ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) PREDSTAVLJANJE PROJEKTA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Kako spriječiti klimatske promjene i ne izgubiti mogućnost sadnje poljoprivrednih kultura zauvijek?
Na Sveučilištu u Zadru u utorak 19. listopada održano je predstavljanje projekta “Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu”, čiji je korisnik Sveučilište u Zadru, a partneri Agronomski fakultet i Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Projekt koji je uvodno predstavila mag. ing. agr. Mateja Grubor obuhvaća primijenjena istraživanja ispravnih agrotehničkih mjera za stare i nove sorte pšenice i ječma te hibride kukuruza kako bi se utvrdili optimalni omjeri između zrna i biomase kao i prisutnost mikotoksina. Uz kvantitet, odredit će se kvaliteta zrna žitarica za prehranu i ishranu, kao i sekvestracija ugljika u tlo i biljku te kvaliteta biomase za biokompozite, biofiltere, bioetanol druge generacije te kruta biogoriva iz ostataka proizvodnje.
Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican istaknula je kako je uključivanje pedagogije u projekt važno za njegovu vidljivost i transfer znanja do široke populacije.
– Znanost je u službi razvoja društva, ali postavlja se pitanje kako napraviti neko društvo razvojnim i je li svaki razvoj i svaka poduzeta mjera ujedno i rast? Miče li se društvo naprijed i zna li da se miče naprijed? Ciljevi projekta su društveni, ekonomski, ali i humanistički – ne smijemo se samo oslanjati na tržište rada, već i na rast svakog pojedinca u skladu s njegovim talentima. Naši će projekti biti uspješni ako smanjimo razlike između siromaštva i bogatstva, znanja i neznanja, a to možemo samo tako da znanstvena istina dođe do šire javnosti, istaknula je Vican.
Kraće predavanje o klimatskim promjenama i poljoprivredi održala je doc. dr. sc. Darija Bilandžija.
Klimatske promjene se osjećaju posvuda u svijetu te već dovode do značajnih šteta u šumarstvu, energetici, turizmu i poljoprivredi. Od elementarnih nepogoda najveće štete pričinja suša, preko 50 posto.
S obzirom na to da izgaranje fosilnih goriva doprinosi s više od 90% ukupnim emisijama energetskog sektora, kao jedno od mogućih rješenja za smanjenje dijela globalne emisije, nameće se proizvodnja i korištenje biomase i biogoriva.
– Svjedoci smo velike nestabilnosti cijena fosilne energije, skuplja je nego ikada, dok na drugoj strani imamo sigurnu, održivu i kontinuiranu proizvodnju energije. Biogoriva doprinose smanjenju fosilnih goriva, emisije stakleničkih plinova, ublažavaju klimatske promjene i imaju minimalan rizik za onečišćenja tla, vode i atmosfere, istaknuo je doc. dr. sc. Nikola Bilandžija.
Osim proizvodnje biomase i biogoriva ostatak iz proizvodnje pšenice, ječma i kukuruza koristit će se za dizajniranje novih biokompozitnih materijala i bio-tehničkih tekstilija kao tekstilija dodane vrijednosti.
Prof. dr. sc. Sandra Bischof upoznala je nazočne s biokompozitima, materijalima koji ispunjavaju zahtjev biorazgradivosti te pridonose smanjenju potrošnje goriva i ispuštanju CO2 ukoliko ih se ugrađuje u vozila ili plovila.
– Nemojte zvati svoj automobil limenim ljubimcem, nego tekstilnim, jer je u modernim automobilima danas preko 40 posto tekstila. Nečiji otpad uvijek je sirovina nekome drugome te moramo težiti proklamiranim europskim ciljevima da uopće ne stvaramo smeće, već samo otpad koji je moguće preraditi, rekla je Bischof.
U okviru projekta uzgojit će se 12 kultivara (4 hibrida kukuruza, 4 sorte pšenice i 4 sorte ječma) i obaviti sve potrebne agrotehničke mjere od sjetve do žetve/berbe pšenice, ječma i kukuruza po pravilima struke. Izravni rezultati bit će izbor ispravnih agrotehničkih mjera i utvrđivanje bilance ugljika u konvencionalnom načinu proizvodnje, utvrđivanje otpornosti kukuruza i ostalih istraživanih kultura na klimatske promjene te identifikacija štetnih organizama, njihova kvantifikacija i razvijanje specifičnih mjera ublažavanja utjecaja klimatskih promjena.
O mikotoksinima je govorio prorektor Sveučilišta u Zadru i istraživač u projektu prof. dr. sc. Slaven Zjalić.
– Od mikotoksina opasnih za ljudsko zdravlje najrašireniji su aflatoksini i Okratoksin A. Aflatoksikogene gljivice inače su prisutne u tlu, a da bi napale žitarice potrebne su visoke temperature preko 35 stupnjeva Celzijevih i suša, što je u Europi zabilježeno posljednji put 2013. godine. Rastom temperature na globalnoj razini takvih će situacija biti sve više. U najgorem scenariju, u budućnosti na ovom području kukuruz više neće uspijevati, rekao je Zjalić, dodajući da će i cijena poljoprivredne proizvodnje neizbježno rasti.
Projekt Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu KK.05.1.1.02.0016 sufinancirala je Europska unija u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta je 3.456.517,81 HRK, od čega je iznos EU potpore 2.888.573,93 HRK a javna sredstva 509.748,36 HRK. Predviđeno trajanje projekta je 45 mjeseci.
ZADAR / ŽUPANIJA
DA SE NE ZABORAVI – 5. HOD ZA GAVRANA / Hod od Malog Alana do Tulovih greda u čast Damira Tomljanovića Gavrana
Ove subote 25. travnja 2026. organizira se 5. hod za Gavrana, na području Velebita, na dionici Mali Alan – Tulove grede.
Riječ je o memorijalnom događaju koji se organizira u čast Damira Tomljanovića Gavrana, hrvatskog branitelja, pukovnika i zapovjednika 1. gardijske brigade „Tigrovi“, jednog od istaknutih heroja Domovinskog rata. Damir Tomljanović Gavran dragovoljno je pristupio obrani Republike Hrvatske 1990. godine te je sudjelovao u brojnim vojnim operacijama. Poginuo je 17. veljače 1994. godine na području Tulovih greda na Velebitu, obnašajući zapovjednu dužnost na jednoj od najzahtjevnijih bojišnica. Njegova hrabrost, predanost i žrtva trajno su obilježili suvremenu hrvatsku povijest, a upravo na prostoru njegove pogibije danas se održava ovaj hod kao simbol sjećanja i poštovanja.
Program događanja započinje okupljanjem sudionika u 10:00 sati na Malom Alanu, nakon čega slijedi pozdravna riječ organizatora i formiranje kolone u 10:15 sati. Dolazak do kapelice blaženog Alojzija Stepinca predviđen je u 11:30 sati, gdje će se održati sveta misa i molitva za poginule hrvatske branitelje. U 12:00 sati planirano je zajedničko druženje uz organizirani ručak podno Tulovih greda, dok je povratak prema Malom Alanu predviđen u 13:30 sati.
Ovaj događaj okuplja hrvatske branitelje, članove njihovih obitelji, planinare i građane iz cijele Hrvatske te predstavlja snažnu poruku očuvanja sjećanja na Domovinski rat i vrijednosti koje iz njega proizlaze, uključujući zajedništvo, domoljublje i poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja.
Organizatori događaja su Udruga za sveobuhvatnu skrb Tigrova – Rakitje, Udruga Tigar 90/91 Rakitje, Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ te Hrvatsko planinarsko društvo Gora, dok se događaj održava uz potporu Općine Jasenice i Turističke zajednice Općine Jasenice.
Za dodatne informacije i prijave sudionika dostupna je adresa elektroničke pošte: pohodvelebit@gmail.com.
Napominjemo kako je zbog organizacije prehrane potrebna prethodna prijava sudionika.
ZADAR / ŽUPANIJA
JAČANJE SIGURNOSTI NA MORU / Zadar dobio novo patrolno plovilo „Šibenik“ vrijedno gotovo 1,5 milijuna eura
Župan Josip Bilaver sa suradnicima nazočio je danas svečanoj primopredaji brodice Shadow Patrol 47 „Šibenik“ Carinskoj upravi- Obalnoj straži Republike Hrvatske. Riječ je o petom plovilu dodijeljenom Carinskoj upravi od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva , vrijednom gotovo milijun i pol eura, financiranom iz Programa za ribarstvo i akvakulturu.
Uz potpredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića, na primopredaji „Šibenika“ bili su i ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović, ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura, kao i ostali predstavnici lokalne i državne vlasti, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Carinske uprave.

„Ova primopredaja nadilazi protokolarnu razinu i predstavlja konkretno jačanje kapaciteta države na moru. Možemo reći da je Zadar dobio „Šibenika“, plovilo koje će u narednim godinama biti na raspolaganju službama zaduženima za zaštitu granice i mora. Sigurnost na moru ne osigurava se fizičkim preprekama, već znanjem, iskustvom i opremom ljudi na terenu, a svako novo plovilo dodatno jača sigurnost granice i prisutnost države ondje gdje je to najpotrebnije. Prava vrijednost ovakvih ulaganja ne mjeri se samo financijski, već kroz sate patroliranja, prijeđene nautičke milje i spriječene nezakonite aktivnosti“ – poručio je na primopredaji u Zadru potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
„Ovo su brodovi hrvatske proizvodnje, a nama je najvažnije da, zahvaljujući njima, sigurnost bude na najvišoj razini. Ukoliko dođe do havarije, sjajna suradnja svih naših službi, od Obalne straže do Carine i Lučke kapetanije, ulijeva sigurnost svim našim građanima“ – kazao je župan Josip Bilaver.
Ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović naglasio je kako novo plovilo predstavlja važan iskorak u operativnim sposobnostima službe.
„ „Šibenik“ će imati ključnu ulogu u nadzoru morskog ribarstva, sprječavanju nezakonitog izlova i krijumčarenja te provedbi zakonskih propisa na moru. Riječ je o dijelu šireg sustava zaštite hrvatske obale, koja je iznimno razvedena i zahtjevna za nadzor. U suradnji s policijom i inspekcijskim službama radimo na zaštiti nacionalnih interesa, a ovakva oprema dodatno jača sigurnost hrvatskog akvatorija te doprinosi očuvanju morskih resursa, na korist građana, turista i budućih generacija“, kazao je Demirović.

Riječ je o plovilu duljine 14,5 metara i širine 4,20 metara, s autonomijom plovidbe od 310 nautičkih milja. Opremljeno je s dva motora snage po 507 konjskih snaga. Plovilo je projektirano za stanje mora 5 te zadovoljava sve uvjete za registraciju i korištenje u komercijalne i javne svrhe. Maksimalna brzina iznosi 37 čvorova, dok je putna brzina oko 30 čvorova.

Predsjednik uprave Shadow Nautics, Marko Košuljandić, istaknuo je kako je ova tvrtka za potrebe države do sada proizvela ukupno šest plovila, od čega su dva namijenjena Obalnoj straži u okviru Ministarstva obrane, jedno Ministarstvu financija, a tri ribarskoj inspekciji.
„Plovila su razvijena prvenstveno za nadzor morskog ribarstva i zaštitu granica te su financirana sredstvima iz fondova Europske unije. I „Šibenik“ zadovoljava sve uvjete za komercijalnu i javnu uporabu te predstavlja spoj tehnologije, sigurnosti i učinkovitosti u zahtjevnim uvjetima nadzora na moru“, kazao je Košuljandić.
Današnja primopredaja plovila i okupljanje u sklopu Dana plavih karijera „More mogućnost-pronađi svoj put“ snažno nas podsjećaju koliko je ulaganje u ljude, tehnologiju i održivost ključno za budućnost našeg mora, čulo se uz ostalo na primopredaji brodice.


ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Prirodoslovno-grafička škola obilježila Dan planeta Zemlje
U Perivoju Vladimira Nazora Prirodoslovno-grafička škola obilježila je i ove godine Dan planeta Zemlje.

Kako bi podsjetili učenike i profesore, ali i sve građane na važnost ovog dana i važnost očuvanja okoliša, organizirali su cijeli niz aktivnosti. Turnir u košarci, razmjenu odjeće i obuće, sjetvu cvijeća i voća, likovne radionice i, u suradnji s Radio Zadrom, emsiju uživo s mjesta svih tih događaja.

Pridružili su im se i vrtići i osnovne škole, a manifestaciju su obišli i zamjenik gradonačelnika Ante Ćurković te zamjenik župana Robertino Dujela.
Kroz raznolike sadržaje učenici i nastavnici istaknuli su važnost promišljanja odnosa čovjeka i prirode te odgovornog djelovanja u očuvanju planeta. Eko dani protekli su u znaku zajedništva, učenja i inspiracije, uz poruku da je Zemlja naš jedini dom koji treba čuvati.

-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeDOBRO JE ZNATI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska4 dana prijeUčenici koji se školuju za ovih 10 zanimanja mogu računati na siguran posao i dobre plaće
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / Oko 500 sudionika na biciklijadi „Od Branimira do Branimira“ – još jednom potvrđen status najmasovnije lokalne biciklijade u Hrvatskoj
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / URBOFON LIVE: Rezerve i zadarska publika spojili se na istoj frekvenciji






