ZADAR / ŽUPANIJA
OBJAVA IZ NADBISKUPIJE: Preminuo mons. Nikola Dučkić, “naš župnik” Janjevaca, kistanjski župnik u miru
Mons. Nikola Dučkić, župnik u miru župe Prikazanja BDM u Kistanjama, koji u svijesti svih Janjevaca živi kao „naš župnik“, preminuo je blago u Gospodinu u četvrtak, 30. prosinca u župnoj kući u Kistanjama.
Sprovod don Nikole će biti u ponedjeljak, 3. siječnja u Kistanjama. Tijelo pokojnika će biti izloženo u župnoj crkvi sv. Nikole u Kistanjama od 10 do 15 sati. U 15 sati će biti molitva odrješenja.
Mons. Dučkić rođen je 12. svibnja 1941. g. u Janjevu na Kosovu, u obitelji Marijana i Marije rođ. Đurić. Osnovnu školu pohađao je u Janjevu od 1948. do 1956. god., a Biskupijsku klasičnu gimnaziju od 1956. do 1960. g. u Pazinu gdje je maturirao 20. lipnja 1960. godine. Teološki studij pohađao je od 1960. do 1967. g. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao 27. lipnja 1967. g. Vojsku je služio od 18. rujna 1963. do 14. kolovoza 1964. god.
Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1966. u župi sv. Nikole u Janjevu, u Skopsko-prizrenskoj biskupiji.

Don Nikola je bio prvi Janjevac župnik u Janjevu nakon pedeset godina. Župnik župe sv. Nikole u Janjevu bio je petnaest godina (1974.–1989.). Potom je jedanaest godina bio župnik svetišta Majke Božje u Letnici (1989.-2000.). Župnik u albanskom mjestu Binač u župi sv. Antuna bio je od 1969. do 1974. g., prije toga kapelan u Stubli. Don Nikola je 26 godina bio dekan Kosovskog i Makedonskog dekanata (1969.-1995.) u Skopsko-prizrenskoj biskupiji, član Svećeničkog i građevinskog vijeća, konzultor i desetogodišnji ekonom skopsko-prizrenski, profesor latinskog jezika u skopskom Sjemeništu.
Prizrenski biskup Nikola Prela 1993. g. imenovao je don Nikolu biskupskim vikarom za Hrvate na Kosovu i zamolio ga da se brine za Hrvate koji su odselili u Hrvatsku. Tada je dobio dozvolu zagrebačkog kardinala Franje Kuharića da im izdaje dokumente temeljem kopija matičnih knjiga koje je učinio kako bi Janjevci imali sređene životne podatke.
U Binču je don Nikola izgradio novu crkvu, iz temelja je obnovio crkvu u Janjevu (1981.-1985.). Obnovio je svetište u Letnici – izgradio je kuću za hodočasnike, arkade u crkvenom dvorištu gdje su ispovjedaonice i grob župnika iz turskih vremena, mučenika fra Antuna Maroevića, izgradio je veliku župnu crkvu Sv. Nikole u Kistanjama (2000.-2007.).
U katehizaciji je spojio autoritet i ljubav te je razvijao niz raznih susreta s djecom i za djecu, npr. recitacije predškolaca pred špiljom Gospe Lurdske u janjevačkom crkvenom dvorištu.
Zauzimanjem don Nikole u Janjevo su došle Milosrdne sestre svetog Križa iz Đakova.
Veliki je doprinos don Nikole slavlju 675. obljetnice prvoga pisanog spomena župe Janjevo 1978. g., posveti obnovljene župne crkve u Janjevu 1985. g., posjetu kardinala Kuharića, apostolskog nuncija, sv. Majke Terezije te slavlje brojnih mladih misa.

Početkom Domovinskog rata u Zagrebu otvara se ured za prognane Hrvate s Kosova. Prva skupina Janjevaca u Kistanje dolazi u ožujku 1997. g., a don Nikola dolazi u Kistanje 1999. g. Dekret kojim se moli dopuštenje za prijem mons. Nikole Dučkića u Zadarsku nadbiskupiju je od 17. srpnja 1999. g. Molbu da mons. Dučkić nastavi pastoral među Janjevcima u Zadarskoj nadbiskupiji potvrđuje dekret od 9. rujna 1999. g. Mons. Dučkić imenovan je sužupnikom u župi Kistanje od 11. prosinca 1999. god.
Od 1999. do 2002. g. tri je godine bio sužupnik Kistanja s mr. don Gašparom Dodićem. U Kistanjama je don Nikola bio župnik petnaest godina, od 2002. g. do 2017. g.
Mons. Dučkić imenovan je župnikom župa Kistanje, Nunić i Ervenik 11. srpnja 2002. g. Inkardiniran je u Zadarsku nadbiskupiju 20. lipnja 2007. g. Na vlastitu zamolbu, zbog teško narušenog zdravlja, razriješen je dužnosti službe v.d. dekana Benkovačkog dekanata 26. veljače 2015. g. Razriješen je službe župnika u župama Kistanje, Nunić i Ervenik i na vlastitu zamolbu odlazi u mirovinu 10. srpnja 2017. godine.

„Don Nikola je čovjek koji ostaje u trajnoj memoriji Janjevaca kao “naš župnik” među klerom, redovništvom i vjernicima laicima, iako je Janjevo imalo mnogo vjernih i zaslužnih pastira i dalo sinova koji rade na njivi Gospodnjoj diljem Lijepe naše“ rekao je mostarsko – duvanjski biskup Petar Palić na proslavi 50 godina svećeništva don Nikole Dučkića u Kistanjama, 1. listopada 2016. g. Don Nikola je i don Petra “poslao u sjemenište” i pratio ga na njegovom svećeničkom putu. Desetak svećenika i desetak redovnica krenulo je u svoje zvanje na poticaj i u vrijeme don Nikole kao župnika. „Brojna duhovna zvanja u Janjevu rađala su se u otvorenosti života u obiteljima, a i u vjerničkoj zajednici se osjećala prisnost između svećenika i vjernika. Svećenik nije bio netko dalek i stran, nego je sa svojim narodom dijelio dobro i zlo. Don Nikola je poticao, prepoznavao i podržavao plamen Božjeg poziva u srcima mladića i djevojaka i na tome smo mu zahvalni“ rekao je na proslavi don Nikolinog zlatnog jubileja u Kistanjama mons. Petar Palić.

Don Nikola svoje zvanje osobito duguje poticaju svog župnika u Janjevu. Na kraju 5. razreda, salezijanski svećenik Vinko Sraka, podrijetlom Slovenac, pitao ga je: “Kolja, hoćeš ti biti svećenik?”. Kolja je nadimak za Nikola, na albanskom. “Hoću”, odmah je odgovorio Nikola, ne očekujući to pitanje župnika, premda je bio redoviti ministrant i tu je klicu nosio u sebi. “To obećanje mom župniku da ću biti svećenik uvijek me kasnije držalo da to i ostvarim”, rekao je don Nikola.
O životu don Nikole, Društvo ‘Janjevo’ i LTV snimili su dokumentarni film ‘Sin Janjeva’, kao trajni dokument o dijelu povijesti života janjevačke zajednice na Kosovu i u Hrvatskoj koje je duhovno i materijalno, pastirski i očinski pratio „naš župnik“, mons. Nikola Dučkić.
Ines Grbić


ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: Do sredina srpnja privremena regulacija prometa – Put Nina i Stanka Vraza
Obavještavaju se vozači u cestovnom prometu da će zbog izvođenja radova društva Strabag d.o.o. na izgradnji kružnog raskrižja ulica Put Nina i Stanka Vraza u Zadru, od dana 24. lipnja 2026. (srijeda) do 17. srpnja 2026. na snazi biti privremena regulacija prometa.
Za vrijeme izvođenja radova promet će se odvijati naizmjenično jednim prometnim trakom pomoću prometnih svjetla (semafora).
“Pozivamo sve sudionike u prometu na strpljenje i poštivanje znakova privremene regulacije prometa. Zahvaljujemo na razumijevanju”, poruka je iz Grada.

ZADAR / ŽUPANIJA
IZ GRADA: Za upise u zadarske vrtiće stigle 1.084 prijave, do kraja godine bit će upisana sva djeca koja ostvaruju pravo upisa!
Već do kraja ove godine bit će 446 novih mjesta u vrtićima na području Zadra.
Grad Zadar bilježi rekordne upise u dječje vrtiće, stiglo je 160 prijava više nego prošle godine.
Od rujna ove godine u vrtić će krenuti 120ero djece više nego prošle godine, a do konca pedagoške godine 2026./2027., odnosno do kraja prvoga tromjesečja 2027., u vrtićima na području Grada Zadra bit će još 446 upisnih novih mjesta.
„Ove godine, unatoč većem broju prijava napokon dolazimo nadomak ostvarenja višegodišnjeg cilja Grada Zadra, a to je da sva djeca dobiju mjesto u vrtiću. U toj smo poziciji zahvaljujući donesenom proračunu i EU fondovima, i zato smo intenzivirali građevinske radove na tri velika vrtića koji se završavaju u ovoj godini. Kad budu otvoreni, sva prijavljena djeca s uvjetima dobit će mjesto u vrtiću. Novih 446 mjesta već ove godine bit će u DV Crvene Kuće, DV Smiljevac i PO Ričine.“ kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da se početkom iduće godine očekuje otvaranje DV Pčelica, a do kraja 2027. i otvaranje PO Kolovare.
Od jeseni ove godine, nakon dovršetka radova i dobivanja svih potrebnih dozvola za rad objekata na kojima su radovi pred završetkom, bit će na raspolaganju 306, a početkom 2027. godine još 140 slobodnih mjesta u vrtićima kojima je osnivač Grad Zadar.
Dječji vrtići kojima je osnivač Grad Zadar proveli su postupak elektroničkog upisa od 8. do 15. svibnja 2026. godine za pedagošku godinu 2026./27.
Prema službenim podacima, u otvorenom upisnom roku zaprimljena je ukupno 1084 prijava, odnosno 160 prijava više nego protekle godine, od toga: 686 prijava za Dječji vrtić „Radost“ Zadar, 345 prijava za Dječji vrtić „Sunce“ Zadar i 53 prijave za Dječji vrtić Latica Zadar .
Ove godine u ljetnom upisnom roku upisano je 439 djece (236 djece vrtićke dobi I 203 jasličke dobi). Broj djece koja nisu ispunila uvjete za upis je 221.
Djeca koja nisu ispunila uvjete za upis u vrtiće ne ispunjavaju uvjete poput adrese stanovanja, dobi i nepotpune liječničke dokumentacije. O tome su obaviješteni roditelji i imaju pravo prigovora.
U pristiglim prijavama više je od 380 dvostrukih prijava. S obzirom na tu činjenicu, očekuje se da će prema zasad obrađenim podacima, neupisano ostati 64ero djece.
„Ove brojke pokazuju jasnu tendenciju porasta interesa za upis djece u vrtiće kojima je osnivač Grad Zadar, što je višestruko važno za razvoj i dobrobit djece, ali i za zajednicu u cjelini. Porast broja upisa pozitivno utječe na društvo u cjelini. Više djece u obrazovnim ustanovama znači bolje rezultate u obrazovanju, veću socijalnu uključenost te dugoročno jačanje zajednice.“, istaknula je Tihana Magaš, pročelnica UO za odgoj i školstvo Grada Zadra te dodala da ova godina donosi ovu energiju i optimizam, u obrazovni sustav i kvalitetnu budućnost našega grada.
- * Na ovom LINKU su bodovne liste prvenstva. Jasno je naznačeno kad će djeca koja trenutačno nisu upisana imati svoje mjesto u vrtiću, odnosno ta djeca bit će naknadno upisana nakon dovršetka izgradnje novih vrtića tijekom jeseni 2026. godine, odnosno do kraja ove godine.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvoren 15. Međunarodni festival čipke u Pagu
Svečanim programom na kojem su se isprepleli tradicija, glazba i kulturna baština u Pagu je otvoren 15. Međunarodni festival čipke, jedna od najznačajnijih manifestacija posvećenih očuvanju i promicanju čipkarske baštine u Hrvatskoj i Europi.
Festival je okupio brojne goste iz Hrvatske i inozemstva, predstavnike državnih institucija, kulturnih organizacija, turističkog sektora te čipkarice iz deset europskih zemalja. Tijekom narednih dana Pag će ponovno biti međunarodno središte čipkarstva i mjesto susreta kultura, tradicija i kreativnosti.
Na Festivalu sudjeluju predstavnice Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Francuske, Mađarske, Malte, Portugala i Hrvatske, potvrđujući međunarodni značaj festivala i ugled koji paška čipka uživa diljem Europe.
Okupljenima su se prigodnim govorima obratili predsjednica Društva paških čipkarica „Frane Budak” Neda Oros, direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak, gradonačelnik Paga Stipe Žunić te izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i Vlade, župan Josip Bilaver.
Gradonačelnik Žunić naglasio je kako iza svakog prepoznatljivog uzorka paške čipke stoje ruke i strpljenje žena koje su vještinu njegovale kroz desetljeća.
„Zahvaljujući njima čipka danas nije samo nasljeđe – ona je živa tradicija koja se razvija, ali ne gubi svoju bit. Ovaj festival upravo je prostor susreta te tradicije i sadašnjosti – susreta naših čipkarica s gostima iz drugih zemalja, razmjene znanja, iskustava i prijateljstava koja nadilaze granice. To je ono što ovu manifestaciju čini posebnom: nije riječ samo o izložbi, već o pravom kulturnom dijalogu koji Pag povezuje sa svijetom”, rekao je gradonačelnik Žunić i zahvalio svim čipkaricama koje festivalu pružaju podršku.
Župan Bilaver svečano je otvorio 15. Međunarodni festival čipke. U svom obraćanju zahvalio je organizatorima, sudionicima i brojnim gostima koji su svojim dolaskom podržali manifestaciju te istaknuo važnost događanja koja povezuju zajednicu, čuvaju identitet i prenose tradiciju na mlađe naraštaje.
„Kada bismo otoke označavali bojama, Pag bi bez imalo sumnje bio otok bjeline – kamena, soli i čipke. Od kamena je sazdan ovaj poseban grad čije ulice pričaju stoljetne priče. Sol je stoljećima hranila život Paga, a paška čipka postala je njegov najnježniji i najplemenitiji simbol”, ustvrdio je Bilaver.
Odao je priznanje generacijama čipkarica koje su strpljivo prenosile znanje i umijeće izrade čipke s koljena na koljeno, čime su sačuvale jedno od najvrjednijih obilježja paške i hrvatske baštine. Posebno je naglasio kako je paška čipka, kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske i dio svjetske kulturne baštine, jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske tradicije.
„Priznanje pripada svim vrijednim ženama koje su kroz povijest njegovale tradiciju paške čipke i strpljivo ustrajale u svakom njezinu detalju”, poručio je Bilaver.
Zahvalio je također redovnicama, galerijama, kulturnim ustanovama i pojedincima koji su svojim radom pridonijeli očuvanju dokumentacije, uspomena i znanja vezanih uz pašku čipku, kao i Gradu Pagu, organizatorima, članovima kulturno-umjetničkih društava te najmlađim sudionicima programa koji jamče nastavak prenošenja tradicije na buduće generacije.
Organizatori festivala su Grad Pag, Turistička zajednica Grada Paga i Društvo paških čipkarica „Frane Budak”, uz pokroviteljstvo predsjednika RH, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zadarske županije i županijske Turističke zajednice.
Svečani program otvorenja dodatno su obogatili nastupi Gradske glazbe Pag, Dragice Fabijanić i Jelkice Tičić koje su izvele tradicionalne paške napjeve, Klape Galiota, Zadar Strings Quarteta, plesne udruge Kissa, najmlađih članova KUD-a Družina te popularne vokalne skupine Voxford.
Tijekom festivalskih dana posjetitelje očekuju izložbe, radionice, stručna predavanja, modna revija „Nosiva tradicija”, sajam „Najbolje od Paga”, susreti čipkarica te bogat kulturno-zabavni program koji slavi umijeće izrade čipke i bogatu kulturnu baštinu Paga.
-
magazin1 dan prije(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
magazin17 sati prijeFOTOGALERIJA / Leb i sol na Muraju
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeU ZADRU PREDSTAVLJENA KNJIGA „EVO ME“ / Ksenija Abramović: “Bog ne pokazuje cijeli put, nego sljedeći korak”





