Connect with us

Hrvatska

Štetan utjecaj reklama na djecu: Treba li ih zakonski ograničiti?

Objavljeno

-

Djeca su sve deblja, a na njihovu pretilost, među ostalim, utječu i reklame. Kodeks od proizvođača traži da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput količine šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 13 godina. No proizvođači se sve više okreću internetu koji nije dovoljno reguliran – influencerima, igricama, aplikacijama, Je li zbog toga nužno takvu vrstu oglašavanja staviti u zakonski okvir?

Neki proizvođači agresivnim reklamiranjem nezdrave hrane sve se češće obraćaju djeci, a time krše Kodeks koji su sami prihvatili.  Kodeks zahtijeva da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput sastava šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 13 godina u sadržajima koji su namijenjeni njima. No proizvođači dobro znaju da djeca gledaju sav dostupan program. 

– Kasno navečer kad s mamom gledam TV i dođe neka reklama za čokoladicu uvijek se zaželim te čokoladice, priznaje Bruna Studen, učenica OŠ Središće iz Zagreba.

– Kada gledam na YouTubeu nešto, stalno se izbacuju reklame što je nekad iritantno, kaže Viktor Pavičić, učenik OŠ Središće.

– Ako uđem u neki dućan i sjetim se da sam tu marku vidio u reklami, poželim kupiti taj proizvod, kaže Bendjamin Štenta.

– Uopće ne obraćam pozornost na te reklame, jedino ako neku hranu predstavljaju, hoću onda tako otići i pojesti to što su prikazali, priznaje učenica Karla.

Kako bi izbjegli da im EU zakonom ograniči reklamiranje, veliki proizvođači u Uniji su se 2007. obvezali na samoregulaciju, dobrovoljno poštovanje pravila u reklamama namijenjenima djeci. Pokazalo se da je dobrovoljni pristup neučinkovit jer se pravila zaobilaze i izvrću.

– Trenutno se radi o povelji koja nije zakonski obvezujuća, no ne bježimo od toga da se to zakonom regulira jedna ovako važna stvar jer želimo zdravu djecu koja će odrasti u zdrave jedinke. U Europi i svijetu postoji već niz pozitivnih primjera što se napravilo i što je donijelo rezultate, tipa da u skandinavskim zemljama pekara ne smije biti 200 metara bliže od škole kako djeca ne bi pod odmorom mogla skoknuti kupiti nezdravo pecivo i energetski napitak usput, govori Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.

Djecom se lako manipulira

Proizvođači se sve više koriste internetom koji nije dovoljno reguliran, videoigricama, aplikacijama i posrednicima poput influencera, kojima plaćaju da reklamiraju njihove proizvode. A djeca tada samo žele kupovati i koristiti se proizvodima koje reklamiraju njihovi idoli

– U tim kanalima djeca su posebno podložna utjecaju poruka. Jedan od tih oblika je Influencer marketing i naravno da će djeca svom idolu lakše vjerovati nego klasičnom oglasu, kaže Kamilo Antolović, stručnjak za marketing.

U Španjolskoj je trećina proizvoda reklamiranih odraslima bila nezdrava, dok se taj broj penje na nevjerojatnih 89 posto kada su u pitanju reklame za djecu. U Francuskoj je odnos sličan, 43 posto nezdravo prema odraslima, naspram 88 posto prema djeci.

– Postoje razni načini kako djeca danas dolaze do informacija, a u državama članicama EU koje su napravile istraživanje se pokazalo da gotovo 90 posto reklama za hranu, kada su u pitanju djeca, je nezdrava hrana. Za odrasle je to možda nekih upola manje, kaže Biljana Borzan.

– Djeca često nemaju uvid u realitet i lakše se s njima nego s odraslima manipulira. Tu je uloga roditelja i škole da zaštitimo djecu i mlade od agresivnog utjecaja reklama, poručuje Tjaša Juraković Antolić, stručna suradnica pedagoginja, OŠ Srednjaci.

Djeca su sve deblja, trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj je preteška. Zbog toga se prestalo s grupnim vaganjem u razredima.

– Ne radi se dovoljno edukativnih programa i teško je razlučiti što je dobro za njih, a što nije. Kada dođu u nedoumicu, nemaju gdje potražiti odgovor. Previše je reklama koje nisu adekvatne za njihovu dob, isto tako ih mogu natjerati na nebrigu za vlastito zdravlje, kaže Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

– Često u reklamama možemo vidjeti zgodne i mlade osobe, lijepe i nasmiješene, to su mladima idoli. Ako oni u određenom periodu ne postanu kao idoli tu može doći do pada samopouzdanja, samopoštovanja, pada kreativnosti, što kasnije rezultira društveno neprihvatljivim ponašanjem i padom školskog uspjeha, kaže Tjaša Juraković.

Perfidne poruke

Online reklamiranje posebno je problematično jer algoritmi lako identificiraju da je korisnik dijete i onda mu upućuju reklame i sadržaje koji ciljaju djecu, među ostalim – slatkiše, junk food i gazirana pića. Na TikToku, kojim se uglavnom koriste djeca i mladi, čak 25 posto svih reklama odnosi se na hranu i piće.

– Poruke često znaju biti perfidne, utječu na dijete da ono toga nije ni svjesno. Znate kako se kaže – reklama postoji da stvori potrebu koju vi zapravo nemate, kaže Borzan.

– Nemojte gledati samo etiketu i očarati se izgledom proizvoda, gledajte deklaraciju gdje pišu nuspojave, sastav, opasnosti, masnoće i drugi sadržaji koji na neki način iskrivljuju sliku etikete i blještavila koji stoje na prednjoj strani proizvoda, dodaje Antolović.

Kodeks po kojem proizvođači nezdrave hrane i pića sami sebe ograničavaju u reklamiranju djeci, očekivano – nije dao rezultate. Struka predlaže da se dobrovoljna pravila nužno pretvore u EU propise kojih će se proizvođači morati pridržavati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

-

By

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku:

Zagreb u 1. izbornoj jedinici

DIP

Zagreb u 2. izbornoj jedinici

DIP

Čakovec

DIP

Osijek

DIP

Slavonski Brod

DIP

Zagreb u 6. izbornoj jedinici

DIP

Karlovac

DIP

Rijeka

DIP

Zadar

DIP

Šibenik

DIP

Dubrovnik

DIP

Split

DIP
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu