„Kazalište je vrlo neudobno za one koji obično noću spavaju, budući da opera ili komedija ne počnu prije 11 sati uvečer, a završe u 2–3 sata poslije pola noći. I tada tek što pođu večerati, te prije no što odu leći, zarudi zora. Oni koji redovito žive tim životom, spavaju do 10-11 sati, zatim popiju kavu, obuku se i pođu u posjete do 2 sata poslije podne. Tada objeduju, a poslije objeda iznova odu spavati do zalaska sunca, kada odlaze u šetnju.”

Da nije spominjanja opere, da se radilo o odlasku u noćni klub, moglo bi se pomisliti da se radi o opisu suvremenog Zadranina, no zapravo je riječ o zapisu Josipa Hosta, člana povjerenstva Dvorske komisije, koji je 1802. godine u svom djelu „Botanički put” pisao o zadarskom plemstvu. Spomen kave dokaz je kako se u ovom napitku u Zadru uživa stoljećima te kako je riječ o važnom dijelu narativnog i kulturnog identiteta grada. O toj temi na javnom predavanju „Povijest u ćikari kave: priče iz prvih zadarskih kavana”, u okviru nacionalnog festivala povijesti „Kliofest”, govorio je stručni suradnik na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru Marin Banović.

Zadar je, kao stoljetno središte istočnog Jadrana i mjesto intenzivnog kolanja ljudi, roba i ideja, prednjačio u prihvaćanju prekomorskih kulturnih utjecaja, među kojima je bila i kava.

Prvi spomen kave zabilježen je u doti jedne Zadranke 1792. godine, u kojoj su među ostalim pokretninama navedene i „cogome da caffe”, danas poznate kao „kogome” ili džezve, ručni mlinac i bruštolin, odnosno pržionik za kavu. Prema Zadarskom almanahu iz 1812. godine, kava je već bila uobičajen napitak; spominju se njezina diuretička svojstva, ali i opasnosti da kod osjetljivih osoba nadraži živce.

Veliki ugostitelj tog doba bio je Domenico Marcocchia iz Venecije, koji je u Zadru držao Bottega da Caffè detta Marcocchia, ali je i iznajmljivao prostore za „otvaranje kavane, biljara i igraonice u prizemlju i na prvom katu kuće na Kalelargi na razdoblje od jedne godine”.

– Dok su krčme bile smještene posvuda, kavane su se nalazile na Kalelargi i Gospodskom trgu, današnjem Narodnom trgu. Svaka kavana morala je imati ognjište za pripravu kave i bunar s vodom. U doba bez moderne komunikacije ljudi su satima čekali u kavanama da netko naiđe, pa su one bile prave društvene institucije u kojima su se potpisivali ugovori te održavale plesne zabave plemstva i obrtnika. No, nisu ih posjećivale žene ni težaci, koji su imali egzistencijalnih briga – istaknuo je Banović.

Bilo je i različitih problema pa je tako Vijeće desetorice 1789. godine zabranilo privatnu lutriju u kavani „All’azzardo”, a 1797. general Matija Rukavina zabranio je čitanje novina u zadarskim kavanama jer su revolucionarna strujanja „obuzimala slabe duše”.

– Tradicija ispijanja kave može nam biti nadahnuće za suvremeni ugostiteljski, narativni i kulturni identitet grada u cjelini. Grad Zadar prepoznao je taj potencijal pa je nedavno najavio povratak gradske kavane, možda baš u ovom prostoru – rekao je Banović.

V. d. pročelnika Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić zahvalio je izlagaču te dodao kako je kava imala svoj izrazit značaj u trgovačkoj razmjeni i stvaranju kapitalističkih odnosa. Bila je to kolonijalna roba podložna tržišnim igrama te sustavima ponude i potražnje, a istovremeno duboko ukorijenjena u našu kulturu kroz ritual konzumacije i međusobnih susreta.

Sveučilištu u Zadru dobilo je dopusnicu Agencije za znanost i visoko obrazovanje za izvođenje sveučilišnoga prijediplomskog jednopredmetnog studija Mehatronika i robotika.

Pokretanje studija Mehatronika i robotika predstavlja jedan od strateški najznačajnijih iskoraka Sveučilišta u Zadru u području tehničkih znanosti i prvi je sveučilišni studij toga profila u Zadarskoj županiji. Studij je akreditiran u znanstvenom području tehničkih znanosti, polje interdisciplinarnih tehničkih znanosti, a izvodit će se prema sljedećim kriterijima:

•             početak izvođenja: akademska godina 2026./2027.

•             trajanje: 3 godine (6 semestara), 180 ECTS bodova

•             upisna kvota: 30 redovitih i 10 izvanrednih studenata godišnje

•             akademski naziv po završetku: sveučilišni prvostupnik / prvostupnica inženjer mehatronike i robotike (univ. bacc. ing. mech.)

•             jezik izvođenja: hrvatski

•             način izvođenja: klasično

Program je koncipiran kao interdisciplinarni studij koji integrira temeljna znanja iz strojarstva, elektrotehnike, računarstva i automatizacije, s naglaskom na praktičnu primjenu kroz laboratorijske vježbe, projekte i obveznu stručnu praksu od najmanje 160 sati kod industrijskih partnera. 

Mehatronika i robotika nalaze se u središtu tehnoloških procesa Industrije 4.0 i Industrije 5.0, tj. napredne automatizacije, digitalizacije, povezivanja proizvodnih i korisničkih sustava, umjetne inteligencije i ostalih srodnih područja. Na hrvatskom tržištu rada postoji izražen i rastući deficit stručnjaka koji objedinjuju kompetencije iz spomenutih disciplina, a potreba je posebno vidljiva u sektorima koji su nositelji gospodarskoga razvoja Zadarske županije i šire regije: industrijskoj proizvodnji i automatizaciji, brodogradnji i pomorstvu, logistici i transportu, prehrambenoj industriji, poljoprivredi i akvakulturi, energetici, građevinarstvu te zdravstvenom sektoru.

Pokretanjem ovoga studija Sveučilište u Zadru, koje je tradicionalno orijentirano prema društvenim i humanističkim znanostima, ostvaruje važan strateški cilj jačanja STEM područja te otvara nove mogućnosti suradnje s gospodarstvom, znanstvenim institucijama i javnim sektorom. Mladima Zadarske županije omogućuje se obrazovanje u perspektivnom i traženom zanimanju u vlastitoj sredini, čime se izravno doprinosi zadržavanju tehničkoga kadra u regiji i njezinu dugoročnom razvoju. Koordinator studijskoga programa je prof. dr. sc. Marko Valčić.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, kroz djelovanje centra EUROPE DIRECT Zadar, i ove godine organizira proslavu Dana Europe u Zadru. Događanje će se održati u petak, 8. svibnja 2026., na Trgu Petra Zoranića, u vremenu od 9 do 12 sati. Pozivamo sve da nam se pridruže i zajedno obilježe ovaj važan dan.

Za posjetitelje su pripremljene razne EU publikacije, kao i prigodni darovi i iznenađenja. Svi zainteresirani moći će iskušati sreću na „kolu sreće“, a ni najmlađi posjetitelji neće ostati bez poklona.

Prilika je ovo da se bliže upoznate s EU projektima koje provodi Agencija ZADRA NOVA – saznat ćete koji projekti se kriju iza kratica: TOURAL; AdriaClimPlus; TransH2; GUSTI; bePrepARed; ECOFOODCYCLE; BLUESLINKS; ADCCAM2ZERO; FutureECOS; APOLLO; RECIRCLE; Otporan arhipelag; Realist; AdriACTIVE i IDRON.

Ovo događanje dio je kampanje „Dani otvorenih vrata EU projekata“. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ove godine organizira „Dane otvorenih vrata EU projekata“, koji će se održati od 8. do 24. svibnja 2026. godine. Dani otvorenih vrata EU projekata imaju za cilj približiti javnosti konkretne rezultate ulaganja iz fondova Europske unije te projekte koji unaprjeđuju kvalitetu života u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske.

U programu sudjeluje i Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar. Učenici će, uz pratnju nastavnika, mjeriti krvni tlak i razinu glukoze te demonstrirati postupke reanimacije.

Svoje aktivnosti predstavit će i škole ambasadori Europskog parlamenta – Gimnazija Vladimira Nazora, Srednja škola Bartula Kašića Pag i Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar.

Za gastronomski dio pobrinut će se učenici Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Zadar, dok će učenici Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića pripremiti sadnice cvijeća koje će posjetitelji moći ponijeti kući.

Svoj doprinos dat će i učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića te Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar. Oni će predstaviti svoja znanja i vještine kroz razne sadržaje – od robotike i prikaza modela automobilskih motora do modne revije nadahnute hrvatskom tradicijom te radionice izrade nakita inspiriranog dalmatinskim motivima.

Organiziran je i poseban program prilagođen najmlađima. Udruga CINAZ koja je EURODESK-ov multiplikator približit će mogućnosti koje EU pruža mladima.

Dan Europe obilježava se u znak sjećanja na Schumanovu deklaraciju iz 1950. godine, kada je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman iznio prijedlog za osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik. Ta inicijativa postavila je temelje današnje Europske unije. Ovaj povijesni trenutak danas se obilježava diljem Europske unije početkom svibnja, a odlukom Vijeća Europske zajednice iz 1985. godine, 9. svibnja službeno se slavi kao Dan Europe.