Connect with us

Hrvatska

Plenković: SAD ukida vize za hrvatske državljane

Objavljeno

-

U Banskim dvorima završen je koalicijski sastanak. Nakon sastanka izjave su dali predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar zdravstva Vili Beroš i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Premijer se osvrnuo na prvu fazu popisa stanovništva i kazao da je sponosan da se više od 40 posto stanovnika samopopisalo. Podsjetio je da danas kreće druga faza.

“Pozivam pripadnike nacioonalnih manjina da se izjasne po osjećaju da dobijemo kompletnu sliku stanovništva”, rekao je.

Prijedlog izmjena Zakona o obnovi
Horvat je predstavio prijedlog izmjena Zakona o obnovi.

“Smatram da smo identificirali uska grla koja su usporavala proces donošenja odluka i fizičku obnovu tako da ćemo sutra vidjeti prezentaciju ministra Horvata o detaljima zakonskih izmjena koji će ići od oslobađanja građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove preko uvođenja europskih pragova za javnu nabavu do gradnje višestambenih zgrada na području gdje je proglašena katastrofa, a uvodi se i predfinanciranje kod isplate novčane pomoći. Doći će i do pojednostavljenja odluka, čime će se omogućiti brže uklanjanje oštećenih objekata i gradnju novih objekata”, najavio je premijer.

Plenković je najavio i veliku reformu sustava socijalne skrbi koja će biti predstavljena u ponedjeljak. Dodao je da je Božinović predstavio odluku o covid potvrdama u zdravstvenom sustavu.

“Ministri Beroš i Božinović predstavili su novosti vezane uz uvođenje obaveznih covid potvrda u sustavu zdravstva. Odluke su objavljene i vjerujem da će biti dobro prihvaćene”, rekao je.

“Dobili smo i najveću uplatu ikada u državni proračun”
Europska komisija isplatila je predujam Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna.

“Dobili smo i najveću uplatu ikada u državni proračun od neke strane institucije, u potpunosti bespovratna sredstava. To je samo dio bespovratnih sredstava, EK je pozitivno ocijenila naš plan i usvojilo ga je Europsko vijeće. Tu govorimo o obnovi, prometu, energetici, nema teme koja neće biti dotaknuta Nacionalnim planom oporavka i otpornosti”, rekao je Plenković.

Premijer je rekao da je SAD ukinuo vize za Hrvate te da će se kroz nekoliko tjedana završiti tehničke pripreme nakon čega će Hrvati u SAD moći putovati bez vize.

“Danas također očekujemo, ne znam je li još objavljeno, američko ministarstvo Domovinske sigurnosti je objavilo da su uključili Hrvatsku u izuzeće od traženja viza. Kad se dovrše tehničke pripreme, hrvatski državljani će moći putovati u SAD bez vize”, rekao je Plenković.

Premijer je potvrdio da će dio novca od EK biti utrošena i za obnovu.

“Hoće, bit će korištene i za obnovu. Na raspolaganju imamo još 3,5 milijarde eura zajmova za iskoristiti gdje su kamate skoro nula, to je još mogućnost koju možemo koristiti do 2026.”, kazao je.

Osvrnuo se i na navode o mogućoj smjeni Vanđelića.

“To nisam ni pročitao. Za sada je tu gdje je.”

“Ne vidim zašto bi se u Hrvatskoj žalio na neke restrikcije”
Komentirao je i koronamjere. “Ne vidim zašto bi se u Hrvatskoj žalio na neke restrikcije i ograničenja kad je sve što je ostalo, ostalo minimalno. Ostalo su samo formalno velika okupljanja i čini mi se noćni klubovi”, kazao je.

“Testovi u zdravstvu za one koji se ne žele cijepiti neće biti besplatni unedogled”, rekao je Plenković.

“Mi smo cijelo vrijeme govorili o početku listopada, a ne o 1. listopada. Čak i ako bi bila ta odgoda od par dana, pitanje sigurnosti nadmašuje važnost vašeg pitanja. Nemoguće je zasad reći koliko dugo će se plaćati testove onima koji se ne žele cijepiti ili nisu preboljeli, ali jasno je da to ne može trajati unedogled”, rekao je Beroš.

Covid potvrde i za pacijente koji nisu hitni i pratnju
“Nećemo biti rigidni, ali jasno je da želimo poraditi na sigurnosti. Onaj koji se ne želi cijepiti, testirati ili nije prebolio neće moći doći na posao, neće moći dobiti naknadu za posao odnosno plaću. U ovom trenutku ja sam protiv toga da bude ikakvih otkaza”, rekao je Beroš.

I pacijenti koji nisu hitni morat će imati covid potvrde.

“Riječ je o bolesnicima koji imaju narudžbe za određene tretmane, hospitalizaciju. Isto tako i sve pratnje. Struka je rekla što i kako, epidemiolozi su definirali taj okvir”, kazao je ministar.

Naveo je da će se i pacijentima plaćati testiranje.

“Naravno da će biti plaćeno testiranje. Svatko tko ima zakazan tretman i hospitalizaciju, dobit će uputnicu, a i uputnicu za testiranje. Dakle, testiranje je besplatno”, pojasnio je Beroš.

Zaklada Solidarna traži da se 25. rujna proglasi Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad djecom.

“Ta je inicijativa jučer pokrenuta, raspralvjat ćemo o tome u narednim danima i donijeti odluku”, rekao je ministar Malenica.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu