Djeca su sve deblja, a na njihovu pretilost, među ostalim, utječu i reklame. Kodeks od proizvođača traži da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput količine šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 13 godina. No proizvođači se sve više okreću internetu koji nije dovoljno reguliran – influencerima, igricama, aplikacijama, Je li zbog toga nužno takvu vrstu oglašavanja staviti u zakonski okvir?

Neki proizvođači agresivnim reklamiranjem nezdrave hrane sve se češće obraćaju djeci, a time krše Kodeks koji su sami prihvatili.  Kodeks zahtijeva da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput sastava šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 13 godina u sadržajima koji su namijenjeni njima. No proizvođači dobro znaju da djeca gledaju sav dostupan program. 

– Kasno navečer kad s mamom gledam TV i dođe neka reklama za čokoladicu uvijek se zaželim te čokoladice, priznaje Bruna Studen, učenica OŠ Središće iz Zagreba.

– Kada gledam na YouTubeu nešto, stalno se izbacuju reklame što je nekad iritantno, kaže Viktor Pavičić, učenik OŠ Središće.

– Ako uđem u neki dućan i sjetim se da sam tu marku vidio u reklami, poželim kupiti taj proizvod, kaže Bendjamin Štenta.

– Uopće ne obraćam pozornost na te reklame, jedino ako neku hranu predstavljaju, hoću onda tako otići i pojesti to što su prikazali, priznaje učenica Karla.

Kako bi izbjegli da im EU zakonom ograniči reklamiranje, veliki proizvođači u Uniji su se 2007. obvezali na samoregulaciju, dobrovoljno poštovanje pravila u reklamama namijenjenima djeci. Pokazalo se da je dobrovoljni pristup neučinkovit jer se pravila zaobilaze i izvrću.

– Trenutno se radi o povelji koja nije zakonski obvezujuća, no ne bježimo od toga da se to zakonom regulira jedna ovako važna stvar jer želimo zdravu djecu koja će odrasti u zdrave jedinke. U Europi i svijetu postoji već niz pozitivnih primjera što se napravilo i što je donijelo rezultate, tipa da u skandinavskim zemljama pekara ne smije biti 200 metara bliže od škole kako djeca ne bi pod odmorom mogla skoknuti kupiti nezdravo pecivo i energetski napitak usput, govori Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.

Djecom se lako manipulira

Proizvođači se sve više koriste internetom koji nije dovoljno reguliran, videoigricama, aplikacijama i posrednicima poput influencera, kojima plaćaju da reklamiraju njihove proizvode. A djeca tada samo žele kupovati i koristiti se proizvodima koje reklamiraju njihovi idoli

– U tim kanalima djeca su posebno podložna utjecaju poruka. Jedan od tih oblika je Influencer marketing i naravno da će djeca svom idolu lakše vjerovati nego klasičnom oglasu, kaže Kamilo Antolović, stručnjak za marketing.

U Španjolskoj je trećina proizvoda reklamiranih odraslima bila nezdrava, dok se taj broj penje na nevjerojatnih 89 posto kada su u pitanju reklame za djecu. U Francuskoj je odnos sličan, 43 posto nezdravo prema odraslima, naspram 88 posto prema djeci.

– Postoje razni načini kako djeca danas dolaze do informacija, a u državama članicama EU koje su napravile istraživanje se pokazalo da gotovo 90 posto reklama za hranu, kada su u pitanju djeca, je nezdrava hrana. Za odrasle je to možda nekih upola manje, kaže Biljana Borzan.

– Djeca često nemaju uvid u realitet i lakše se s njima nego s odraslima manipulira. Tu je uloga roditelja i škole da zaštitimo djecu i mlade od agresivnog utjecaja reklama, poručuje Tjaša Juraković Antolić, stručna suradnica pedagoginja, OŠ Srednjaci.

Djeca su sve deblja, trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj je preteška. Zbog toga se prestalo s grupnim vaganjem u razredima.

– Ne radi se dovoljno edukativnih programa i teško je razlučiti što je dobro za njih, a što nije. Kada dođu u nedoumicu, nemaju gdje potražiti odgovor. Previše je reklama koje nisu adekvatne za njihovu dob, isto tako ih mogu natjerati na nebrigu za vlastito zdravlje, kaže Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

– Često u reklamama možemo vidjeti zgodne i mlade osobe, lijepe i nasmiješene, to su mladima idoli. Ako oni u određenom periodu ne postanu kao idoli tu može doći do pada samopouzdanja, samopoštovanja, pada kreativnosti, što kasnije rezultira društveno neprihvatljivim ponašanjem i padom školskog uspjeha, kaže Tjaša Juraković.

Perfidne poruke

Online reklamiranje posebno je problematično jer algoritmi lako identificiraju da je korisnik dijete i onda mu upućuju reklame i sadržaje koji ciljaju djecu, među ostalim – slatkiše, junk food i gazirana pića. Na TikToku, kojim se uglavnom koriste djeca i mladi, čak 25 posto svih reklama odnosi se na hranu i piće.

– Poruke često znaju biti perfidne, utječu na dijete da ono toga nije ni svjesno. Znate kako se kaže – reklama postoji da stvori potrebu koju vi zapravo nemate, kaže Borzan.

– Nemojte gledati samo etiketu i očarati se izgledom proizvoda, gledajte deklaraciju gdje pišu nuspojave, sastav, opasnosti, masnoće i drugi sadržaji koji na neki način iskrivljuju sliku etikete i blještavila koji stoje na prednjoj strani proizvoda, dodaje Antolović.

Kodeks po kojem proizvođači nezdrave hrane i pića sami sebe ograničavaju u reklamiranju djeci, očekivano – nije dao rezultate. Struka predlaže da se dobrovoljna pravila nužno pretvore u EU propise kojih će se proizvođači morati pridržavati.