Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

OBJAVA IZ NADBISKUPIJE: Preminuo mons. Nikola Dučkić, “naš župnik” Janjevaca, kistanjski župnik u miru

Objavljeno

-

Mons. Nikola Dučkić, župnik u miru župe Prikazanja BDM u Kistanjama, koji u svijesti svih Janjevaca živi kao „naš župnik“, preminuo je blago u Gospodinu u četvrtak, 30. prosinca u župnoj kući u Kistanjama.

Sprovod don Nikole će biti u ponedjeljak, 3. siječnja u Kistanjama. Tijelo pokojnika će biti izloženo u župnoj crkvi sv. Nikole u Kistanjama od 10 do 15 sati. U 15 sati će biti molitva odrješenja.

Mons. Dučkić rođen je 12. svibnja 1941. g. u Janjevu na Kosovu, u obitelji Marijana i Marije rođ. Đurić. Osnovnu školu pohađao je u Janjevu od 1948. do 1956. god., a Biskupijsku klasičnu gimnaziju od 1956. do 1960. g. u Pazinu gdje je maturirao 20. lipnja 1960. godine. Teološki studij pohađao je od 1960. do 1967. g. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao 27. lipnja 1967. g. Vojsku je služio od 18. rujna 1963. do 14. kolovoza 1964. god.

Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1966. u župi sv. Nikole u Janjevu, u Skopsko-prizrenskoj biskupiji.

Don Nikola je bio prvi Janjevac župnik u Janjevu nakon pedeset godina. Župnik župe sv. Nikole u Janjevu bio je petnaest godina (1974.–1989.). Potom je jedanaest godina bio župnik svetišta Majke Božje u Letnici (1989.-2000.). Župnik u albanskom mjestu Binač u župi sv. Antuna bio je od 1969. do 1974. g., prije toga kapelan u Stubli. Don Nikola je 26 godina bio dekan Kosovskog i Makedonskog dekanata (1969.-1995.) u Skopsko-prizrenskoj biskupiji, član Svećeničkog i građevinskog vijeća, konzultor i desetogodišnji ekonom skopsko-prizrenski, profesor latinskog jezika u skopskom Sjemeništu.

Prizrenski biskup Nikola Prela 1993. g. imenovao je don Nikolu biskupskim vikarom za Hrvate na Kosovu i zamolio ga da se brine za Hrvate koji su odselili u Hrvatsku. Tada je dobio dozvolu zagrebačkog kardinala Franje Kuharića da im izdaje dokumente temeljem kopija matičnih knjiga koje je učinio kako bi Janjevci imali sređene životne podatke.

U Binču je don Nikola izgradio novu crkvu, iz temelja je obnovio crkvu u Janjevu (1981.-1985.). Obnovio je svetište u Letnici – izgradio je kuću za hodočasnike, arkade u crkvenom dvorištu gdje su ispovjedaonice i grob župnika iz turskih vremena, mučenika fra Antuna Maroevića, izgradio je veliku župnu crkvu Sv. Nikole u Kistanjama (2000.-2007.).

U katehizaciji je spojio autoritet i ljubav te je razvijao niz raznih susreta s djecom i za djecu, npr. recitacije predškolaca pred špiljom Gospe Lurdske u janjevačkom crkvenom dvorištu.
Zauzimanjem don Nikole u Janjevo su došle Milosrdne sestre svetog Križa iz Đakova.

Veliki je doprinos don Nikole slavlju 675. obljetnice prvoga pisanog spomena župe Janjevo 1978. g., posveti obnovljene župne crkve u Janjevu 1985. g., posjetu kardinala Kuharića, apostolskog nuncija, sv. Majke Terezije te slavlje brojnih mladih misa.

Početkom Domovinskog rata u Zagrebu otvara se ured za prognane Hrvate s Kosova. Prva skupina Janjevaca u Kistanje dolazi u ožujku 1997. g., a don Nikola dolazi u Kistanje 1999. g. Dekret kojim se moli dopuštenje za prijem mons. Nikole Dučkića u Zadarsku nadbiskupiju je od 17. srpnja 1999. g. Molbu da mons. Dučkić nastavi pastoral među Janjevcima u Zadarskoj nadbiskupiji potvrđuje dekret od 9. rujna 1999. g. Mons. Dučkić imenovan je sužupnikom u župi Kistanje od 11. prosinca 1999. god.

Od 1999. do 2002. g. tri je godine bio sužupnik Kistanja s mr. don Gašparom Dodićem. U Kistanjama je don Nikola bio župnik petnaest godina, od 2002. g. do 2017. g.

Mons. Dučkić imenovan je župnikom župa Kistanje, Nunić i Ervenik 11. srpnja 2002. g. Inkardiniran je u Zadarsku nadbiskupiju 20. lipnja 2007. g. Na vlastitu zamolbu, zbog teško narušenog zdravlja, razriješen je dužnosti službe v.d. dekana Benkovačkog dekanata 26. veljače 2015. g. Razriješen je službe župnika u župama Kistanje, Nunić i Ervenik i na vlastitu zamolbu odlazi u mirovinu 10. srpnja 2017. godine. 

„Don Nikola je čovjek koji ostaje u trajnoj memoriji Janjevaca kao “naš župnik” među klerom, redovništvom i vjernicima laicima, iako je Janjevo imalo mnogo vjernih i zaslužnih pastira i dalo sinova koji rade na njivi Gospodnjoj diljem Lijepe naše“ rekao je mostarsko – duvanjski biskup Petar Palić na proslavi 50 godina svećeništva don Nikole Dučkića u Kistanjama,  1. listopada 2016. g. Don Nikola je i don Petra “poslao u sjemenište” i pratio ga na njegovom svećeničkom putu. Desetak svećenika i desetak redovnica krenulo je u svoje zvanje na poticaj i u vrijeme don Nikole kao župnika. „Brojna duhovna zvanja u Janjevu rađala su se u otvorenosti života u obiteljima, a i u vjerničkoj zajednici se osjećala prisnost između svećenika i vjernika. Svećenik nije bio netko dalek i stran, nego je sa svojim narodom dijelio dobro i zlo. Don Nikola je poticao, prepoznavao i podržavao plamen Božjeg poziva u srcima mladića i djevojaka i na tome smo mu zahvalni“ rekao je na proslavi don Nikolinog zlatnog jubileja u Kistanjama mons. Petar Palić.

Don Nikola svoje zvanje osobito duguje poticaju svog župnika u Janjevu. Na kraju 5. razreda, salezijanski svećenik Vinko Sraka, podrijetlom Slovenac, pitao ga je: “Kolja, hoćeš ti biti svećenik?”. Kolja je nadimak za Nikola, na albanskom. “Hoću”, odmah je odgovorio Nikola, ne očekujući to pitanje župnika, premda je bio redoviti ministrant i tu je klicu nosio u sebi. “To obećanje mom župniku da ću biti svećenik uvijek me kasnije držalo da to i ostvarim”, rekao je don Nikola.

O životu don Nikole, Društvo ‘Janjevo’ i LTV snimili su dokumentarni film ‘Sin Janjeva’, kao trajni dokument o dijelu povijesti života janjevačke zajednice na Kosovu i u Hrvatskoj koje je duhovno i materijalno, pastirski i očinski pratio „naš župnik“, mons. Nikola Dučkić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu