Connect with us

Hrvatska

Letica: “Polariziramo se na cijepljene i necijepljene, bit će još gore”

Objavljeno

-

Širom Europske unije bukte nasilni prosvjedi protiv mjera i COVID potvrda. Nizozemska, Belgija i Francuska prednjače u nasilnim prosvjedima gdje ima ranjenih građana i policajaca. Javno se protivilo protiv mjera u Italiji ali i Hrvatskoj gdje su izljeve bijesa na svojoj koži osjetili novinari. Što nas čeka idućih dana i mjeseci kada je riječ o korona krizi koja bi prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije mogla odnijeti pola milijuna života unatoč cjepivu? COVID je postalo sigurnosno pitanje na izmaku 2021 godine posebno u Europi. 

“Mi se sada polariziramo na one koji su za cijepljenje i na one koji su protiv cijepljenja, na one koji su za potvrde i na one koji su protiv potvrda. Mislim da će to kako vrijeme ide još više se intenzivirati i mislim da bi političke vlasti trebale voditi računa o tome i da bi nekim svojim mjerama tu situaciju trebale pokušati ublažiti.” – Ante Letica

Korona i sve takve pandemije odmah u početku su sigurnosno pitanje, jer je zdravlje pučanstva jedna od temeljnih odrednica nacionalne sigurnosti i treba se voditi računa o zdravlju pučanstva, jer je ono temelj svake države pa tako i onog segmenta koji se zove nacionalna sigurnost, rekao je u Studiju 4 Ante Letica, izvršni direktor Instituta za istraživanje hibridnih ratova.

Kako procjenjuje prosvjede u Zagrebu na kojima se okupilo između 10 000 i 15 000 ljudi, kaže da se zalaže za to da su mirni prosjedi jedna demokratska stečevina i kad se organiziraju na zakonom predviđen način da su potrebni i kako nema ništa protiv toga.

– Međutim, problem je kad se u takvim mirnim prosvjedima dolazi u pitanje sigurnost i prosvjednika i građana i imovine i mirna i sigurnost građana jer se među prosvjednike uvijek uvuku pojedinci ili grupe koji taj prosvjed pokušavaju iskoristiti za neke svoje ciljeve koji baš nemaju baš puno veze s tim, a idu prema tom jednom nasilnom ugrožavanju sigurnosti građana i imovine. 

Na pitanje o napadu na novinare kaže da je problem kada ljudi koji se deklarativno zalažu za neke slobode napadaju one koji su lučonoše tih sloboda, to su mediji i novinari. Unatoč tome što postoji nezadovoljstvo radom određenih medija i novinara. To nije razlog da se novinare fizički i verbalno napada i samim time se dovode u pitanje i osnovne teme s tog prosjeda, navodi Letica. 

Prosvjed nije bio prijavljen, ali je policija znala za njega

Je li trebalo ranije zaustaviti autobuse s prosvjednicima koji su se kretali prema metropoli i koji nose hrvatsku zastavu i pjevaju domoljubne pjesme, Letica kaže da je hrvatska policija postupila pametno i dobro i sukladno svojim procjenama postojećeg stanja i razvoja situacija. 

– S lipoga možete uvijek prijeći na grubo, ali s grubog teško možete prijeći na lipo, odnosno uvijek ima vremena za zakonsku primjenu sredstava prisile odnosno onoga svega zašto slijedi u smislu razbijanja demonstracija i prosvjeda. Međutim, to je dvosjekli mač jer onda i s druge strane imate reakciju, imate paljevine, nerede, napade na policiju, napade na imovinu, ljude itd. Mislim da je policija dobro reagirala što nije išla na represivnije zahvate. 

Što se tiče organizatora, ističe da koliko vidi preko medija organizatori su se sami prijavili i ono što je bitno da se potpuno slažem s kolegama iz policije da je tu prekršeno nekoliko zakonskih odredbi u smislu neprijavljivanja skupa, nije odobren, nije bilo redarske službe, upotrebljavala su se pirotehnička sredstva, bili su napadi na novinare. Mislim da, dodaje, policija ima i tehničke i zakonske ovlasti da to riješi i da sukladno zakonskim ovlastima poduzme krajnje mjere. 

Prosvjedi u Europi

Nažalost upozoravali smo da ovaj način života s covidom i uz covid kod ljudi stvara određeno nezadovoljstvo, anksioznost, frustracije, a i sama situacija je takva da iz ljudi izvlači ono najgore. Meni je drago da u Zagrebu nije bilo takvih situacija, a u zapadnoj Europi je to bila sila na silu.

– Sve situacije kao što je korona vode do određene polarizacije, mi se sada polariziramo na one koji su za cijepljenje i na one koji su protiv cijepljenja, na one koji su za potvrde i na one koji su protiv potvrda. Mislim da će to kako vrijeme ide još više se intenzivirati i mislim da bi političke vlasti trebale voditi računa o tome i da bi nekim svojim mjerama tu situaciju trebale pokušati ublažiti. Možda osvježenje Stožera, možda neke nove mjere, neki novi način donošenja mjere, ne volim komentirati politiku, kaže. Obavještajna zajednica je znala da će doći do okupljanja, jedino je problem broja ljudi i načina kako je taj prosvjed trebao završiti, sve se zna i bez uplitanja obavještajne zajednice.

Hibridni rat i fake news

Što se tiče hibridnog ratovanja može biti i taj dio, međutim, smatram da je to više rat nekim fake newsom kojim ljudi pokušavaju dobiti neke političke poene među svojom grupom. Iako je Hrvatska i ovaj dio svijeta posebno ovaj dio svijeta, izložen hibridnom djelovanju određenih zemalja, rekao je.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.

U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.

Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.

Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.

U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.

U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.

Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.

Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.

Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.

Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa

Objavljeno

-

By

Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.

Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.

Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.

Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.

Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije

Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.

Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.

Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici

Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.

Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.

Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu