Hrvatska
Kako znamo jesmo li zaraženi omikronom?
Nakon infekcije omikronom, razbolijevamo se brže i sa različitim simptomima. Period inkubacije je skoro upola kraći, a brzi testovi su manje pouzdani. Cijepljene i preboljele osobe zaraze se mnogo češće nego u prethodnim verzijama. Cijepljeni jednom dozom Janssena mogu se razboljeti s težim simptomima od cijepljanih mRNK cjepivima, ali ne toliko da bi trebali biti hospitalizirani.
Odgovaramo na najčešća pitanja o infekciji omikron varijantom.
Simptomi
Najčešći simptomi pacijenata nakon zaraze omikronom su bolno i nadraženo grlo, kašalj, začepljen nos i curenje iz nosa te umor. Za razliku od starijih varijanta, pacijenti ne prijavljuju gubitak osjeta mirisa i ukusa. To može biti jedan od znakova da ste zaraženi omikronom ili deltom.
Jedan od karakterističnih simptoma omikrona je i jako znojenje, osobito noću, pored toga i glavobolja, grčevi u trbuhu, povraćanje i dijareja. Dok su prethodnei sojevi napadali ćelije u plućima i češće izazivale upalu pluća, omikron se više razmnožava u grlu, odnosno, gornjim respiratornim organima.
Prema podacima iz zemalja koje je val omikrona već zahvatio, ova verijanta izaziva blaži oblik bolesti, iako i dalje, posebno necijepljenii, mogu oboljeti u težem obliku i moraju biti hospitaliziranii. Potvrđene su i desetine smrtnih slučajeva nakon infekcije omikronom. U dobro procijepljenoj Danskoj, gdje je omikron izazvao nagli porast infekcija, sada se pune i bolnice, ali se čini da je, za razliku od prethodnih varijanta, mnogo manjem broju ljudi potrebna intenzivna njega.
Period inkubacije
Period inkubacije je vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma bolesti i kod omikrona je značajno kraći nego kod prethodnih sojeva. U prvobitnoj verziji, to vrijeme je moglo biti i više od tjedan dana, ukod delte i oko četiri dana, a kod omikronu, prema navodima Američkog centra za kontrolu infektivnih bolesti, samo 33 do 75 sati, u većini oko 2,5 dana.
Treba naglasiti da se infekcija može prenijeti na druge već prije pojave simptoma. U stvari, u ovom periodu smo najzarazniji i najvjerojatnije je da će i brzi test pokazati pozitivan rezultat.
Kako obolijevaju preboljeli?
Sve do delte, preboljelost se smatrala relativno dobrom, s oko 80% zaštite od ponovne infekcije. Kod omikrona pacijenti obolijevaju bar pet puta češće. Još nema pouzdanih podataka o tome koliko teško obole.
Dok prethodna infekcija jednom od varijanti s početka grčkog alfabeta ne štiti od omikrona, neka istraživanja govore da bi moglo biti suprotno. Prema studiji iz Južne Afrike, oni koji su preboljeli omikronski oblik covida imaju četiri puta veću otpornost na deltu od onih koji nisu. Zbog toga virolozi vjeruju da bi omikron mogao brzo pobijediti deltu i postati dominantna verzija diljem svijeta.
Još nemamo odgovor na pitanje može li infekcija omikronom uzrokovati i dugi covid. Stručnjaci predviđaju da čak i blaža bolest nakon infekcije novom varijantom može dovesti do dugotrajnijih problema. Istraživanja pokazuju da cijepljenje uveliko smanjuje mogućnost dugotrajnog covida.
Kako obolijevaju cijepljeni?
Mnogo češće su zaražene i cijepljene osobe. Kod cijepljenih vektorskim cjepivima (AstraZeneca, Janssen, Sputnik) zaštita od infekcije je skoro nikakva. Kod potpuno cijepljenih (dvije doze) mRNK vcjepivima (Moderna, Pfizer), zaštita od infekcije trebala bi biti oko 30%, a kod onih koji su cijepljeni booster dozom oko 70%.
Cijepljenje vrlo dobro štiti od teškog oblika bolesti koji bi zahtijevao kisik ili čak mehaničku ventilaciju pomoću respiratora. U SAD-u je omikronski val trenutno na vrhuncu. Prema riječima njujorškog doktora Craiga Spencera, iz Odjela za hitne slučajeve, bolest kod cijepljenih osoba se razlikuje na sljedeći način:
· Cijepljeni booster dozom (Moderna/Pfizer) obolijevaju u blažem obliku
· Cijepljeni s dvije doze (Moderna/Pfizer) obolijevaju u nešto težem obliku: više kašlju, umorniji su, temperatura je viša ili duže traje, ali nemaju kratak dah ili otežano disanje.
· Cijepljeni jednom dozom Janssena razbole se u još težem obliku: osjećaju se potpuno slabo, imaju temperaturu koja traje nekoliko dana, jači kašalj i kratak dah. Ali problemi nisu toliko ozbiljni da bi trebalo ići u bolnicu i/ili da bi trebali kisik. Budući da imaju relativno slabu zaštitu, booster doza mRNK je vrlo preporučljiva za one koji su cijepljeni vektorskim cjepivima.
· Skoro svi koji su morali biti hospitalzirani, bili su necijepljeni ističe Craig.
Pouzdanost brzih testova
Brzi testovi također pokazuju i infekcije omikronom, ali su prema nekim istraživanjima manje osjetljivi.
Antigenski test funkcionira na način da prepoznaje prisutnost proteina iz ovojnice virusa, specifične za koronavirus, bez obzira na soj (alfa, delta, omikron…). Međutim, da bi test pokazao pozitivan rezultat potrebna je određena količina virusa. Moguće je da brzi testovi slabije prepoznaju infekciju omikronom, zato što on izaziva blaže simptome i zato što bolest kraće traje.
Budući da se omikron brže razmnožava u grlu, u nekim državama sada briseve uzimaju iz grla, a ne iz nazofarinksa kao kod nas. Kod nekih pacijenata je test pokazao negativan rezultat, kada su bris uzeli iz nosa, i pozitivan, kada su ga uzeli iz grla. Zbog toga ima smisla, da prilikom testiranja brzim testom kod kuće, najprije uzmemo bris iz grla, a zatim iz nosa. Kako to učiniti prikazano je na ovom linku. Iz Nacionalne laboratorije za zdravlje, okoliš i hranu su nam odgovorili, da je “s obzirom na to da se omikron bolje veže za ćelije i razmnožava u ćelijama gornjih respiratornih puteva, moguće da će se promijeniti doktrina uzimanja briseva. Za sada nemamo informacije da se negdje promijenio način uzimanja briseva. Međutim nazofarinks je također dio gornjih respiratornih puteva i prema tome bris iz nazofarinksa je potpuno odgovarajući uzorak.”
Budući da su brzi testovi pouzdani samo kada imamo veliku količinu virusa, smisleno je ponavljati ih češće, posebno ukoliko smo bili u rizičnom kontaktu. Iako će prvi test pokazati negativan rezultat, preporučljivo je da se kasnije testiramo još nekoliko puta.
Ukoliko imamo simptome slične prehladi, preporučljivo je da nas liječnik uputi na PCR-testiranje. PCR- testovi su vrlo pouzdani bez obzira na verziju.
Zaraznost
Studija istraživača Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Hong Kongu je pokazala da se omikron u respiratornnim organima razmnožava čak 70 puta brže od delte. Razlog za njegovu veliku zaraznost bi mogao biti povezan s tim, da se više razmnožava u grlu i manje pogađa pluća.
S omikronom je koronavirus mutirao u najzarazniju varijantu do sada, što se vidi u državama u kojima je dominantna verzija. U Danskoj su na vrhuncu drugog vala bilježili najviše 600 infekcija na milijun stanovnika, trenutno ih je 3.600, a krivulja je još u usponu. U Ujedinjenom Kraljevstvu su u drugom valu imali najviše 870 infekcija na milijun stanovnika, sada ih imaju 2.500 (na dan u 7-dnevnom prosjeku).
Hoću li ću saznati da li sam zaražen omikronom?
Ne. Nakon PCR-testiranja ćete saznati samo jeste li ste pozitivni, ali ne i kojom varijantom ste zaraženi.
Radi li se o određenoj varijanti, u ovom slučaju omikronu, u laboratoriji mogu utvrditi metodom sekvenciranja, pri kojoj pregledaju slijed kompletnog genoma virusa. Radi se o kompleksnoj pretrazi, rutinski ne pregledaju sve uzorke, nego samo manji dio. Pretraga se radi u svrhu utvrđivanja koja varijanta preovladava na određenom području i kojom brzinom se širi, a ne u svrhu utvrđivanja varijante za svakoga.
U bolnicama njihovi laboratoriji redovno testiraju hospitalizirane s covidom-19, kako bi utvrdili je li netko zaražen omikronom.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




