Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

VIDJETI DRUKČIJE? Izložba fotografija u Kneževoj palači

Objavljeno

-

Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvorenje izložbe fotografija VIDJETI DRUKČIJE? Žene i fotografija u Hrvatskoj između 1950-ih i 1970-ih kustosice dr. sc. Sandre Križić Roban u četvrtak, 4. studenoga 2021. u 19 sati u Edukativnoj dvorani Kneževe palače.

Izložba je otvorena do 21. studenoga 2021.

VIDJETI DRUKČIJE?
Žene i fotografija u Hrvatskoj između 1950-ih i 1970-ih
kustosica: dr.sc. Sandra Križić Roban

Prvu polovicu 20. stoljeća u području fotografije u Hrvatskoj obilježile su malobrojne žene, no potrebna su dodatna istraživanja da bi se o tom vremenu relevantno zaključilo. Nakon Drugog svjetskog rata situacija se mijenja, ponajprije zahvaljujući osnutku Odjela za fotografiju pri Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, ali i intenzivnoj klupskoj atmosferi u sklopu koje je veći broj autorica dobio osnovna znanja i poticaj za rad. Tako će se od 1950. nadalje, sudeći prema zapisima vezanima uz aktivnosti Fotokluba Zagreb, a koji se nerijetko ističe kao jedan od najaktivnijih promotora fotografije u Hrvatskoj, ponovno uspostaviti stvaralački kontinuitet te poticati izlaganje.

Ni eksperimenti nisu bili nepoznanica, pa se već od 1950-ih nadalje zamjećuju višestruke ekspozicije i solarizacije, ali i tzv. subjektivna fotografija kod koje prevladava sklonost prema modernizmu.

Utjecaji su stizali s raznih strana, putem odabranih stručnih časopisa, ali i u fotografskim studijima čiji su vlasnici nerijetko zastupali proizvođače fotoaparata i druge fotografske opreme. Dominacija amaterske fotografije obilježila je nekoliko poslijeratnih desetljeća i nije bila popraćena primjerenom institucionalnom podrškom, dok je kritika fotografije bila izuzetno rijetka. Ipak, fotografija se ne “događa” samo u fotoklubovima, nego je istražuju i umjetnice koje stvaraju i u drugim medijima.

Osim njih, recentna istraživanja otkrila su i pojedine samouke umjetnice koje su eksperimentirale s medijem, stvarajući kolaže u kojima su koristile fotografije iz tiskanih medija, ali i fotografije koje su, možda, same snimile i/ili razvile.

Djela za ovu izložbu odabrana su kako bi potaknula raspravu o načinima i putovima kako su žene djelovale fotografski, polazeći od činjenice da, kada govorimo o ovom području, žene u fotografiju ulaze kasno i uz mnoge prepreke. Tiskani mediji bili su važno mjesto prodora fotografije u različite slojeve društva. Unatoč određenom broju specijaliziranih fotografskih časopisa, koji se u Jugoslaviji počinju objavljivati od 1911., većina njih uglavnom je posvećena tehničkim pitanjima, savjetima fotoamaterima i reklamiranju novih proizvoda. Takvo će stanje dugo potrajati, dok će se tema ženske fotografije početi razmatrati tek nakon Drugog svjetskog rata, a i tada tek sporadično i nesustavno.

Za ovu izložbu izdvojeno je pet umjetnica koje su na razne načine bile povezane s Fotoklubom Zagreb. Naime, upravo su fotoklubovi generatori promjena koje su obilježile razdoblje između 1950-ih i 1980-ih godina, koje je u fokusu ove izložbe. Većina njih, poput Slavke Pavić, Erike Šmider, Danijele Lušin i Ivančice Privore Kurtele, sudjelovala je u radu kluba te osnutku Ženske sekcije 1973. godine, nakon čega je uslijedio niz izložbi na kojima su se skupno predstavile. U istome je klubu osnovna znanja o fotografiji stekla i slikarica Jadranka Fatur, čiji fotografski opus možemo pripisati konceptualnim tendencijama karakterističnima za 1970-e godine. Uz njih, nekoliko je fotokolaža koje su između 1960. i ranih 1970-ih godina izradile samouke autorice Inka Švertasek i Nada Vrkljan-Križić. Ovakav izbor pripomoći će u rasvjetljivanju pozicije žena u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti i eksperimentima u području fotografije te će potaknuti istraživanja o onome što su o ženama s kamerom u rukama govorili drugi. Je li način kako su snimale specifičan za “ženski pogled”, ili iza objektiva ipak ne postoje rodne razlike?

Izložba je organizirana u suradnji Narodnog muzeja, Zadar, Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb i Galerije umjetnina, Split.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu