Connect with us

Hrvatska

Plenković: SAD ukida vize za hrvatske državljane

Objavljeno

-

U Banskim dvorima završen je koalicijski sastanak. Nakon sastanka izjave su dali predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar zdravstva Vili Beroš i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Premijer se osvrnuo na prvu fazu popisa stanovništva i kazao da je sponosan da se više od 40 posto stanovnika samopopisalo. Podsjetio je da danas kreće druga faza.

“Pozivam pripadnike nacioonalnih manjina da se izjasne po osjećaju da dobijemo kompletnu sliku stanovništva”, rekao je.

Prijedlog izmjena Zakona o obnovi
Horvat je predstavio prijedlog izmjena Zakona o obnovi.

“Smatram da smo identificirali uska grla koja su usporavala proces donošenja odluka i fizičku obnovu tako da ćemo sutra vidjeti prezentaciju ministra Horvata o detaljima zakonskih izmjena koji će ići od oslobađanja građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove preko uvođenja europskih pragova za javnu nabavu do gradnje višestambenih zgrada na području gdje je proglašena katastrofa, a uvodi se i predfinanciranje kod isplate novčane pomoći. Doći će i do pojednostavljenja odluka, čime će se omogućiti brže uklanjanje oštećenih objekata i gradnju novih objekata”, najavio je premijer.

Plenković je najavio i veliku reformu sustava socijalne skrbi koja će biti predstavljena u ponedjeljak. Dodao je da je Božinović predstavio odluku o covid potvrdama u zdravstvenom sustavu.

“Ministri Beroš i Božinović predstavili su novosti vezane uz uvođenje obaveznih covid potvrda u sustavu zdravstva. Odluke su objavljene i vjerujem da će biti dobro prihvaćene”, rekao je.

“Dobili smo i najveću uplatu ikada u državni proračun”
Europska komisija isplatila je predujam Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna.

“Dobili smo i najveću uplatu ikada u državni proračun od neke strane institucije, u potpunosti bespovratna sredstava. To je samo dio bespovratnih sredstava, EK je pozitivno ocijenila naš plan i usvojilo ga je Europsko vijeće. Tu govorimo o obnovi, prometu, energetici, nema teme koja neće biti dotaknuta Nacionalnim planom oporavka i otpornosti”, rekao je Plenković.

Premijer je rekao da je SAD ukinuo vize za Hrvate te da će se kroz nekoliko tjedana završiti tehničke pripreme nakon čega će Hrvati u SAD moći putovati bez vize.

“Danas također očekujemo, ne znam je li još objavljeno, američko ministarstvo Domovinske sigurnosti je objavilo da su uključili Hrvatsku u izuzeće od traženja viza. Kad se dovrše tehničke pripreme, hrvatski državljani će moći putovati u SAD bez vize”, rekao je Plenković.

Premijer je potvrdio da će dio novca od EK biti utrošena i za obnovu.

“Hoće, bit će korištene i za obnovu. Na raspolaganju imamo još 3,5 milijarde eura zajmova za iskoristiti gdje su kamate skoro nula, to je još mogućnost koju možemo koristiti do 2026.”, kazao je.

Osvrnuo se i na navode o mogućoj smjeni Vanđelića.

“To nisam ni pročitao. Za sada je tu gdje je.”

“Ne vidim zašto bi se u Hrvatskoj žalio na neke restrikcije”
Komentirao je i koronamjere. “Ne vidim zašto bi se u Hrvatskoj žalio na neke restrikcije i ograničenja kad je sve što je ostalo, ostalo minimalno. Ostalo su samo formalno velika okupljanja i čini mi se noćni klubovi”, kazao je.

“Testovi u zdravstvu za one koji se ne žele cijepiti neće biti besplatni unedogled”, rekao je Plenković.

“Mi smo cijelo vrijeme govorili o početku listopada, a ne o 1. listopada. Čak i ako bi bila ta odgoda od par dana, pitanje sigurnosti nadmašuje važnost vašeg pitanja. Nemoguće je zasad reći koliko dugo će se plaćati testove onima koji se ne žele cijepiti ili nisu preboljeli, ali jasno je da to ne može trajati unedogled”, rekao je Beroš.

Covid potvrde i za pacijente koji nisu hitni i pratnju
“Nećemo biti rigidni, ali jasno je da želimo poraditi na sigurnosti. Onaj koji se ne želi cijepiti, testirati ili nije prebolio neće moći doći na posao, neće moći dobiti naknadu za posao odnosno plaću. U ovom trenutku ja sam protiv toga da bude ikakvih otkaza”, rekao je Beroš.

I pacijenti koji nisu hitni morat će imati covid potvrde.

“Riječ je o bolesnicima koji imaju narudžbe za određene tretmane, hospitalizaciju. Isto tako i sve pratnje. Struka je rekla što i kako, epidemiolozi su definirali taj okvir”, kazao je ministar.

Naveo je da će se i pacijentima plaćati testiranje.

“Naravno da će biti plaćeno testiranje. Svatko tko ima zakazan tretman i hospitalizaciju, dobit će uputnicu, a i uputnicu za testiranje. Dakle, testiranje je besplatno”, pojasnio je Beroš.

Zaklada Solidarna traži da se 25. rujna proglasi Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad djecom.

“Ta je inicijativa jučer pokrenuta, raspralvjat ćemo o tome u narednim danima i donijeti odluku”, rekao je ministar Malenica.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Privremeno se povlači nekoliko serija poznatog lijeka, HALMED poslao upozorenje

Objavljeno

-

By

HALMED je objavio kako se privremeno povlači iz prodaje nekoliko serija poznatog lijeka koji je dostupan u hrvatskim ljekarnama.

“Tvrtka Bayer d.o.o., nositelj odobrenja za stavljanje u promet lijeka Iberogast oralne kapi, tekućina (9 biljnih pripravaka), na zahtjev Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) provodi postupak privremene obustave primjene i distribucije serija DR08202, DR08606 i DR08250 predmetnog lijeka”, javljaju iz HALMED-a.

“Predmetni postupak provodi se temeljem prijave sumnje u neispravnost u kakvoći lijeka koja se odnosi na rezultat izvan granice specifikacije tijekom ispitivanja stabilnosti. Obustava će biti na snazi do završetka provjere, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena. Nisu zaprimljene sumnje na nuspojave povezane s predmetnim serijama lijeka.

Na tržištu Republike Hrvatske u prometu su dostupne druge serije ovog lijeka koje nisu zahvaćene obustavom, kao i drugi lijekovi iz iste terapijske skupine. Bolesnici se trebaju obratiti svome liječniku ili ljekarniku u slučaju bilo kakvih pitanja u vezi trenutačne terapije”, nastavlja se u priopćenju.

“Podsjećamo da su zdravstveni radnici obvezni prijaviti HALMED-u svaku nuspojavu lijeka, kao i neispravnost u kakvoći lijeka. Pacijenti koji su razvili neku nuspojavu na lijek također mogu nuspojavu prijaviti izravno HALMED-u, uz preporuku da se za svaku nuspojavu koju zapaze obrate svom liječniku ili ljekarniku radi savjetovanja o načinu nastavka terapije”, podsjeća HALMED.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FT objavio listu gradova budućnosti, na njoj se našli i neki iz Hrvatske

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Američki Financial Times objavio je fDi Intelligence ljestvicu europskih gradova i regija budućnosti 2024. godine, a na kojoj se su se našla i dva hrvatska grada te jedna regija.

Frankfurt, Wrocław i Luxembourg odnijeli su pobjede u svojim kategorijama – velikih gradova, gradova srednje veličine i malih gradova, na listi fDi Intelligence.

U međuvremenu, London je potvrdio svoje vodstvo u kategoriji velikih gradova, pri čemu se Barcelona ističe kao glavni grad za strategiju FDI. U regijama, Pariška regija (Île-de-France) pobijedila je među velikim regijama, dok su Sjeverna Nizozemska i Dublinska regija također bile jako dobre.

Procijenjeno je čak 330 europskih gradova podijeljenih prema broju stanovnika u pet skupina — veliki, veliki, srednji, mali i mikro gradovi — kao i 141 europska regija podijeljena u tri skupine — velike, srednje i male regije.

Mjesta su rangirana prema uspješnosti u pet potkategorija: gospodarski potencijal, otvorenost prema poslovanju, povezanost, ljudski kapital i životni stil, i isplativost. Tu je i dodatna kategorija – strategija FDI, koja gleda promicanje ulaganja. Ocjenjivački sud pregledao je 117 prijava iz gradova i regija diljem Europe.

Gradovi budućnosti

Trio koji čine London, Amsterdam i Dublin i dalje je na vrhu kategorije velikih gradova.

Podaci pokazuju da je glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva najbolji europski grad po dostupnosti talenata i načinu života. Među najbolje je povezanim gradovima, nudi najbolje poslovno okruženje i ima najveći gospodarski potencijal od svih većih europskih gradova. Amsterdam ga je slijedio zahvaljujući sličnoj kombinaciji dostupnosti talenata, povezanosti, poslovnog okruženja i gospodarskog potencijala, dok je Dublin zauzeo svoje treće mjesto uglavnom zahvaljujući svojim gospodarskim izgledima.

Ostatak ljestvice čine redom, Varšava, Pariz, München, Madrid, Berlin, Stockholm, i Barcelona.

U kategoriji velikih gradova, Frankfurt je nadmašio njemački kolega Hamburg i osvojio ovogodišnji poredak u svojoj kategoriji, a Düsseldorf je treći.

U kategoriji gradova srednje veličine, poljski Wrocław dao je izjavu pošto je osvojio prvo mjesto ispred Züricha – prošlogodišnjeg pobjednika – i Vilniusa.

U kategoriji malih gradova Luxembourg City je zasjeo na vrh ljestvice, dok je švicarski Zug potvrdio vodstvo u kategoriji mikro gradova.

Regije budućnosti

Pariška regija (Île-de-France) ponovila je svoju moć među velikim regijama na ulasku u ključnu godinu. Za samo nekoliko mjeseci regija će biti domaćin Olimpijskih igara 2024., na kojima će se pojaviti niz novih infrastruktura i dodatno potaknuti njezinu konkurentnost. West Midlands je bio drugi, North-Rhine Westphalia u Njemačkoj treća.

Ostatak ljestvice čine Katalonija, zatim talijanske regije Emilia-Romanga, Piemonte i Lombardija, te madridska regija, poljska Silesia i Andaluzija u Španjolskoj.

U kategoriji regija srednje veličine Sjeverna Nizozemska ponovno je osvojila prvo mjesto; isto vrijedi i za regiju Dublin u kategoriji malih regija.

Hrvatski gradovi i regije

I dva hrvatska grada te jedna regija našli su se na listi gradova i regija budućnosti. Točnije, svoje u top 10 našli su u jednoj od pet kategorija uspješnosti.

Tako je Zagreb zauzeo 10. mjesto u kategoriji isplativosti (cost effectiveness) među glavnim gradovima Europe. I sama Hrvatska je spomenuta, uz Litvu, kao jedna od zemalja s velikim rastom novih start-up kompanija.

Još jedan hrvatski grad našao se na 10. mjestu mikro gradova u kategoriji strategija FDI koja, gleda promicanje ulaganja, a riječ je o Jastrebarskom.

U istoj kategoriji našla se i Krapinsko-zagorska županija koja je zauzela 7. mjesto među malim europskim regijama budućnosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HRejting: Kakva je popularnost političkih stranaka?

Objavljeno

-

By

Iz poprilično napete političke i društvene atmosfere, vrlo je lako zaključiti da su parlamentarni izbori sve bliže, a tako i zanimanje za popularnost stranaka postaje sve veće. U središnjem Dnevniku HTV-a objavljen je drugi ovogodišnji HRejting koji je proveden od 15. do 17. veljače na uzorku od 1000 ispitanika. Mogućnost pogreške je plus/minus 3,53 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.

Slova i riječi oslikavaju ambijent u kojem se anketa provodila. Bili su to dani u kojima je slučaj Turudić i dalje “iskakao” iz svih medijskih i političkih objava, dani u kojima je zbog slučaja Geodetski fakultet policija ušla u Ministarstvo kulture, dani u kojima su pripreme prosvjeda u organizaciji 11 stranaka lijevo od centra bile na vrhuncu, a zatim i sam prosvjed na Trgu svetog Marka koji se također održao u vrijeme našeg istraživanja.

Sve te okolnosti, u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici bez predizbornih koalicija, dovele su do toga da bi četvrtina birača i dalje zaokružila HDZ. Točno 25,2 posto.

Također i dalje, neodlučni su druga politička snaga u zemlji i usto snaga koja bi mogla odlučiti o izbornom pobjedniku. Trenutačno ih je 17,7 posto.

SDP im nikad nije bio bliže. Ovaj su mjesec malo iznad 17 posto potpore (17,3 posto). Ali ovaj mjesec Možemo! više nije odmah iza SDP-a. Treću stranačku poziciju preuzeo je Most koji je nadomak 9 posto (8,7 posto).

U stopu ga slijedi još jedna stranka s desnog političkog spektra – Domovinski pokret. Veljaču zaključuju s 8,5 posto. Tek sad dolazi Možemo! koji je pao na peto i ujedno posljednje mjesto stranaka koje prelaze izborni prag. Njihov je trenutačni rejting 8,1 posto.

Od preostalih 15 stranaka iz naše ankete nijedna ne da nije blizu izbornog praga nego ne uspijevaju dosegnuti ni jedan i pol posto biračke potpore.

U skupini koja se kreće oko jedan posto su, redom: HSS (1,4 posto), izjednačeni Puljkov Centar (1,2 posto) i vladajući HNS (1,2 posto%), IDS (1,1 posto), HSU (1,1 posto) te Fokus (1 posto).

Manje od jedan posto birača zaokružuje stranku Karoline Vidović Krišto (OiP – 0,9 posto), stranku eurozastupnika Sinčića (Ključ Hrvatske – 0,9 posto), Vanđelićevu Republiku (0,9 posto), Radničku frontu Katarine Peović (0,8 posto), bivše SDP-ovce sad Socijaldemokrate (0,8 posto), 

Mostove koalicijske partnere Suvereniste (0,7 posto), Hrebakov HSLS (0,5 posto), AP župana Jelića (0,5 posto) kao i Zekanovićev HDS (0,3 posto).

Ako usporedimo ovaj HRejting s onim iz siječnja, postoji li kod ijedne stranke znatnija promjena u popularnosti, bilo na gore ili dolje?

Uzme li se u obzir da anketa nije projekcija izbornih rezultata nego isključivo pokazatelj trendova, onda se situacija vezano uz neodlučne birače kreće u dobrom smjeru. Njihov broj, istina malo, ali nakon dugo vremena ipak pada – za oko pola posto (-0,55 posto).

Takav iako mali, ali ipak pad sigurno ne zadovoljava stranke. Ponajprije HDZ (-0,38 posto) i Možemo (-0,18 posto), koje su jedine među onih pet koje prelaze izborni prag trenutačno u minusu. HDZ od 0,38, a Možemo od 0,18 posto.

Preostale tri, u manjem su ili većem plusu. Desni Most (+0,55 posto) u manjem, također desni Domovinski pokret (+0,62) – u malo većem i lijevi SDP (+1,53 posto) u najvećem. Grbinova stranka s rastom u mjesec dana od 1,5 posto, proizlazi kao dobitnik HRejtinga za veljaču.

Neznatan pad u broju neodlučnih

Politički analitičar Pero Maldini gostovao je u Dnevniku HTV-a te komentirao novi HRejting. 

– Hrvatsko političko tijelo je prilično stabilno u izboru svojih političkih preferencija. Rekao bih da je petrificirano. Već dugo nema gotovo nikakvih, bar ne značajnijih promjena, a ove promjene koje možemo vidjeti iz mjeseca u mjesec, pa tako i u ovome mjesecu su unutar statističke pogreške. Čini mi se da ovim rezultatima možemo možda nazrijeti nešto što bi mogao biti trend, ako će se one ponavljati u sljedećim mjesecima. Prije svega, vidjeli smo jedan neznatan pad u broju neodlučnih od nekih malo više od pola posto. Ali vidimo isto nešto kod SDP-a da su dobili po prvi put 1,5 posto što bi moglo značiti da su se na neki način birači ljevice probudili i da bi možda SDP-u pokloniti, a ne nekim drugim lijevim strankama svoje povjerenje u sljedećim mjesecima, rekao je Maldini.

“Jedan dio razočaranih ljevičara”

– Ako uzmemo u obzir da je istraživanje rađeno upravo u vrijeme kada je bio ovaj veliki prosvjed udružene ljevice u Zagrebu, koji je naravno bio prvi predizborni skup sa željom da poluči nekakav efekt, onda mislim da Možemo!, koji su bili glavni organizatori ovoga skupa, na neki način mogu biti vrlo nezadovoljni zato što ništa nisu profitirali, neposredno taj dojam se mogao i trebao preliti u ove rezultate, oni su ostali čak s nekakvim malim minusom u odnosu na protekle mjesece. Vrlo je moguće da unutar ovoga dijela neodlučnih postoji jedan dio razočaranih ljevičara koji bi inače dali svoj glas SDP-u. Ako bi to bilo možda točno, pa ovaj 1,5% znači da su se probudili, ako će sad SDP zajahati taj val, možda bi mogao to kapitalizirati u sljedećim mjesecima. Međutim, to samo ovisi i o njima i o tome hoće li konačno ponuditi neke političke sadržaje, rekao je.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu