ZADAR / ŽUPANIJA
ZADARSKI SVEĆENICI NA BLAGDANSKOM ČESTITANJU KOD NADBISKUPA Puljić: “Božić nam i u ovoj pandemiji donosi utjehu”
Božićno čestitanje zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću okupilo je u Nadbiskupskom domu u Zadru u subotu, 18. prosinca svećenike, redovništvo i laike, djelatnike ustanova Nadbiskupije. Prigodna obraćanja uputili su mons. Josip Lenkić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije i nadbiskup Puljić.
„Božić nam doziva u pamet kako je Isus postao čovjekom „radi nas i našega spasenja“. Spasenje je u njemu darovano i ponuđeno svakom čovjeku“ rekao je mons. Lenkić, podsjetivši na misli pape Franje iz njegovog apostolskog pisma Admirabile signum – Čudesni znak (2019.) u kojem Papa piše kako nam „postavljanje jaslica u našim domovima pomaže ponovno oživjeti povijest onoga što se zbilo u Betlehemu. Evanđelja ostaju trajni izvor koji omogućuje razumjeti i meditirati o tom događaju. Ipak, njegovo prikazivanje u jaslicama pomaže nam dočarati prizore, dotiče naša čuvstva i poziva nas da se osjetimo dijelom povijesti spasenja kao suvremenici događaja koji je živ i stvaran u najrazličitijim povijesnim i kulturnim okruženjima“.

„Evanđeoski izvještaji o Isusovom rođenju opisuju brojne susrete koji su se dogodili oko Isusa u jaslama. Susreću se anđeli i ljudi, Bog i čovjek, nebo i zemlja. Marija i Josip susreću se s pastirima koji u blizini jaslica noću čuvaju stražu kod svojih stada, susreću se s mudracima s Istoka, s dvoje staraca, Šimunom i Anom u hramu. U svim tim susretima u središtu stoji Božansko Dijete koje daje da njegovo svjetlo ljubavi obasja one koji mu prilaze. Cilj svih tih susreta jest da se u nama rodi Krist. Kad se Krist u nama rodi, mi postajemo novi ljudi, dolazimo u dodir s izvornom slikom Boga u nama“ poručio je mons. Lenkić, rekavši da nas „Božić svake godine poziva da se susretnemo na novi način. Susret s Isusom u jaslama treba nas osposobiti da intenzivnije doživljavamo susrete s ljudima i susret s Bogom u nama. Potreban nam je nov način susreta s Djetetom Isusom u jaslama, potrebno je u tišini i molitvi stati pred njega, da bismo postali Božji ljudi, kako bi naši susreti bili preobraženi sjajem Božića, kako bi u njima zasjala tajna ljubavi Boga koji je postao čovjekom, ljubavi koja otvara naša srca za druge“.
Prateći vjernike ususret Božiću, Majka Crkva „pomaže nam otkriti smisao i kušati kršćansku radost koja je različita od svjetovne. Ona se sastoji u tome da osjetimo da je naš život pohodilo i ispunilo veliko otajstvo, otajstvo Božje ljubavi koje će unijeti toplinu u naša srca i odgovoriti na naša očekivanja. Taj Bog očitovao se u Isusu, rođenom od Marije. On je srce svijeta, izvor istinske radosti“ istaknuo je mons. Lenkić, rekavši kako je danas potrebno hrabrosti da se govori o radosti.

„Svijet se suočava s brojnim problemima, budućnost je opterećena nesigurnostima i strahovima. Ipak, kršćanin je radosna osoba, a njegova radost nije nešto površno i prolazno, nego duboko i trajno, jer je dar od Gospodina koji ispunjava život“ naglasio je generalni vikar.
Pandemija ostavlja tragove na životima mnogih ljudi u različitim područjima. Istaknuvši potrebu ljudskog zajedništva, iskrenog prijateljstva, dobrote, suosjećanja, sjedinjenosti s Bogom i onda kad nam ne ide onako kako smo željeli i molili, mons. Lenkić je poručio: „Treba nam više ljudskosti. Ništa nam ne može nadomjestiti ljudsku blizinu. Iz ovoga vremena i iz svih (ne)prilika možemo izvući pouku – da je vrijeme podložno promjenama te da je Bog jedini kojega ni vrijeme ni promjene ne dotiču. Na Boga se uvijek možemo osloniti, njemu sve povjeriti, od njega pomoć tražiti i kod njega utočište naći. Njega molimo da ovo vrijeme bude vrijeme blagoslova, obraćenja, duhovne obnove i novoga vala svetosti pojedinaca i cijele Crkve“ potaknuo je vikar Lenkić.

Nadbiskup Puljić rekao je da je Božić blagdan zajedništva i radosti te nam i u ovoj pandemiji donosi utjehu. „Božić je stoljetni događaj nade, isprepleten povijesnim podacima ali i otajstvom vjere Boga koji je došao, utjelovio se, postao čovjekom i ostao s nama“ rekao je mons. Puljić.
Uz proglas Godine obitelji, poslao je župnicima u Nadbiskupiji letak u kojem ih je pozvao da potaknu puk na molitvu i tako doprinesu u ovom teškom vremenu. „Možemo sklopiti ruke. Da damo svoj obol, kako se od nas očekuje i kako mi to možemo, molitvom za Crkvu, Papu, duhovna zvanja, za obitelj i domovinu“ potaknuo je mons. Puljić.

Povodom 85. rođendana pape Franje, nadbiskup je rekao: „Ne mogu se nadiviti da u tim godinama Papa ima volje putovati, poticati, karati, hvaliti. Neumoran je. I u rođendanskoj čestitci zahvalio sam mu što nas neprestano potiče i posvješćuje da smo mi dar jedni drugima. Svako njegovo tumačenje je poticaj: ne zaboravite da ste vi dar jedni drugima. I pokazuje da je Crkva uronjena u svijet i pozvana djelima ljubavi dati ljudima do znanja da im je Crkva blizu. Papa to osobito pokazuje i brigom za prognanike, migrante, siromašne“ rekao je nadbiskup.
Potaknut dokumentom EU komisije koji je bio predložio da se umjesto Božića koristi izraz praznici, nadbiskup je rekao da je to nešto što se ponavlja iz povijesti. „To nije prvi put. To je bilo i prije 230 godina. Već je Francuska revolucija donijela kulturni prevrat kad su rekli da crkvene blagdane treba promijeniti, da umjesto križa treba izvjesiti trobojnicu, a umjesto Dođi, Duše presveti i Tebe Boga hvalimo treba pjevati Marseljezu. Dakle, okrenuti sve naopačke, marginalizirati ono duhovno i što je Crkva donijela“ upozorio je mons. Puljić.

U tom kontekstu, podsjetio je kako je prije 18 godina, po odlasku iz Zadra nakon pohoda Hrvatskoj 2003. g., sv. Ivan Pavao II. Europi održao niz nagovora o Europi. „U to vrijeme stvarao se Ustav Europske unije i Papa je molio sklopljenih ruku, glasom i poticajem: „Unesite kršćanstvo i Boga u taj Ustav“. Jer ova Europa duguje sve kršćanstvu. Nažalost, bio je to vapaj, glas vapijućeg u pustinji. Rekao bi starozavjetni propovjednik, ništa novo pod suncem Europe“ istaknuo je zadarski nadbiskup.
„Usprkos svim kušnjama i teškoćama, mi ćemo i ove godine proslaviti Kristovo rođenje u kojem je Bog sakrio svoje božanstvo i pojavio se u obličju djeteta. Na tom svetom mjestu gdje se rodio, uživo su se susreli Bog i čovjek, nebo i zemlja, i to zauvijek. Dijete nam se rodilo, Bog nam je darovan. Neka Novorođeni ispuni naše duše plemenitim i dobrim željama i pomogne težiti nam za nebeskim dobrima. Čestit Božić te Božjim blagoslovom i mirom ispunjenu Novu godinu“ poručio je nadbiskup Puljić.
Ines Grbić

















ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




