Jučer je održana 11. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, na kojoj je bio i potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis. Premijer Andrej Plenković potvrdio je da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. godine. Referenduma o uvođenju eura neće biti.

Na zajedničkoj konferenciji za medije Dombrovskis, Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić otkrili su nekoliko važnih detalja.

Jedno od glavnih pitanja koje je zanimalo novinare nakon sjednice bilo je hoće li doći do porasta cijena nakon uvođenja eura.

Dombrovskis je rekao da utjecaj uvođenja eura na cijene treba pozorno pratiti i za vrijeme priprema za uvođenje eura te prevenirati da ne dođe do značajnijeg rasta cijena. Podsjetio je da se kod uvođenja eura jedno vrijeme usporedo prate cijene proizvoda u dvije valute, a kako bi se između ostalog građani naviknuli i na cijene u valuti koja se uvodi.

“Dosadašnja iskustva država koje su pristupale eurozoni pokazuje da je to donijelo prednosti i građanima i gospodarstvu. Ulaskom u euro područje nestat će valuti rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala i sigurni smo da će to imati dodatni efekt na naš kreditni rejting”, istaknuo je premijer.

Također je rekao kako se usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama može zaključiti da su bruto plaće znatno povećane u odnosu na rast cijena odnosno da je efekt uvođenja eura bio taj da su plaće rasle više od cijena. “Znači, životni standard je znatno porastao nakon uvođenja eura”, naglasio je. 

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je HTV-ovom Dnevniku, govoreći o uvođenju eura, kako u drugim zemljama koje su uvele euro cijene nisu podivljale te je poručio da će poduzeti sve da zaštita potrošača bude na maksimalnoj razini. Na pitanje koliko može jamčiti da cijene neće podivljati u konverziji odgovorio kako može sigurno jamčiti dvije stvari – da cijene nisu podivljale u drugim zemljama (“nešto su rasle, ali ne divljale”) te da će poduzeti sve da zaštita potrošača u tom smislu bude na maksimalnoj razini. 

“Odnosno, koristit ćemo iskustva svih zemalja do sada koje su uvodile euro i koja su se pokazala dobrima. Naprimjer, objavljivanje cijena unaprijed, prije uvođenja eura i nakon uvođenja eura, tako da svatko – ide li u dućan kupovati namirnice, ide li u kafić piti kavu – može vidjeti mjesecima unaprijed kolika je cijena u eurima toga istoga što će biti od 1. siječnja opet samo u eurima. I nakon toga će se nastaviti tako dualno objavljivanje cijena, tako da potrošač ne može biti ni na koji način doveden u zabludu”, rekao je Vujčić.

Vujčić je najavio i izradu etičkog kodeksa, u sklopu čega će tvrtke tražiti da obećaju fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro. Na pitanje imaju li alate da ih se drži pod nadzorom, Vujčić je rekao kako se nikome ne može reći gdje će biti cijene, ali da će pritisak javnosti, nadgledanje i transparentnost polučiti rezultate.

7.53 središnji je paritet koji je odredila Europska središnja banka, a Vujčić je rekao kako će upravo taj tečaj najvjerojatnije biti onaj po kojemu ćemo ući u eurozonu.

“Sve zemlje do sada, osim jedne, ušle su upravo po tom tečaju u kojem su bile u ERM-u. Prema tome, možemo s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da će i za Hrvatsku upravo to biti fiksni tečaj. I tu nema, moram ponovno napomenuti, onda prodajnog, kupovnog tečaja, nego se sve transakcije obavljaju upravo po tom jednom fiksnom tečaju, što je opet zaštita potrošača”, rekao je Vujčić.

Vujčić je rekao kako je zamjena novčanica i kovanica ogromna logistička operacija.

“Imamo oko pola milijarde papirnatih novčanica, to je kao da naslažete stup visok 50 km, i imamo oko 1.1 milijardu kovanica u optjecaju, to vam je veličina 126 velikih ZET-ovih tramvaja”, rekao je. 

Naveo je i kako kovanice moraju čuvati tri godine, budući da će ih građani tri godine moći donositi i zamjenjivati u HNB, dok će papirnate novčanice zauvijek mijenjati.

Građanima koji štednju još uvijek drže kod kuće poručio je kako to nije jako dobro zbog rizika od pljačke.

“Oni koji imaju gotovinu moći će tu gotovinu donositi prvo u banke ili tamo gdje će se mijenjati, Fina, pošta, na početku, dobivat će eure, pakete za građane, a nakon toga nakon nekog vremena samo u HNB-u”, rekao je Vujčić.

Vujčić je rekao i kako zadnja anketa pokazuje da 61 posto građana podupire uvođenje eura te da ta brojka kontinuirano raste.

“Mislim da će s informiranjem građana ona i dalje nastaviti rasti. Rekao bih da je čak i viša nego u većini drugih zemalja prije uvođenja eura, a nakon uvođenja eura ta je potpora porasla u svim zemljama koje su uvele euro”, rekao je Vujčić, dodavši da mu je tijekom prošlotjednog posjeta Sloveniji njihov guverner rekao da je potpora u toj zemlji preko 90 posto.

“Potpora građana ovisi o tome koliko su zadovoljni. Da nisu zadovoljni, onda ne bi davali tu potporu”, poručio je.

Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, otkrio je detalje zamjene kuna za euro. Prvo je komentirao Memorandum o razumijevanju.

“Memorandum koji je potpisan ima svoju simboliku i praktičnu stranu. Simboliku jer je to prvi službeni dokument koji je potpisan između triju strana, a praktičnu da dovršimo sve pripreme za pristupanje europodručju. Sada možemo dobiti matrice za zajedničku stranu eurokovanica. To je strana na kojoj su brojke odnosno nominalne vrijednosti. Temeljem njih ćemo moći izraditi alate pomoću kojih se kuju eurokovanice. Tu rješavamo i dio autorskih prava da možemo to otisnuti. Dobivamo i svu tehničku dokumentaciju koja nam je potrebna da bismo mogli zadovoljiti tehničke preduvjete za proizvodnju eura”, rekao je.

Na pitanje tko će to u Hrvatskoj raditi i koliko će to stajati, Mavriček je rekao da će to kovati Hrvatski novčarski zavod.

“Oni su već započeli svoje pripreme, a pravo kovanje euronovčanica se tek može nakon što Vijeće Europske unije donese odluku o pristupanju RH europodručju”, rekao je Mavriček.

“Temeljem sporazuma o razumijevanju možemo izraditi po milijun testnih komada svakog od osam apoena eurokovanica. Možemo istestirati kako bismo bili spremni nakon odluke Vijeća iskovati sve potrebne količine eurokovanica”, rekao je te dodao kako trošak izrade jedne eurokovanice u prosjeku stoji oko 10 centi.

Što se tiče skladištenja kune koja će se zamjenjivati eurom, rekao je kako je od početka uvođenja kune HNB proizveo 2.8 milijardi kovanica kuna.

“Kada bismo ih poredali jednu pored druge i to okomito, na rub, dobili bismo 4500 km kovanica, što je od Zagreba do Rijada u Saudijskoj Arabiji. One teže oko 10.000 tona kovanica. Temeljem iskustva drugih zemalja očekujemo da će se vratiti oko 35% kovanica, odnosno 1.13 milijardi komada kovanica. To je oko 5200 tona, što odgovara težini 124 nova zagrebačka tramvaja. Ako šleper može utovariti 20 tona kovanica, govorimo o oko 260 šlepera kovanica kuna”, objasnio je Mavriček.

Za kovanice eura rekao je da će ih biti manje, ali ne zbog tečaja, odnosno omjera približno 7.5:1.

“Postoji metodologija konverzije koju je izradio European Monetary Institute koja počiva na tome da imamo podjednako isti broj kovanica i novčanica koliko smo imali i za nacionalnu valutu. Kad se po toj formuli proračuna, dobit ćemo približno isti broj kovanica i novčanica, ali bit će ipak malo manje”, objasnio je Mavriček.

Dodao je kako je prema informacijama iz Deutsche Bundesbanka golema količina njemačkih maraka ostala na mnogim mjestima. Prema nekim procjenama, radi se gotovo o šest milijardi maraka. I danas se mogu marke promijeniti u eure.

“HNB je u pripremama za sigurno skladištenje i kunskih novčanica i kunskih kovanica. Pitanje novčanica je već riješeno, a za kovanice se rješava. Bit će na sigurnoj lokaciji koja će biti stalno čuvana”, rekao je Mavriček.

“Za razliku od novčanica kuna koje će se u euro mijenjati neograničeno vrijeme, kovanice kuna mijenjat će se samo tri godine. Prvu godinu će se mijenjati kod banaka, a potom dvije u HNB-u”, objasnio je Mavriček te dodao kako će se vraćene kovanice kune skladištiti na površini od oko 2000 m2.

Smatra da je kovanje eura jeftinije od toga da nam ih radi netko drugi.

Kada je riječ o papirnatim eurima, Mavriček je rekao kako se euronovčanice posuđuju od Europske središnje banke, odnosno od neke od članica eurosustava s kojom se dogovori takav aranžman.

“Vraćanje euronovčanica ide kroz buduće narudžbe euronovčanica. One se tijekom svog životnog vijeka troše, recimo u godinu dana se pohabaju, i onda se mijenjaju. Mi za te količine trebamo naručiti nove količine i onda kod tih narudžbi naše nove količine se uvećavaju za određeni postotak kako bi se mogle vratiti eurosustavu”, objasnio je.

Dakle, od novih narudžbi Hrvatska kupuje sljedeće novčanice.

“Za novčanice još nemamo informaciju kolika je cijena izrade, a za one koje se posuđuju daje se kolateral i to je stvar dogovora koji će se potpisati s ECB-om i zemljom od koje ćemo posuditi novčanice”, rekao je Mavriček.

Vujčić je najavio da bi pokusno kovanje eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebalo započeti do kraja ove godine, pri čemu bi moglo biti iskovano do milijun takvih kovanica. Ovaj mjesec će biti okončan javni natječaj za dizajn.

Taj natječaj se temelji na pet odabranih nacionalnih motiva za eurokovanice, idući mjesec će se Komisiji i članicama eurozone dostaviti prijedlozi tog dizajna, a nakon njihovog mišljenja pred kraj ove godine, u studenom ili prosincu, krenut će se s pokusnim kovanjem eura s hrvatskom nacionalnom stranom. Pritom bi moglo biti iskovano do milijun primjeraka takvih kovanica, najavio je guverner.

Također, odvijaju se i pripreme za zamjenu svih kovanica i novčanica kune, što će za HNB, rekao je Vujčić, biti “značajna logistička operacija”. “Na svu sreću, tu imamo iskustvo prijašnjih zamjena i to će nam sasvim sigurno pomoći”, rekao je guverner te napomenuo da će ukupno biti potrebno zamijeniti 1.1 milijardu komada kunskih kovanica.