ZADAR / ŽUPANIJA
Novi vatrogasni dom i vrtić u Sv. Filip i Jakovu
Osim doma za starije i nemoćne u obuhvatu novog urbanističkog plana “Rabatin 2” je sa zapada prema istoku planiran i novi dječji vrtić, zgrada dobrovoljnog vatrogasnog društva i zona mješovite namjene u kojoj će biti dozvoljena izgradnja stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada.
Nakon mnogobrojnih razgovora i poticaja na sastancima upravnog odbora DVD-a Sveti Filip i Jakov za potrebom izgradnje vatrogasnog doma krenulose 2019. godine putem prijedloga projektnog zadatka koji je sadržavao opis željenih prostorija vatrogasnog doma. Prvi prijedlog projektnog zadatka je izradio operativni član i član upravnog odbora DVD-a Damir Majica, koji je potom isti dao na razmatranje zapovjedništvu DVD-a (Stipe Batur, Ante Škara, Nikola Zrilić i Niko Erstić) kako bi dali svoje mišljenje i eventualne prijedloge te finalizirali prijedlog projektnog zadatka.
“Naš konačni prijedlog projektnog zadatka smo na više sastanaka u općini sa načelnikom gosp. Zoran Pelicarić i gosp. Martinom Laškarin iz firme Transept studio pretočili u idejno rješenje zgrade vatrogasnog doma sa dvije moguće varijante. Tim koji je sudjelovao u izradi idejnog rješenja je obišao i vatrogasni dom u Debeljaku od DVD-a Sukošan koji je novoizgrađen te smo sa kolegama prodiskutirali i analizirali neke od prednosti i nedostataka na što bi trebalo posvetiti posebnu pažnju”, rekao je zapovjednik DVD-a Sv. Filip i Jakov Stjepan-Marko Batur.
Iz DVD-a napominju da su svjesni da je put do konačne realizacije izgradnje vatrogasnog doma dug, ali da ih veseli što se sve više spominje jer smatraju da je sigurnost bitan faktor svake zajednice.
“Mi smo svojim radom i djelovanjem pokazali da smo se spremni suočiti sa svim izazovima obavljanjem svih vrsta intervencija te radom tokom cijele godine 24 sata na dan. Smatram da se izgradnjom vatrogasnog doma povezuju žitelji svih mjesta naše općine jer smo međusobno u svakodnevnoj komunikaciji sa svima, bilo pomaganjem na razne načine, izvršavanjem intervencija, vježbama po školama i vrtićima ili prijevozom vode po domaćinstvima, uvijek smo tu, svi zajedno, a zajedništvo je ono što nam uvijek treba”, rekao je Stjepan-Marko Batur.
Važnost ranog i predškolskog odgoja
Vatrogasni dom DVD-a Sv. Filip i Jakov trebao bi biti smješten iznad nove Osnovne škole, a pored budućeg dječjeg vrtića na lokaciji koja je jako dobro povezana cestovno prema priobalju. Najava načelnika Općine Sv. Filip i Jakov gosp. Zorana Pelicarića kako će se u zoni Rabatin 2 graditi novi dječji vrtić razveselio je sve djelatnike vrtića, a i roditelje djece korisnika usluga.
“Nakon otvaranja novog modernog dječjeg vrtića Cvitić u Turnju i završetkom projekta otvaranja područnog objekta Cvitak u Gornjim Raštanima, radujemo se nastojanjima načelnika, njegovog tima i općinskog vijeća koji su prepoznali važnost ranog i predškolskog odgoja na području Općine Sv. Filip i Jakov”, rekla je ravnateljica vrtića “Cvit” Mirjana Zalović.
Matični objekt Cvit u Sv. Filip i Jakovu djeluje u svom prostoru u prizemlju stambene zgrade od 1979. godine i postaje nedostatan kapacitetom za svu djecu čiji su roditelji zainteresirani za neke od programa vrtića.
“Za sve ovo potrebna su znatna ulaganja u dječje vrtiće, izgradnja novih objekata kako bi se osigurali optimalni uvjeti za uspješan odgoj i cjelovit razvoj svakog djeteta te unapređivanje onih djetetovih osobina i umijeća koja se počinju formirati u najranijoj dobi, a nužna su svakom pojedincu i u kasnijem životu kako bi uspješno zadovoljavao svoje potrebe i uživao svoja prava te se odgovorno ponašao prema pravima i potrebama drugih osoba u zajednici”, rekla je Mirjana Zalović .
Općina Sv. Filip i Jakov tako nastavlja kontinuirano provoditi populacijske mjere, a posebno one koje se odnose na unapređenja obiteljskog i poslovnog života roditelja s malom djecom.
“Kvaliteta odgoja i obrazovanja temelj je budućeg života, stoga je unapređenje kvalitete rada kao sustavna djelatnost trajna zadaća svake ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja”, dodao je Zoran Pelicarić.
Izvor: BnM portal
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





