Connect with us

Hrvatska

HZJZ promijenio pravila o karanteni i samoizolaciji zbog omikrona

Objavljeno

-

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je izmijenjene informacije o postupanju s oboljelima i kontaktima oboljelih s obzirom na ubrzano širenje varijante omikron.

U nastavku teksta se nalaze objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene ili samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene.

Izmijenjene su informacije o postupanju s oboljelima i kontaktima oboljelih s obzirom na ubrzano širenje omikron varijante.

Radi smanjenja širenja infekcije svi bliski kontakti oboljelog, osim kasnije navedenih izuzetaka, upućuju se u zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji. Bliske kontakte koji su dio kolektiva u kojem je važno procijeniti proširenost infekcije preporučljivo je testirati RT-PCR testom ili brzim antigenskim testom unutar pet dana od izlaganja.

Negativan rezultat testa nema utjecaja na trajanje karantene/ samoizolacije. Pozitivan rezultat testa zahtijeva obradu bliskih kontakata testirane osobe. Pozitivan brzi antigenski test treba potvrditi RTPCR testom, prvenstveno iz administrativnih razloga (prihvaćanje rezultata za izdavanje digitalne potvrde o preboljenju), navodi HZJZ.

Bliski kontakti* podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u trajanju od 10 dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraženom osobom. Karantena se može skratiti na 7 dana po dobivanju negativnog rezultata testiranja, ovisno o cijepnom statusu i/ili prethodnom preboljenju bolesti COVID-19.

Ako su bolesnik i kontakti u zajedničkom kućanstvu bez mogućnosti izolacije bolesnika (npr. oboljelo dijete koje njeguju roditelji), kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od 10 dana nakon što bolesnik ispuni kriterije za završetak izolacije.

Ako su kontinuirano u bliskom kontaktu s bolesnikom, to podrazumijeva karantenu od 20 dana (10 dana trajanja zaraznosti bolesnika plus 10 dana karantene od posljednjeg dana zaraznosti bolesnika) od datuma obolijevanja bolesnika, pod uvjetom da bolesnik zadovolji uvjete za prekid izolacije nakon deset dana i da kontakti ne razviju simptome bolesti tijekom tog razdoblja što treba procijeniti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite.

Kad god je moguće, potrebno je pokušati ustanoviti izvor infekcije za oboljelu osobu te staviti pod zdravstveni nadzor i testirati osobe koje su bile bliski kontakti one osobe koja je bila izvor infekcije inicijalnom bolesniku od kojeg je započelo traženje kontakata.

Po završetku karantene nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome, osim ako:

– su imunokompromitirane ili rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom,

– osobe zadovoljavaju kriterije za skraćivanje karantene na 7 dana po dobivanju negativnog rezultata testiranja

Imunokompromitirane osobe i osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom karantene nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom karantene), mogu prekinuti karantenu nakon provedenog testiranja 10. dana karantene i zaprimanja jednog negativnog rezultata testiranja.

U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test. Ako osobe u karanteni/samoizolaciji razviju simptome bolesti kompatibilne s bolesti COVID-19, treba ih testirati na SARS-CoV-2. U očekivanju rezultata testiranja treba ih tretirati kao oboljele od COVID-19. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test (pozitivan brzi antigenski test preporučljivo je zbog administrativnih razloga potvrditi PCR testom, a do rezultata PCR testiranja osoba je u izolaciji) ili PCR test.

Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji definira kao:

– dijeljenje kućanstva s bolesnikom

– izravan tjelesni kontakt s oboljelim od bolesti COVID-19

– nezaštićen izravni kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od bolesti COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)

– kontakt licem u lice s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta

– boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta

– boravak u zatvorenom prostoru na udaljenosti većoj od dva metra može predstavljati bliski kontakt, ovisno o tome ima li bolesnik simptome, o nošenju maski, o ventilaciji prostorije…

– svaki pojedinačni kontakt u zatvorenom prostoru treba individualno procijeniti zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od bolesti COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO-a

– kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu rizika i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

Osoba koja je ostvarila bliski kontakt sa zaraznom osobom ne podliježe zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u situacijama kada je:

– preboljela COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) unutar 120 dana od kontakta

– preboljela COVID-19 i nakon preboljenja primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze)

– primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) i nakon toga docijepljena

– primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) uz uvjet da je prošlo 14 dana od zadnje doze cjepiva ali ne više od 120 dana (kod cijepljenih Janssen cjepivom ne više od 60 dana

Preporuka za osobe izuzete od karantene je testirati se odmah nakon zadnjeg kontakta te 5-7 dana od kontakta BAT-om bez obzira na izuzeće od karantene. Obavezno se strogo pridržavati mjera za sprečavanje širenja kapljičnih infekcija (nošenje kirurških ili FFP2 maski, držanje distance, izbjegavanje okupljanja, pojačana briga o higijeni) sljedećih 14 dana od zadnjeg kontakta.

Zdravstveni djelatnici i djelatnici u drugim ustanovama koji dolaze u kontakt s osjetljivim pojedincima, a pripadaju gore navedenim kategorijama također se izuzimaju od karantene ali se preporučuje testiranje nakon bliskog kontakta učestalije, tj. odmah nakon rizičnog kontakta te svaka 3 dana i završno 14. dan nakon zadnjeg kontakta.

Bez obzira što su izuzeti od karantene moraju konzistentno i bez iznimke koristiti FFP2 masku bez ventila, održavati fizički razmak u najvećoj mogućoj mjeri i voditi brigu o strogoj higijeni ruku radi sprječavanja mogućeg prijenosa infekcije na pacijente, korisnike domova i kolege.

Takvi djelatnici ne smiju sudjelovati u zajedničkim aktivnostima pri kojima se skida maska (npr. zajedničke pauze za kavu, gablece, marende i sl). Ako se u tom razdoblju pojave simptomi, osobu treba odmah izolirati i uputiti na testiranje na SARS-CoV-2.

Neke osobe koje su preboljele COVID-19 i cijepljene, a ne svrstavaju se niti u jednu od kategorija navedenih u tablici 1, podliježu karanteni nakon bliskog kontakta, no karantena se može skratiti po zaprimanju negativnog PCR testa sedmog dan.

Bliski kontakti u kojih je moguće skraćenje karantene su osobe koje su:

– preboljele COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) prije više od 120 dana

– primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) prije više od 120 dana (kod cijepljenih jednom dozom Jannsen cjepiva, prije više od 60 dana)

Preporuka za karantenu kod tih osoba je:

– testirati odmah nakon zadnjeg kontakta: A) u slučaju negativnog nalaza prvog testiranja nastaviti s karantenom B) u slučaju pozitivnog nalaza prvog testiranja postupati kao s oboljelom osobom

– testirati 7. dan od zadnjeg kontakta A) u slučaju negativnog nalaza prekid karantene uz nastavak strogog pridržavanja mjera za sprečavanje širenja kapljičnih infekcija u slučaju pozitivnog nalaza postupati kao s oboljelom osobom

S obzirom na velik očekivan broj zaraženih i bliskih kontakata zaraženih osoba, neće biti moguće zdravstvenim radnicima kontaktirati sve zaražene osobe i njihove kontakte radi zdravstvenog nadzora te apeliramo na savjesnost građana da se samoizoliraju ako pripadaju kategorijama koje se trebaju podvrgnuti izolaciji i karanteni.

Prioritetne skupine za testiranje su sve simptomatske osobe s postavljenom kliničkom sumnjom na COVID-19.

S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije, nužno je sve simptomatske osobe slati na testiranje. Sve pozitive BAT testove preporučljivo je zbog administrativnih razloga (mogućnosti ishođenja digitalne covid potvrde) potvrditi PCR testom.

PCR test, zbog administrativnih razloga, kad je god to moguće i kad dozvoljavaju kapaciteti testiranja i specifičnost situacije, treba koristiti kao prvi izbor testa za dijagnostiku.

Osobu sa simptomima u koje se postavi indikacija za testiranje na COVID-19 treba staviti u izolaciju do pristizanja nalaza (bez obzira radi li se o brzom antigenskom ili PCR testu). Bliski kontakti simptomatske osobe koja čeka rezultate testiranja također ostaju u karanteni, naročito obiteljski kontakti i kontakti s posla ako su zdravstveni djelatnici i djelatnici u domovima, do prispijeća nalaza, osim ako pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene (vidjeti točku 1.). U slučaju pozitivnog nalaza, oboljela osoba ostaje u izolaciji sve do ispunjenja kriterija za završetak izolacije (vidjeti točku 3.), a njezini bliski kontakti u karanteni ako ne pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene (vidjeti točku 1.). Uzimajući u obzir da je od početka školske godine znatno porastao udio školske djece među novooboljelima, podsjećamo na potrebu testiranja učenika kod simptoma koji mogu upućivati na COVID-19.

Sve osobe koje su ostvarile bliski kontakt, a izuzete su od karantene kao i osobe određenih kategorija koje se nakon bliskog kontakta podvrgavaju karanteni, ali se ona može skratiti

Asimptomatske osobe koje nisu bliski kontakt oboljeloga

Pri testiranju asimptomatskih osoba prednost treba dati osobama koje rade u zdravstvenom sustavu, osobito u bolnicama te kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, prema epidemiološkim indikacijama.

a) Djelatnici zdravstvenih ustanova i djelatnici kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom prije povratka na posao, a na temelju trijaže (npr. anamnestički podaci o postojanju simptoma kompatibilnih s COVID-19, o sudjelovanju na većim okupljanjima na kojima se nisu poštivale mjere za sprječavanje širenja kapljičnih infekcija; sve to unazad 14 dana). Mjere za zdravstvene djelatnike su dodatno opisane u Odluci stožera civilne zaštite i zasebnim uputama HZJZ-a. Mjere vezane uz djelatnike domova detaljnije su razrađene u Uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi. Isti uvjeti se primjenjuju na učenike i studente na praksi u ovim ustanovama.

b) Bolesnici u kojih se planira hospitalizacija kao i bolesnici u kojih se planira provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka koji generiraju aerosol u specijalističko-konzilijarnoj ili bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Dodatno, i drugi bolesnici koji zahtijevaju medicinsku skrb, ali samo ako se na temelju trijaže procijeni visoki rizik izloženosti infekciji. Zbog nemogućnosti provođenja dijagnostike u zadanim rokovima kod svih pacijenata, zdravstvene ustanove ne mogu uvjetovati primitak pacijenata negativnim BAT ili PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito ako je dijagnostički ili terapijski zahvat hitan ili odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta (ovakvi su zahtjevi bolnica osobito problematični kod hospitalizacije nakon vikenda, neradnih dana i sl.).

Ako zdravstvena ustanova ima BAT ili PCR dijagnostiku SARS-CoV-2, treba osigurati obavljanje dijagnostike takvim pacijentima u svojoj ustanovi, da se izbjegne opterećivanje sustava temeljenog na uputnicama izabranog liječnika.

Uputnice za testiranje učenika i studenata na praksi u zdravstvenim ustanovama i u socijalnoj skrbi izdaje nadležni liječnik školske medicine, učenika i studenata u učeničkim/studentskim domovima izdaje nadležni liječnik školske medicine ili izabrani liječnik te učenika i studenata kod drugih indikacija izdaje nadležni liječnik školske medicine (primjerice kod grupiranja bolesti u školi/ustanovi) ili izabrani liječnik.

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

  1. Kriteriji za završetak izolacije oboljelih od bolesti COVID-19

Ove preporuke temelje se na postojećim spoznajama o trajanju zaraznosti osoba s virusom SARSCoV-2 1 i podložne su promjeni. Podaci za donošenje odluke o prekidu izolacije su datum pojave prvih simptoma iznakova bolesti i njihovo trajanje, odnosno datum testiranja (uzimanja uzorka) na SARSCoV-2, ovisno o tome radi li se o simptomatskoj ili asimptomatskoj infekciji virusom SARS-CoV-2. Početak simptoma bolesti, odnosno dan uzimanja brisa koji je pozitivan kod asimptomatskih infekcija, računa se kao nulti dan bolesti. Prekid izolacije se prvenstveno temelji na kliničkoj slici i proteku vremena od početka bolesti, a iznimno na rezultatima testiranja.

I. Asimptomatski bolesnik s COVID-19

Za asimptomatske slučajeve COVID-19 završetak izolacije preporučuje se 10 dana nakon prvog pozitivnog testa/uzimanja uzorka na SARS-CoV-2, uz uvjet da tijekom tog razdoblja nisu razvili nikakve simptome bolesti. U slučaju razvoja simptoma, koriste se kriteriji za simptomatske bolesnike, pri čemu je referentna točka datum pojave simptoma. Izolacija se može skratiti i na 7 dana nakon prvog pozitivnog testa ako bolesnik ne razvije simptome i ako 7. dana izolacije ima negativan PCR test.

II. Simptomatski bolesnik COVID-19 s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s blagom ili umjerenom kliničkom slikom COVID-19, koji nije imunokompromitiran preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji: – najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i ima značajno poboljšanje (smanjenje) drugih simptoma2 COVID-19 – I prošlo je najmanje 10 dana od prvog dana bolesti

III. Simptomatski bolesnik s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koja zahtijeva intenzivnu skrb, preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji: – najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19 i prošlo je najmanje 20 dana od prvog dana bolesti.

IV. Teško imunokompromitirani bolesnik (npr. oboljeli od maligne bolesti na kemoterapiji, osobe koja duže razdoblje primaju visoke doze kortikosteroida (npr. prednizona > 20 mg/dan duže od 14 dana)/imunosupresivnih lijekova zbog svoje osnovne dijagnoze, primatelj transplantiranog organa/tkiva, osoba s HIV infekcijom i niskim vrijednostima CD4 limfocita (<200) ili drugim oblikom imunodeficijencije). Završetak izolacije preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika

– značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19

I

– prošlo je najmanje 20 dana od početka simptoma bolesti

ILI

– osoba ima dva uzastopna negativna rezultata brisa RT-PCR testiranja na SARS-CoV-2 s razmakom od minimalno 24 sata, s time da je prvi bris uzet najmanje deset dana od početka bolesti i nakon što je bolesnik tri uzastopna dana afebrilan.

Za korisnike domova za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom primjenjuju se Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID19 za pružatelje socijalne usluge smještaja za starije osobe i osobe s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Polaganje vozačkog ispita u Hrvatskoj je najteže na svijetu, ali i najskuplje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Polaganje vozačkog ispita često je vrlo stresan proces, no gledajući globalno, za neke je on teži nego za druge.

Drugim riječima, u nekim dijelovima svijeta ti su testovi nešto lakši, a to u kombinaciji s financijskim troškovima testova može olakšati vozačima u određenim zemljama dobivanje dozvole.

Ali gdje je na svijetu najlakše naučiti voziti? Promatrajući troškove ispita, kao i njihovu težinu i dob u kojoj smijete voziti, stranica Zutobi je napravila rang-listu zemalja u svijetu u kojima je najlakše, ali najteže naučiti voziti, kao i koji su troškovi za dobivanje vozačke dozvole.

Zemlje u kojima je najlakše položiti vozači ispit

1. Meksiko

Sjesti za volan u Meksiku nevjerojatno je jednostavno iz više razloga. Prvo, u velikom dijelu zemlje zakonski ne morate polagati praktični ispit da biste dobili dozvolu, samo teoretski ispit. Štoviše, prije 2018. testa uopće nije bilo.

Drugi razlog je taj što legalno možete voziti s 15 godina u Meksiku, što je najmlađa dob od većine zemalja koje vam ne dopuštaju da vozite prije 18.

2. Katar

Najmlađa dob u kojoj možete legalno voziti u Kataru je zapanjujuće niska, sa samo četrnaest godina, što je gotovo pola desetljeća manje od svjetskog prosjeka. Povrh toga, cijena vozačkog ispita u Kataru iznosi 30 funti (35 eura), što je manje od polovice globalnog prosjeka od 75 funti (88 eura).

Cestovni ispit u Kataru uključuje i teorijski i praktični dio.

3. Latvija 

Latvija je europska zemlja u kojoj je najlakše naučiti voziti, a treća je zemlja u svijetu po kojoj je najlakše sjesti za volan. Test u Latviji košta samo 26 funti (30 eura), što je jeftinije od Meksika i Katara, ali njihova minimalna dob za vožnju je starija od 16 godina.

4. Sjedinjene Američke Države

Baš kao u Latviji, dob od koje možete voziti u SAD-u je 16 godina (iako nekolicina država ima malo drugačije zakone), a kao i u svih pet najlakših zemalja za polaganje vozačkog ispita, nisu potrebni sati nastave prije izlaska na ispit.

Cijena testa u SAD-u nešto je niža od svjetskog prosjeka i iznosi 116 dolara (97 eura).

5. Kanada

Treća sjevernoamerička nacija u prvih pet najlakših za dobivanje vozačke dozvole na globalnoj razini je Kanada. Ukupna ocjena Kanade od 6,93 samo je 0,02 iza SAD-a zbog neznatno više cijene testa koji je skuplji za 14 funti (16 eura).

Zutobi

Zemlje u kojima je najteže položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Naša je zemlja prema ovome istraživanju završila na neslavnom prvom mjestu zemalja u kojoj je najteže položiti vozački ispit. Kao razlog navode skupe i stroge uvjete koji zahtijevaju veliku količinu učenja i praćenja da bi se položili.

Također navode da prosječan broj sati potreban za dobivanje vozačke dozvole iznosi 85 sati, a zakonska je obveza imati te sate prije nego uopće možete pristupiti ispitu.

Ipak, moramo napomenuti kako je minimalan broj sati koje kandidati moraju proći za B kategoriju u hrvatskim autoškolama iznosi 65, što se odnosi na 30 sati teorije i 35 sati vožnje. Za svaki pad ispita potrebno je dodatno odvoziti još minimalno 3 sata, što brojku od 85 sati čini jako nategnutom.

Hrvati također moraju predočiti više liječničkih uvjerenja i potrošiti oko 930 funti (1085 eura) da polože sve ispite i dobiju dozvolu.

2. Brazil

Prije nego što možete polagati cestovni ispit u Brazilu, zakonski ste obavezni sudjelovati u 60 sati nastave, 45 teoretskih i 15 praktičnih sati na cesti. Brazilski zakoni također nalažu da kandidati moraju proći prekomjerne liječničke preglede, poput psihološkog testa prije nego što im se dopusti vožnja.

Ukupni trošak svih ovih testova u prosjeku iznosi oko 213 funti (248 eura), a svi ti čimbenici u kombinaciji čine Brazil drugom zemljom u kojoj je najteže postati vozač.

3. Mađarska

Mađarska je treća zemlja gdje je najteže sjesti za volan. Mađari koji žele položiti ispit moraju proći očni i liječnički pregled, a zatim pohađati nastavu od najmanje 58 sati prije nego što mogu pristupiti testu.

S vedrije strane, oni mogu dobiti dozvolu godinu dana ranije od većine zemalja, a troškovi su relativno niski.

4. Bahrein

Bahrein je četvrta najteža zemlja za vožnju. Budući vozači moraju položiti medicinski, teorijski i na kraju praktični ispit. Povrh toga, moraju imati 18 godina da počnu voziti, a ispit stoji 361 funtu (420 eura).

5. Crna Gora 

Na visokom petom mjestu našla se i susjedna Crna Gora koja ima deveti najskuplji vozački ispit sa 239 funti (278 eura), a povrh toga zahtijevaju liječnički i oftalmološki pregled prije testiranja. Tek tada 18-godišnji budući vozači mogu pristupiti teoretskom radu i praktičnom vozačkom ispitu.

Zutobi

Zemlje u kojima je najjeftinije položiti vozački ispit

Mlađi ljudi u društvu uglavnom su oni s najnižim prihodima i najmanjom ušteđevinom, pa je stoga trošak polaganja vozačkog ispita veliki faktor u tome koliko je lako doći do vozačke dozvole.

1. Pakistan

Pakistanski vozački ispit je nevjerojatno jeftin, zapravo, cijena je manja od 200 PKR (1,20 eura). Osim što su cjenovno pristupačni, testovi su navodno nevjerojatno laki i stoga zemlja ima visoku stopu prolaznosti.

2. Indija

S druge strane granice, u Indiji, polaganje vozačkog ispita gotovo je jednako jeftino kao kod susjeda. Također, kao i u Pakistanu, test je nevjerojatno jednostavan s visokom stopom prolaznosti.

3. Vijetnam

Još jedna azijska nacija završava tri najjeftinije zemlje za polaganje vozačkog ispita, budući da u Vijetnamu košta samo 2 funte (2,30 eura). Vijetnamski test se sastoji od 450 pitanja u teorijskom dijelu, a zatim kratkog praktičnog testa.

Zemlje u kojima je najskuplje položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Hrvatska je zauzela i prvo mjesto kada je u pitanju cijena vozačkih ispita. Hrvati moraju u prosjeku platiti 824 funte (960 eura) više od većine zemalja.

2. Malezija

Malezijski vozački ispit je vrlo temeljit i stoga vrlo skup, zahtijeva od kandidata da polože teorijske i praktične ispite. Povrh toga, Malezijci moraju provesti 33 sata na nastavi.

Iako je ukupna cijena od 505 funti (588 eura) 400 funti (466 eura) niža od Hrvatske, još uvijek je dovoljno skupa da ih svrstamo na drugo mjesto.

3. Andora

Sićušna pirinejska kneževina Andora treća je najskuplja država u kojoj se može polagati vozački ispit, s ukupnom cijenom od nešto više od 400 funti (466 eura). Budući da je Andora tako mala, svi se testovi odvijaju jedan dan u tjednu u istom ispitnom centru.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu