Hrvatska
ODRŽIVE OPCIJE Energijom iz mora mogli bismo grijati i hladiti cijelu hrvatsku obalu?
Što su nam održive opcije? Koliko koštaju? Kakve instalacije zahtijevaju? Odgovore na pitanja koja muče mnoge u razgovoru s Nevenom Duićem, redovnim profesorom na Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoliš Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, donosi meteorologinja N1 televizije Tea Blažević.
Kaže da Njemačka paralelno napušta i ugljen i nuklearnu energiju, dok će plin poslije 2025. početi padati te dodaje da je Njemačka primjer uspješne dekarbonizacije: “To je zemlja koja nema hidroenergiju i tamo je to bilo teško napraviti.”
“Iz solara nožemo proizvesti trećinu električne energije”
Njemačka je najveće solarno tržište u EU-u u 2020., a slijede Nizozemska i Španjolska. Hrvatska ima potencijal, ali je na začelju.
“Čini se da je solar siroče svih lobija i nitko ga nije gurao. Malo se pokrenulo zadnjih godina, ali još uvijek imamo malo solarnih krovova, a njima bismo mogli proizvoditi trećinu struje. Problem je što nemamo kadrova i zato moramo ići na velike solarne elektrane”, kaže.
Plutajući solari u obzir bi došli i kod nas, kaže, pojasnivši da je naše more dosta valovito, a najbolja opcija bi bili zaljevi koji su zaštićeni od jakog vremena. “Hrvatska može sve svoje potrebe pokriti iz obnovljivih izvora”, poručio je Duić.
Pleić: Hrvatska ide u dobrom smjeru
Aljoša Pleić, direktor Acciona Energija, u razvoj solara krenuo je prije deset godina. “Nema posla bez rizika. Ako vam država svako malo mijenja pravila, svoja sredstva ulažete negdje drugdje. Istina je da nedostaje kadrova, ali kadrovi se vrate kad se zna u kojem se smjeru ide”, kaže, i dodaje da idemo prema dobrom smjeru, prema više solara. “Nisu obnovljivi izvori sami sebi svrha, nijedan izvor ne ide sam.”
“Naš potencijal je i u vjetru, ne samo u suncu, a imamo i u geotermal i geomasu. To moramo iskoristiti. Optimist sam da, nakon toliko godina, ipak idemo naprijed s jasnom vizijom”, govori Pleić.
Poručio je kako je naš potencijal ogroman.
Energestka tranzicija solarima i vjetrom
Kaže da su vjetar i soalr varijabilni i moramo riješiti problem varijabilnosti. Varijabilnost je manja na kontinentu, dodaje.
“Proizvodnja električne energije uvjetovana je vremenom” naglasio je Duić.
Tržišta moraju omogućiti da integracija obnovljivih izvora energije funkcionira i da bude što jeftinija moguća, kaže.
Govorio je i o sustavu grijanja i hlađenja tzv. dizalicom topline. “One uzimaju toplinu iz mora i pomoću el. energije opskrbljuju grijanejm i hlađenjem Knežev dvor. Preimejrice, iz hladnjaka uzimamo toplinu iz hladnog dijela i izbacujemo van u prostor. Pomoću dizalica topline možemo koristiti toplinu iz okoliša i dizati ju pomoću malo električne energije na višu temperaturu. Cijela hrvatska obala mogla bi se grijati i hladiti pomoću ovih sustava.”
“Zagreb i Slavonija mogu se grijati na geotermalnu energiju”
“Panonska nizina je najbogatija u Europi što se tiče količina niskotemperaturne geotermalne energije. Nije najbolja za proizvodnju električne energije, ali je za sustav grijanja. Za to nam trebaju toplane koje će koristiti toplinu iz bušotina. Dobili smo 600 milijuna da napravimo bušotine po istočnoj Hrvatskoj”, rekao je.
Naveo je da bi se Zagreb, kao i cijela Slavonija mogli grijati na geotermalnu energiju.
“Nuklearna oprema danas je pet puta skuplja nego obnovljivi izvori energije. Europa je dekarbonizaciju odlučila napraviti do 2030. Što se tiče el. energije, NE Krško gradila bi se do 2040. Taj projekt je unaprijed financijski propao i veći dio zemalja uglavnom je odustao od nuklearne energije”, kaže.
Rekao je da zemlja koja uvozi preko 50 posto energije nije samodostatna. Mi uvozimo preko 40 posto električne energije i preko 50 posto primarne energije. “Uvozimo veći dio energenata, obnovljivi izvori su da vratimo suverenost i da novce ostavimo u džepovima”, istaknuo je.
Pokrovac: Zelena tranzicija je jedini izbor
Maja Pokrovac, predsjednica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, istaknula je da je zelena tranzicija jedini izbor.
“Obnovljivi izvori energije su strateško opredjeljenje ove vlade, strateško opredjeljenje Europe. 90 posto svih novih ulaganja u energetici dolazi od obnovljivih izvora”, kaže.
Navela je da one zemlje koje nisu energetski neovisne i samostalne su siromašnije. “Konkurentnost takve zemlje bit će manja, a samim time i standard građana”, rekla je Pokrovac.
Obnovljivi izvori – najveći izvor energije u Europi
Obnovljivi izvori energije prvi su put najveći izvor energije u Europi. “Ako želite investirati u energiju, investirajte u obnovljive izvore – prvenstevno vjetar i solar”, poručio je Dujić.
“Vidi se da ugljen nestaje zadnjih nekoliko godina, izgubio je 40 posto tržišta”, kaže.
Navodi da su struja i plin dva različita tržišta.
“Plin je fosilno gorivo koje je dosad u Hrvatskoj bilo izuzetno subvencionirano, ide u uzletnom pravcu i njegova cijena će rasti. Sadašnja cijena za doamćinstva je 4 kune po kubnom metru. Do 2030. vjerojatno će narasti dva do tri puta”, rekao je.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




