teško će se COVID potvrdama zaustaviti širenje ovog virusa”

Objavljeno

-

foto: HRT

Epidemiologinja iz HZJZ-a Goranka Petrović, pročelnik Odjela za malu djecu s Jedinicom za intenzivno liječenje na Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Srđan Roglić i imunolog sa Sveučilišta u Rijeci Zlatko Trobonjača gostovali su u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” i govorili o omikron varijanti, COVID mjerama, kolektivnom imunitetu u Hrvatskoj i pravilima izolacije u školi. 

Goranka Petrović je rekla u uvodu kako visoke brojke novozaraženih ne prati porast teško oboljelih i opterećenje bolničkog sustava.

– Mi smo definitivno u boljoj situaciji nego što je bilo prije par mjeseci ili pretprošle godine. I virusi i mi smo se promijenili. Osobine omikrona da se brzo širi, a istovremeno izaziva u prosjeku blažu kliničku sliku, omogućava da se prirodno prokužujemo i tako se povećava otpornost na taj virus, rekla je. 

Istaknula je da kad se govori o kolektivnom imunitetu treba reći da će to postati za većinu ljudi jedan običan virus gdje nećemo imati potrebu poduzimati nikakve drastične mjere koje imamo već dvije godine.

– Jedan manji broj ljudi će se trebati možda jednom godišnje cijepiti jer će još uvijek biti u povećanom riziku od teške bolesti. Taj virus nam neće zadavati toliko glavobolja po pitanju teških kliničkih slika, dodala je.

Naglasila je kako se ovih dana počelo govoriti kako bismo počeli prelaziti u endemijsku fazu virusa gdje ćemo imati virus koji će trajno cirkulirati u jednoj niskoj razini i mi ćemo se sasvim time malo prokuživati malim dozama koji cirkulira, ali će ta cirkulacija virusa biti nama na prihvatljivoj razini.

– Imat ćemo jedan dio otpornosti koja će sprječavati teške kliničke slike. Ne možemo znati u kojoj će se mjeri eventualno virus promijeniti, rekla je Petrović.

Trobonjača: Moglo bi doći u narednom razdoblju do porasta broja hospitalizacija

Zlatko Trobonjača
 je istaknuo kako trenutno dominiraju blaže kliničke slike i to iz dva razloga.

– Omikron je puno blaži virus za razliku od prijašnjih sojeva, drugačije ulazi u stanicu nego prijašnji sojevi pa su i vrste stanica koje on inficira nešto drugačije. Više inficira gornje dijelove dišnog sustava pa se zbog toga i brže prenosi. Omikron izaziva blaže kliničke slike. Drugi razlog je što nakon nekog vremena imamo akumuliranu kolektivnu imunost, ona nije dostatna da se zaustavi pandemija, ali postoji, a kao takva dovodi do blažih kliničkih slika, rekao je. 

Rekao je kako je omikron kratko među nama i treba vidjeti kako će se razvijati s obzirom na brzo širenje.

– Moglo bi doći u narednom razdoblju do porasta broja hospitalizacija pa i neželjenih slučajeva. Treba biti oprezan. Još smo daleko od ukidanja COVID mjera jer kad bismo išli s takvim ukidanjima trebalo bi proglasiti kako je ovaj virus bezopasan i uzrokuje blaže kliničke slike i onda se odričemo ključnih mjera, rekao je.

Smatra kako bi u narednom razdoblju trebalo kontrolirati virus.

– Trebalo bi kontrolirati epidemiju. Ako se pokaže da su kliničke slike blaže i da nema većih zdravstvenih posljedica zbog širenja ovog virusa, onda možemo i razmišljati o ukidanju takvih mjera, dodao je.

Ukidanje COVID potvrda

Trobonjača je rekao kako s obzirom na to da se cijepljene osobe, a čak i docijepljene jednim dijelom mogu inficirati, jako će se teško COVID potvrdama zaustaviti širenje ovog virusa.

– Uvijek treba imati na umu da u našem društvu postoje ranjive skupine, a to su bolesnici, kronični bolesnici, starije osobe koje ovaj virus bez obzira na to što je možda blaži, ali i dalje može oštetiti, onda njih treba štititi. Neke zdravstvene i socijalne institucije bez obzira na to što COVID potvrde generalno gube na značaju s obzirom na to da se to događa da se cijepljeni i jednim dijelom docijepljeni mogu zaraziti, ipak bi ih trebalo COVID potvrdama štititi. Ne možemo spriječiti ulaz virusa u te u institucije upravo zbog ove činjenice, ali može se smanjiti. Ako spasiti jedan život, vi ste puno napravili, naglasio je.

Roglić: Maske puno slabije štite od omikrona nego što su štitile od dosadašnjih varijanti

Srđan Roglić 
je naglasio kako ne misli da smo na kraju epidemije jer i dalje imamo veliki broj novooboljelih.

– Činjenica je da su kliničke slike blaže prema ovome što vidimo, ali činjenica je da imamo veliki broj oboljelih. Nije baš istina da bolnički sustav nije opterećen. Zadnjih dana imamo preko 100 pregleda u hitnoj ambulanti što pokazuje da je bolnički sustav opterećen i imamo veliki broj hospitalizirane djece, od jednog do petero dnevno. Veliki broj djece se obrađuje putem dnevne bolnice. Informacije o nešto blažem obliku omikrona dolazi iz zemalja koje imaju nešto veću procijepljenost i s tim treba biti oprezniji. Što se tiče kliničke slike kod djece, ona je nešto drugačija s omikronom da su izraženiji simptomi gornjih dišnih puteva te djeca imaju glavobolju i osjećaj opće slabosti, rekao je. 

Istaknuo je kako je omikron zarazniji od svih dosadašnjih varijanti te da maske puno slabije štite od omikrona nego što su štitile od dosadašnjih varijanti.

– Obične platnene maske, kao i kirurške, slabo štite, trebalo bi koristiti bolje maske za bolju zaštitu. Ne držimo se slijepo epidemioloških mjera i brojni ljudi ne nose maske tamo gdje bi trebalo nositi, rekao je Roglić.

Petrović: Često testiranje je način kako bi našu djecu mogli držati u školama

Petrović je rekla kako škole same po sebi nisu problem, nego je to preslika jake proširenosti virusa u našem društvu pa tako i u školama.

– Problem je što se prilično nonšalantno ponašamo i praktički smo se vratili na pretpandemijsku razinu ponašanja. Održavanja minimalnog razmaka nema čak ni u školama. Znamo da se djeca i odrasli privatno svakojako druže i imamo veliki problem i u školama. Naravno da je namjera i cilj održati kontinuitet nastave što je moguće više. Ovaj problem imaju sve države i ovaj tjedan će biti sastanak na razini Europske komisije gdje će škole biti glavna tema i kako bi učenici mogli polaziti školu. Bilo bi ključno omogućiti djeci da se što je moguće više testiraju. Da se testiraju kad su nečiji bliski kontakti, kada imamo pozitivnog učenika ili nastavnika u razredu. Testiranje je jedno od najvažnijih epidemijskih alata u traženju i brzom identificiranu virusa i poduzimanju mjera. Često testiranje je način kako bi našu djecu mogli držati u školama, istaknula je Petrović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu