Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADARSKI NADBISKUP U INTERVJUU O IVI MAŠINI: “Danas je možda čak i teže. Ima drugih vrsta progona, pritisaka i omalovažavanja, tako da nije lako svjedočiti.”

Objavljeno

-

Foto: Zadarska nadbiskupija

Povodom spomena dviju mučeničkih pogibija svjedoka vjere u životu Zadarske Crkve u studenom, don Eugena Šutrina ubijenog 26. studenog 1945. g. u Privlaci, u 31. godini života i Ive Mašine, ubijenog u kaznionici Stara Gradiška 20. studenog 1961., u 34. godini života, zadarski nadbiskup Želimir Puljić u razgovoru za IKA-u govori o inicijativi za pokretanjem procesa njihove beatifikacije kao dio Dvanaestorice skupine svećenika Zadarske nadbiskupije mučenički ubijenih u Drugom svjetskom ratu i komunističkom sustavu.     

„Za Ivu Mašinu sam čuo kad sam došao u Zadar, u Dubrovniku nikad nisam čuo za njega, premda je on bio u Dubrovniku. Mašina je bio u Dubrovniku, tamo je kod svoje tete počeo pohađati osmogodišnju školu. Tada su se obitelji pomagale, kako je Ivo bio iz brojne obitelji, otišao je kod nje, započeti školovanje. Uz Ivinu obitelj koja je bila kršćanska, vjernička, hrvatska obitelj, Mašina je u Dubrovniku otkrio i nešto što je povezano s djelovanjem katoličkih društava. Mašina se u Dubrovniku učlanio u Hrvatsko katoličko đačko društvo DomagojDomagoj je bio narodno društvo koje su vodili franjevci. Pretpostavljam da je i na tim susretima domagojevaca Ivo otkrivao nešto za čim je njegovo srce čeznulo. Obično ti sastanci budu povezani s čitanjem Svetog Pisma, s molitvom, raspravom, s planovima što treba činiti. U tom kontekstu, društva su blagoslov i pokušavam to poticati. Nikad nisam bio član nekog društva, ali vidim da je to jako potrebno i velika korist s crkvene, društvene i ljudske strane. Žene koje se udružuju, pomažu svećenicima u bolnicama. Sastaju se tjedno na molitvu, ali misle i na bolesnike. Blago župi u kojoj postoji društvo žena koje pomažu svećeniku, preporuče mu ljude koji žele svećenika. Ta društva imaju socijalnu, društvenu i vjerničku ulogu. Mislim da je Mašina u Dubrovniku otkrio blagodat toga naći se zajedno s kolegama; on je bio dijete tada, ali, naći se zajedno na nekom zajedničkom cilju. Djelovanje Božje milosti, utjecaj obitelji i toga društva djelovalo je na Ivu Mašinu u njegovim razmišljanjima. Kad čitamo dnevnik koji je Ivo pisao, on kao da je završio visoku teologiju. U naponu mladenačke snage, on razmišlja o nečemu što ga nadilazi i što mu daje smisao. On prima pričest kako bi ustrajao uz Isusov barjak. Ne mogu se dovoljno nadiviti tome mladiću, Ivi Mašini“ rekao je nadbiskup Puljić. 

Želja je nadbiskupa Puljića da svećenici rodom iz Zadarske nadbiskupije, koji su dali žrtvu za narod i Crkvu u komunizmu, mučenički su posvjedočili vjeru u Krista i vjernost Crkvi, budu uzdignuti na čast oltara. „Da bi mogao započeti takav proces, mora se najprije dobiti pristanak Biskupske konferencije. Onda se taj pristanak šalje Kongregaciji, šalju se i životopisi kandidata. Onda Kongregacija daje dopuštenje da proces može početi. Mi smo sve te predradnje obavili. Sad treba na terenu istraživati, doći do svjedoka. Riječ je o 12 žrtava komunističkog režima, 11 svećenika i laika Ive Mašine. Čitajući o njima, bio sam u iskušenju koga staviti na čelo svih njih. Ipak sam stavio don Eugena Šutrina, koji je također mučenik, svećenik, mlad, ubijen je u Privlaci. Šutrina sam stavio na čelo te dvanaestorice mučenika iz Zadarske nadbiskupije. Ali, dvoumio sam između Šutrina i Ive Mašine. To su dva bisera. Šutrin nije bio toliko društveno angažiran. On je bio skromni, jednostavni svećenik, pobožan, odan Bogu i Crkvi. A Mašina je i napismeno ostavio dosta toga. On je napisao nekoliko dnevnika gdje se preko toga što je napisao, prepoznaje njegova duša. Njegova duša bistra, jasna, načelna. Ne znaš je li ljepši kao čovjek koji teži prema savršenstvu ili kao vjernik koji zna da je slab, pa moli u pričesti Isusa da mu pomogne da ostane vjeran. Mašina je zaista svjedok par excellence. Volio bih da čim prije započne proces njihovog proglašenja blaženima, iako je na neki način taj proces već počeo. Mislim da bi to mogao biti zanimljiv proces“ rekao je mons. Puljić.  

Zadarski nadbiskup ističe da su Ivo Mašina, Ivan Merz i Miroslav Bulešić velikani vjere i svjedoci iz hrvatskog naroda s početka 20. st. Mladi su umrli, Bulešić i Mašina kao mučenici. Mašina je imao osam godina kad se rodio Bulešić. „Sva trojica su prvenstveno vjernici Euharistije. Dvojica laika, poput Merza i Mašine, smatraju euharistiju središtem njihovog života. Oni su spojili troplet koji sve nas spaja, to su obitelj, Crkva i narod. Tu je sva njihova snaga, mudrost i poruka i današnjim ljudima, da otkrivaju otajstvo Crkve – Božji dar kojeg nam je Bog darovao kad je poslao svoga Sina. Poticaj su i da obitelj potakne da bude ognjište života, mala Crkva. Zahvaljujući takvom ambijentu, ozračju obitelji, rasli su narod i ta trojica naših divnih velikana“ rekao je mons. Puljić.

Koliko je Mašina proživljavao patnju svoga naroda, pokazuje i njegov dnevnički zapis u kojem piše da Hrvatska živi svoj Veliki petak. „Koliko je želio da otajstvo Kristovog križa bude na kraju i uskrsnuće!? Mašina nije doživio uskrsnuće naše domovine, ali je doprinio da mi danas možemo živjeti u slobodnoj Hrvatskoj, da kao narod možemo razvijati svoju kulturu i biti slobodni. Ivo preko obitelji i preko naroda vidi da smo na putu, kao narod, raspeti Krist. Ne možemo se osloboditi Velikog petka. Veliki petak je sastavni dio našeg života. Ako ga otklanjamo, nećemo nikad naći smisao. Ali, ako ga prihvatimo, uživimo se u to otajstvo i otkrijemo bogatstvo Isusove patnje koja i nas spašava, kao Mašina ćemo reći da je Veliki petak naš spas“ poručio je mons. Puljić.

Uz tu trojicu muškaraca svetoga duha, ponos Crkve u Hrvatskoj je i djelovanje tri žene svetoga duha. To su tri heroine: Marija Kozulić, Marija Petković i Marica Stanković.

„Službenica Božja Marija Krucifiksa Kozulić iz Rijeke obilježila je svoje vrijeme karizmom, ljubavlju i zauzetošću za siromahe i prognane. To je divan lik i s pravom je zovu Riječkom majkom. Živjela je na početku 20. st., kad su živjeli i trolist Merz, Bulešić, Mašina. Bl. Marija Propetog Isusa Petković rodila se u Blatu. Blaženom ju je proglasio sv. Ivan Pavao II. kad je dolazio 2003. g. u Hrvatsku, prvog dana boravio je u Dubrovniku. Taj Veliki Papa je živio sa svecima. On je proglasio svetaca i blaženika kao svi Pape dosad zajedno, sveukupno približno 2000. Od toga su 3 / 4 mučenici, preko 80 %. Dakle, on je bio poklonik svetosti i poklonik promicanja svetih, novih svetaca. Kad je Papa odlučio ići u Hrvatsku, ja vjerujem da je on onda pitao, što ću donijeti Hrvatima? Ima li koji svetac, blaženik? To ja tako zamišljam. Netko mu je rekao: Ima neka, ali treba još čekati, 20, 30 godina, dok dođe na red. ‘Vucite naprijed. Odmah izvucite ovamo, koja ima čudo’. Imala je čudo. I to je bilo, odmah dajte, nećemo čekati red. I sv. Ivan Pavao II. donio je Hrvatskoj za svoj jubilarni 100. pohod na dar novu blaženicu, Mariju Propetog Petković. To je isto divna duša. A kako se divim njoj, tako se divim i dubrovačkom biskupu Josipu Marčeliću, rodom iz Preka. On je tada bio već 70-godišnjak, Marija je imala 10, 12 godina. Kako su oni izmjenjivali pisma!? Kako su to bila duhovna pisma!? Divim se Mariji koja je tako mlada već razmišljala o velikim stvarima. Nju su jako mučili jad i sirotinja svijeta. Njeni roditelji bili su jako bogati. Imali su puno radnika koji su radili na njihovom imanju. Ona je uzimala od svojih, nosila, pomagala drugima i brinula o njima. Nju je nosila ta čežnja, činiti dobro potrebnima i sirotinji. Gledam nju, ponesenu već od mladih dana tim idealima i gledam starca koji s njom razgovara, kao da su zajedno u školu išli. Ona u njemu gleda oca koji je tješi, potiče je, a on u njoj gleda već nešto veliko. I to je urodilo karizmom. Marija je bila toliko iznenađena da ne može ništa učiniti, zato biskupu Marčeliću piše u pismu: „Ja bih se najradije povukla u Split među klarise, pa tamo plakati zajedno sa sestrama nad jadom ovoga svijeta“. A biskup Marcelić, mudro starački, ali vrlo zahtjevno, kaže: „Kćeri moja, dok kuća gori, ne isplati se bježati. Treba gasiti, spasiti što se spasiti da“. Tada Marija odustaje i ne ide u Split. U to vrijeme Ančele, Službenice milosrđa koje su bile Talijanke, u Blatu, povlače se, odlaze natrag jer je rat završio. Treba pomoći. Kaže joj biskup: „Vrati se, angažiraj se“. I Marija se tada angažirala u školi, vrtiću i tome što su imale. Malo pomalo, nakon određenog broja godina, Marija odlučuje osnovati družbu. Biskup joj šalje uzorak kako se pravio Statut, ona njemu šalje odobrenje i počinje rad Kćeri milosrđa – zahvaljujući dalekovidnosti biskupa Marčelića i njegovoj sposobnosti s jednom malom djevojčicom razgovarati o ozbiljnim stvarima. Ja se ne mogu nadiviti tome! A isto tako, ne mogu se nadiviti i Mariji, koja je u biskupa Marčelića imala apsolutno povjerenje. I kad je osnovala Družbu, rekla je: „To nije moja Družba, to je on osnovao“.     

Treća velika žena s početka 20. st. je Marica Stanković. Laikinja, Službenica Božja, ona je suradnica Ivana Merza. To je divna žena koju jako malo poznajemo. Bila je zauzeta na duhovnom planu odgoja djevojaka, karitativnom, osobito na intelektualnom planu buđenja narodne svijesti, osnivala je društva. Imala je sestrinstvo, sudjelovala je u križarskom bratstvu. Baš žena koja se posvetila općem dobru. Osnovala je djevojačko društvo, žensku udrugu, Suradnice Krista Kralja. Još i danas žive u Hrvatskoj, imaju zajedničku kuću u Zagrebu. Nema ih puno. To su laikinje koje žive u svijetu, rade u poduzeću, ali žive karizmu beženstva, molitve, okupljaju se i na taj način služe Crkvi i dobru“ rekao je mons. Puljić.

Svih tih šest svjedoka vjere nasljedovali su primjer hrabrih i nepokolebljivih kršćanskih mučenika iz prvih stoljeća Crkve, među kojima je i sv. Krševan čiji blagdan Zadrani slave 24. studenoga. Ove godine nadbiskup Puljić osnovao je vjerničko Društvo sv. Krševana koje okuplja jezgru vjeroučitelja Zadarske nadbiskupije. 

„Govoreći o sv. Krševanu, često istaknem da je on bio prvi kateheta sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije. On ju je upoznao s evanđeljem, kršćanstvom i bio razlog da je Stošija prihvatila kršćanstvo i postala kršćanka. I sv. Stošija je mučenički završila kao sv. Krševan. S te strane, Krševan predstavlja tipičan uzor kršćanina, mladića, vojnika, oduševljenog čovjeka za Božje stvari. Ono što je i Diognet rekao kad je opisivao kršćane, da se kršćani u ovom svijetu ne razlikuju puno od ostalih. Nije to sekta, da se odvajaju. Kršćani su u svijetu. Kad je govorio o Crkvi, i Drugi vatikanski koncil jedan dokument je naslovio ‘Crkva u suvremenom svijetu’. Dakle, Crkva je u svijetu. Ona je utjelovljena, poput Isusa koji je došao da se utjelovi. Tako je Krševan zaista utjelovljenje pravoga svjedoka. On je bio vojnik, podanik Dioklecijana. Bio je izvrstan vojnik, poslušan, odan, vjerujem da mu je i Dioklecijan mogao dati najljepše komplimente, zahvaliti i imati povjerenja u njega. Međutim, kad je Dioklecijan otkrio da je Krševan kršćanin, kad je odbio bacati tamjan pred poganske bogove, Krševan je rekao: „Ne, to nije moje božanstvo. Ja imam drugog Boga“. Tada je nastupilo njegovo hrabro svjedočenje. Životopisci kažu da mu je Dioklecijan nudio ne samo da dobije veći položaj u vojsci, nego da mu čak da i jednu pokrajinu. Da bude podložnik koji će tom saveznom državom upravljati. Sve to je Krševan odbio, otklonio. ‘Moj Krist je na prvom mjestu, ja njemu služim. Ja sam Njegov vitez. Ja sam vaš vojnik, ali sam Kristov vitez’. Zato često upotrebljavam riječ vitez, jer mi se čini da je to lijepa odlika. Danas nije popularna ta riječ, to je srednjovjekovni izraz, ali vitez ima odlike vjernosti, povjerenja, hrabrosti, borbe za, pogotovo kad se radi o crkvenim vitezovima, oni vole Crkvu. Oni su spremni za Crkvu umrijeti.

U kontekstu osnivanja Društva sv. Krševana, imao sam u vidu povijesni podatak da je on bio kateheta. A što je ljepše nego katehetama ponuditi jednog uzora. Predložio sam to katehetama koji djeluju u školama mojim mandatom, oni su vjeroučitelji, predstavnici institucije Crkve u školama. Vjeroučitelji se okupljaju redovito na svojim seminarima, ali da djeluje i skupina koja hoće biti poput sv. Krševana, u školi, obitelji, župi. Drago mi je da su se angažirali, napisan je Statut Društva“ rekao je mons. Puljić, podsjetivši da je prije Drugog svjetskog rata i komunističke zabrane bilo puno takvih društava po župama i biskupijama u Hrvatskoj. Postojala su društva i na nacionalnoj razini, kao što je bila Katolička akcija.

„Puno se može učiniti ako ljudi budu svjesni i ako smo mi koji vodimo Crkvu svjesni, da  potičemo ljude, da se udružuju, povezuju. Društvo sv. Krševana je strukovno društvo. Struka, katehete, sv. Krševan je bio kateheta, on im je zaštitnik. Neka ih nadahnjuje, potiče, pomaže u ovom svijetu i vremenu koje nije nimalo lakše, nego dapače, možda čak i teže, ima drugih vrsta progona, pritisaka, omalovažavanja, tako da nije lako danas svjedočiti. Krševan je aktualan i izazovan. Zadarska nadbiskupija ima i sv. Zoila koji je jako slabo poznat, a divan je svećenik koji je sav bio u ljubavi za bližnjega, u pomaganju, caritasu. On je bio pastoralac, ali je živio za siromašne, za otpisane, kako papa Franjo govori, da se Crkva mora okrenuti prema njima. Drago mi je da sam i sv. Zoila ‘reklamirao’. Posvetio sam mu kapelu u crkvi bl. Alojzija Stepinca na Bilom Brigu u Zadru i proglasio ga zaštitnikom Caritasa. Ti sveci su živjeli u dalekom razdoblju, u 3., 4. st., ali oni su aktualni. Može se čovjek nadahnjivati na njima. Kao vjernici, ako im se molimo, ako ih zazivamo, mi ćemo osjetiti njihovu blizinu i pomoć. Toga ima sve manje, nažalost. Mi sve polažemo u naše zemaljske snage, što ja mogu vlastitim snagama postići, to je kraj. Ma ne. Može se puno više ako sklopiš ruke, ako se obraćaš nekome tko je bio kao i mi, prošao sve muke kao i mi, on će rado priskočiti u pomoć. Isus kaže: Tko kuca, otvorit će mu se. Tko traži, primit će“ potaknuo je nadbiskup Puljić.

Ines Grbić    

 

ZADAR / ŽUPANIJA

NOĆ MUZEJA 2022. Izložbe, radionice, projekcije… Donosimo program Narodnog muzeja Zadar…

Objavljeno

-

By

U Noći muzeja, u petak 28. siječnja 2022. godine, izložbeni paviljoni Narodnog muzeja Zadar, Kneževa palača i Gradska loža biti će otvoreni za posjetitelje u vremenu od 18 do 22 sata.

Osim programa u statici, odjeli i stručne službe Narodnog muzeja Zadar dio programa predstaviti će na digitalnim platformama.

IZLOŽBE KOJE MOŽETE POSJETITI

KNEŽEVA PALAČA

Izložbe

“Opus” , izložbene dvorane u prizemlju, Lazer Rok Lumezi, doajen suvremenog hrvatskog umjetničkog nakita, predstavlja svoj opus umjetničkog nakita i male plastike s naglaskom na recentnu produkciju. Bez obzira na vrijednost materijala, glavna karakteristika Lumezijevih malih plastika je, kao i svim kiparskim djelima kroz povijest, likovni izričaj i nova vizualna vrijednost koju ovaj umjetnik postiže s nemjerljivom lakoćom. Organizator odjel NMZ Muzej grada Zadra i Lazer Rok Lumezi.

U Maloj izložbenoj dvorani može se pogledati izložba “Strip-internet našeg doba Majstori baluna”. Zašto STRIP O HAJDUKU u Zadru?! Razloga je više nego dovoljno. Naime, zadarski austrijski namjesnik u Dalmaciji bio je Niko Nardelli, a Zadar je bio glavni grad Dalmacije u vrijeme kada je Lucijan Stella (jedan od osnivača HNK Hajduk Split) 13. veljače 1911. godine predigao u Zadru pismenu registraciju kluba. Organizator NMZ i Julije Jelaska.

Performativnom izvedbom Zadarskog plesnog ansambla “Izložba kroz pokret” u Edukativnoj dvorani s početkom u 19h otvoriti će se izložba “Pulcinella; izložba kostima i maski”. Izložba je osmišljena kao priča o kazališnim kostimima i maskama povezanim s likovima Commedie dell’ arte – Komedije maski. Izdvojeni su likovi Pulcinelle, Arlecchina i njihove družbenice Colombine kao preteča svih likova komičnih sluga, sluškinja, mladića i djevojaka koje često nalazimo u kazalištu i “maškarama” danas. Koreografkinja performansa Sanja Petrovski, kustosica i autorica izložbe Marija Šarić- Ban. Organizator Etnološki odjel i Pedagoška služba NMZ.

“Šest salonskih priča – Povijesni ambijenti Narodnog muzeja Zadar” autora koncepcije Hrvoja Perice, 1. kat, stručno vodstvo kustosice Ivane Dražić s početkom u 20h.

Radionice

Radionica plesa “Plesni pokret” u atriju Kneževe palače namijenjena vrtićkim skupinama s početkom u 18h i 19h. Kroz male plesne sekvence, kreativne zadatke i igre, djeca će istraživati različite plesne tehnike. Organizator Pedagoška služba NMZ Radionica “Maske” u 19.30h u Edukativnoj dvorani. Maske se izrađuju tehnikom kaširanja i ukrašavaju bojenjem i apliciranjem dostupnog materijala (tkanina u boji, perlica, gumba i drugo). Organizator Etnološki odjel i Pedagoška služba NMZ

Projekcija

Brahms 2, 3 GO! – 18h Koncertna dvorana, organizator Koncertni ured Zadar
U Koncertnoj dvorani braće Bersa projicirat će se snimku izvedbe Brahmsove Druge i Treće
simfonije s Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Orkestrom ravna šef dirigent Ivan Repušić, “divni
zadarski dječak s očima u kojima se iskre i radosno vrte glazbene galaksije, izrastao u danas
najvećeg kulturnog ambasadora Hrvatske” (Jutarnji list), a u ulozi koncertmajstora je Roman
Simović, prva violina Londonskog simfonijskog orkestra.

GRADSKA LOŽA

Izložba “Znakovlje i odore iz Domovinskog rata” kolekcionara Tomislava Lonića, Narodni muzej Zadar ovom izložbom želi dati svoj prilog obilježavanju godišnjice VRO Maslenica koja je bila strateška prekretnica u oslobodilačkom Domovinskom ratu. Zanimljiv i edukativan muzejski postav koji nas vodi kroz zbivanja tijekom Domovinskog rata s naglaskom na znakovlje i odore. Izložbom se nastoji naglasiti važnost očuvanja i sakupljanja predmeta iz Domovinskog rata. Organizator odjel NMZ Muzej grada Zadra.

DIGITALNO (na mrežnim stranicama)

  • 17h – video materijal “Znakovlje i odore iz Domovinskog rata”- o izložbi govori kolekcionar Tomislav Lonić (www.nmz.hr; facebook i instagram Narodnog muzeja Zadar; youtube kanal Narodnog muzeja Zadar)
  • 18.00h – video materijal “ZDRAVI BILI! – MUZEJ U SLUŽBI ZDRAVLJA” u organizaciji Dokumentacijske službe NMZ. Ovo je druga Noć muzeja koja se provodi u posebnim okolnostima uslijed pandemije korona virusa stoga se tema zdravlja nametnula sama po sebi. Prisjetiti ćemo muzejske građe, izložbi i događanja koji na zoran način progovaraju o muzeju kao mjestu koje čuva, izlaže i promovira zdravstvene teme za dobrobit svoje zajednice (www.nmz.hr; youtube kanal Narodnog muzeja Zadar)
  • 18.30h – video materijal “Strip-internet našeg doba Majstori baluna”- o izložbi govori autor Julije Jelaska (www.nmz.hr; www.knezevahr; instagram knezeva_palaca_zadar/narodni muzej zadar; facebook Kneževe palača Zadar/Narodni muzej Zadar; youtube kanal Narodnog muzeja Zadar)
  • 19.30h – video materijal “Beskompromisno” u susret izložbi Ratka Petrića – Baciti istinu u lice! u organizaciji Galerije umjetnina NMZ. Ratko Petrić, (Zadar, 1941. – Zagreb, 2010.) jedan je od najintrigantnijih i najprovokativnijih hrvatskih kipara. U susret retrospektivnoj izložbi u njegovom rodnome gradu virtualno predstavljamo njegova kiparska ostvarenja iz fundusa Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar i javnu skulpturu postavljenu na raznim lokacijama u gradu Zadru. (www.nmz.hr; www.knezevahr; instagram knezeva_palaca_zadar/narodni muzej zadar; facebook Kneževe palača Zadar/Narodni muzej Zadar; youtube kanal Narodnog muzeja Zadar)
  • 20h – “Šest salonskih priča – Povijesni ambijenti Narodnog muzeja Zadar” live stream stručno vodstvo kustosice Ivane Dražić (instagram kneževa palača)
  • 21h – video materijal “Priprema, pozor – MAHOVINE” u organizaciji Prirodoslovnog odjela. Prirodoslovni odjel NMZ krenuo je još prošle 2021. godine u suradnju s tri srednje škole u Zadru i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu. U projektu su sudjelovale Prirodoslovno-grafička škola, Gimnazija Vladimir Nazor te Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar. (www.nmz.hr; facebook i instagram Narodnog muzeja Zadar; youtube kanal Narodnog muzeja Zadar)
 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

29. OBLJETNICA “MASLENICE” U subotu u Zadru posebna regulacija prometa

Objavljeno

-

By

U subotu,  22. siječnja 2022. godine povodom obilježavanja 29. VRO Maslenica uspostaviti će se posebna regulacija prometa

U sklopu posebne regulacije prometa, za vrijeme trajanja programa obilježavanja, u vremenu od 08.00 do 10.45 sati promet će se odvijati po privremenoj regulaciji i to:

Od 08.00 do 09.30 sati bit će zatvorena Ulica Franka Lisice od raskrižja s ulicama Put Kotlara i Kneza Novaka Krbavskog do raskrižja s Ulicom Miroslava i Janka Perice, promet će se preusmjeravati u ulice Put Kotlara i Kneza Novaka Krbavskog.

Od 09.50 do 10.20 sati bit će zatvorena Ulica Vlatka Mačeka od raskrižja s ulicama Šestanski prilaz i Put Kotlara prema Ulici Ante Starčevića. Promet će se iz smjera Arbanasa usmjeravati Ulicom Bregdetti prema gradskom kolodvoru, dok će se promet Ulicom Miroslava i Janka Perice (smjer istok-zapad) preusmjeravati u Ulicu Put Kotlara.

Od 09.00 do 10.45 sati bit će zatvoren promet na raskrižju ulica Dr. Franje Tuđmana i Put Stanova u Ulicu Polačišće. ( promet iz Ulice Put Stanova biti moguć lijevo i desno u Ulicu dr. Franje Tuđmana, te do ulaza u podzemnu garažu trgovačkog centra), dok će istovremeno promet ulicom Dr. Franje Tuđmana (smjer zapad – istok) biti moguć samo ravno i lijevo u Ulicu Put Stanova.

Od 10.00 do 10.45 sati bit će zatvorena Ulica Obala kneza Branimira (smjer zapad – istok) na raskrižju s Ulicom 112.Brigade i promet će se preusmjeravati u ulicu 112. Brigade dalje prema Ulici dr. Franje Tuđmana.

Od 10.00 do 10.45 sati bit će zatvoren promet na raskrižju ulica Josipa Jurja Strossmayera i bana Josipa Jelačića na način da će se promet iz Ulice Josipa Jurja Strossmayera preusmjeravati lijevo u Ulicu bana Josipa Jelačića i istovremeno promet iz Ulice bana Josipa Jelačića u desno u Ulicu Josipa Jurja Strossmayera. Policijski službenici će potrebi vršiti fizičku regulaciju prometa  na raskrižju ulica Josipa Jurja Strossmayera i Ivana Mažuranića, te na raskrižju ulica Bana Josipa Jelačića i dr. Franje Tuđmana.

Od 09.00 do 10.45 sati biti će zatvorena Ulica Petra Svačića, od Ulice Obala kneza Branimira do Ulice Polačišće.

“Savjetujemo sudionike u prometu da se u navedena vremena  u najmanjoj mogućoj mjeri koriste navedenim cestovnim pravcima i koriste alternativne pravce kretanja, te pozivamo da poštuju privremenu prometnu regulaciju, ne parkiraju na prostorima koji nisu predviđeni za parkiranje, kako ne bi dolazilo do ometanja ili zastoja u odvijanju motornog i pješačkog prometa, također da način vožnje prilagode uvjetima na prometnicama te postupaju prema uputama policijskih službenika koji će obavljati regulaciju prometa”, poruka je iz PU zadarske, te dodaju:

“Dana 22.01.2022. godine u 12.00 sati  i dana 01. 02. 2022. godine u 10.30 sati, za vrijeme polaganja vijenaca u Kašiću, za sav promet na 20 minuta biti će zatvorena cesta kod spomen obilježja, na ulazu u Kašić. Molimo sve sudionike u prometu za razumijevanje te savjetujemo da u navedeno vrijeme koriste alternativne pravce kretanja  po uputama policijskih službenika na terenu.

Za vrijeme održavanja hodnje Koracima nade u istinu i Memorijalnog maratona Da se ne zaboravi, u subotu policijski službenici će osiguravati kretanje sudionika te upozoravamo sve vozače koji će prometovati dionicama cesta da voze oprezno i usporeno, da poštuju privremenu regulaciju, te upute i zapovijedi policijskih službenika.”

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA SA SVEČANE PROMOCIJE NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Prvostupnici pomorstva zaplovili svjetskim morima, ali i diplomskim studijem

Objavljeno

-

By

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru danas je održana promocija prvostupnika Pomorskog odjela, na kojoj je promovirano 28 sveučilišnih prvostupnika inženjera Brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa te 40 sveučilišnih prvostupnika inženjera Nautike i tehnologije pomorskog prometa. Prvostupnicima i prvostupnicama na uspjehu su čestitali su pročelnik Odjela doc. dr. sc. Luka Grbić, zamjenik pročelnika doc. dr. sc. Mate Barić, predstojnik Brodostrojarskog odsjeka doc. dr. sc. Ivica Glavan i predstojnica Nautičkog odsjeka doc. dr. sc. Ana Gundić.

Pročelnik Grbić zahvalio je promoventima što su odabrali ovaj težak studij, uvjeren da će mnogi od njih imati uspješnu karijeru kao strojari i kapetani brodova vrijednih i 200 milijuna dolara.

Svoj rad i razvoj ostvarivat ćete na međunarodnom tržištu, morat ćete biti svoji, drugačiji od drugih, najbolji. Ne sumnjam da ćete uspjeti u tome jer smo vam prenijeli znanja koja će vam omogućiti savladavanje najtežih izazova. Naravno, pred vama je stjecanje novih znanja na brodovima, a ja vas pozivam da zaplovite i u nove plovidbe na našem diplomskom studiju, poručio im je pročelnik Grbić.

O tome koliko su naši pomorski kadrovi cijenjeni pokazuje današnja promocija, na koju mnogi prvostupnici nisu mogli doći jer su već našli posao na svjetskim morima. Među njima su bili i najbolji studenti generacije, Antonio Dundović (Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa) i Marin Vrkić (Nautika i tehnologija pomorskog prometa).

U sveučilišne prvostupnike/prvostupnice inženjere/inženjerke brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa promovirani su: Banović Josip, Barabaš Fredi, Beram Branko, Bošnjak Lovre, Burić Andrija, Dorkin Dino, Dundović Antonio, Jurić Antonio, Jurlina Bartol, Kevrić Ante, Knez Martin, Knežević Hrvoje, Končurat Josip, Korolija Piero, Labus Šime, Lemac Paško, Mileta Damjan, Milović Milan, Mustać Marin, Pedišić Mateo, Rizoniko Ema, Terzin Silvano, Tomljanović Antonio, Validžić Ante, Vidas Dante, Visković Nikolina, Zdrilić Filip i Zrilić Toni.

U sveučilišne prvostupnike/prvostupnice inženjere/inženjerke nautike i tehnologije pomorskog prometa promovirani su: Bajlo Michelangelo, Barić Roko, Basioli Ivan-Petar, Blaslov Lovre, Brkić Krsto, Budiša Borna, Bukvić Mario, Capić Jure, Cukrov Roko, Dunović David, Erlić Dominik, Grubić Antonio, Jadrijev Nikola, Josipović Paula, Karamarko Filip Nediljko, Keri Petar, Kovač Martina, Kršlović Leo, Liović Marko, Markežić Tome, Matković Luka, Mileta David, Miloš Mia, Morić Ivan, Pavić Mate, Perković Ivan, Pešić Antonio, Pocrnić Mateo, Predovan Mate, Predovan Roko, Ratković Marko, Skoblar Pave, Šare Ivan, Štampalija Jakov, Štrenja Karlo, Tarokić Ivan, Uglešić Fran, Vidov Joško, Vrkić Marin i Vrkić Romeo.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu