Connect with us

Hrvatska

USKORO U DUĆANIMA DUALNE CIJENE! Euro stiže 2023. Objavljeni važni detalji…

Objavljeno

-

Jučer je održana 11. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, na kojoj je bio i potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis. Premijer Andrej Plenković potvrdio je da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. godine. Referenduma o uvođenju eura neće biti.

Na zajedničkoj konferenciji za medije Dombrovskis, Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić otkrili su nekoliko važnih detalja.

Jedno od glavnih pitanja koje je zanimalo novinare nakon sjednice bilo je hoće li doći do porasta cijena nakon uvođenja eura.

Dombrovskis je rekao da utjecaj uvođenja eura na cijene treba pozorno pratiti i za vrijeme priprema za uvođenje eura te prevenirati da ne dođe do značajnijeg rasta cijena. Podsjetio je da se kod uvođenja eura jedno vrijeme usporedo prate cijene proizvoda u dvije valute, a kako bi se između ostalog građani naviknuli i na cijene u valuti koja se uvodi.

“Dosadašnja iskustva država koje su pristupale eurozoni pokazuje da je to donijelo prednosti i građanima i gospodarstvu. Ulaskom u euro područje nestat će valuti rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala i sigurni smo da će to imati dodatni efekt na naš kreditni rejting”, istaknuo je premijer.

Također je rekao kako se usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama može zaključiti da su bruto plaće znatno povećane u odnosu na rast cijena odnosno da je efekt uvođenja eura bio taj da su plaće rasle više od cijena. “Znači, životni standard je znatno porastao nakon uvođenja eura”, naglasio je. 

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je HTV-ovom Dnevniku, govoreći o uvođenju eura, kako u drugim zemljama koje su uvele euro cijene nisu podivljale te je poručio da će poduzeti sve da zaštita potrošača bude na maksimalnoj razini. Na pitanje koliko može jamčiti da cijene neće podivljati u konverziji odgovorio kako može sigurno jamčiti dvije stvari – da cijene nisu podivljale u drugim zemljama (“nešto su rasle, ali ne divljale”) te da će poduzeti sve da zaštita potrošača u tom smislu bude na maksimalnoj razini. 

“Odnosno, koristit ćemo iskustva svih zemalja do sada koje su uvodile euro i koja su se pokazala dobrima. Naprimjer, objavljivanje cijena unaprijed, prije uvođenja eura i nakon uvođenja eura, tako da svatko – ide li u dućan kupovati namirnice, ide li u kafić piti kavu – može vidjeti mjesecima unaprijed kolika je cijena u eurima toga istoga što će biti od 1. siječnja opet samo u eurima. I nakon toga će se nastaviti tako dualno objavljivanje cijena, tako da potrošač ne može biti ni na koji način doveden u zabludu”, rekao je Vujčić.

Vujčić je najavio i izradu etičkog kodeksa, u sklopu čega će tvrtke tražiti da obećaju fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro. Na pitanje imaju li alate da ih se drži pod nadzorom, Vujčić je rekao kako se nikome ne može reći gdje će biti cijene, ali da će pritisak javnosti, nadgledanje i transparentnost polučiti rezultate.

7.53 središnji je paritet koji je odredila Europska središnja banka, a Vujčić je rekao kako će upravo taj tečaj najvjerojatnije biti onaj po kojemu ćemo ući u eurozonu.

“Sve zemlje do sada, osim jedne, ušle su upravo po tom tečaju u kojem su bile u ERM-u. Prema tome, možemo s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da će i za Hrvatsku upravo to biti fiksni tečaj. I tu nema, moram ponovno napomenuti, onda prodajnog, kupovnog tečaja, nego se sve transakcije obavljaju upravo po tom jednom fiksnom tečaju, što je opet zaštita potrošača”, rekao je Vujčić.

Vujčić je rekao kako je zamjena novčanica i kovanica ogromna logistička operacija.

“Imamo oko pola milijarde papirnatih novčanica, to je kao da naslažete stup visok 50 km, i imamo oko 1.1 milijardu kovanica u optjecaju, to vam je veličina 126 velikih ZET-ovih tramvaja”, rekao je. 

Naveo je i kako kovanice moraju čuvati tri godine, budući da će ih građani tri godine moći donositi i zamjenjivati u HNB, dok će papirnate novčanice zauvijek mijenjati.

Građanima koji štednju još uvijek drže kod kuće poručio je kako to nije jako dobro zbog rizika od pljačke.

“Oni koji imaju gotovinu moći će tu gotovinu donositi prvo u banke ili tamo gdje će se mijenjati, Fina, pošta, na početku, dobivat će eure, pakete za građane, a nakon toga nakon nekog vremena samo u HNB-u”, rekao je Vujčić.

Vujčić je rekao i kako zadnja anketa pokazuje da 61 posto građana podupire uvođenje eura te da ta brojka kontinuirano raste.

“Mislim da će s informiranjem građana ona i dalje nastaviti rasti. Rekao bih da je čak i viša nego u većini drugih zemalja prije uvođenja eura, a nakon uvođenja eura ta je potpora porasla u svim zemljama koje su uvele euro”, rekao je Vujčić, dodavši da mu je tijekom prošlotjednog posjeta Sloveniji njihov guverner rekao da je potpora u toj zemlji preko 90 posto.

“Potpora građana ovisi o tome koliko su zadovoljni. Da nisu zadovoljni, onda ne bi davali tu potporu”, poručio je.

Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, otkrio je detalje zamjene kuna za euro. Prvo je komentirao Memorandum o razumijevanju.

“Memorandum koji je potpisan ima svoju simboliku i praktičnu stranu. Simboliku jer je to prvi službeni dokument koji je potpisan između triju strana, a praktičnu da dovršimo sve pripreme za pristupanje europodručju. Sada možemo dobiti matrice za zajedničku stranu eurokovanica. To je strana na kojoj su brojke odnosno nominalne vrijednosti. Temeljem njih ćemo moći izraditi alate pomoću kojih se kuju eurokovanice. Tu rješavamo i dio autorskih prava da možemo to otisnuti. Dobivamo i svu tehničku dokumentaciju koja nam je potrebna da bismo mogli zadovoljiti tehničke preduvjete za proizvodnju eura”, rekao je.

Na pitanje tko će to u Hrvatskoj raditi i koliko će to stajati, Mavriček je rekao da će to kovati Hrvatski novčarski zavod.

“Oni su već započeli svoje pripreme, a pravo kovanje euronovčanica se tek može nakon što Vijeće Europske unije donese odluku o pristupanju RH europodručju”, rekao je Mavriček.

“Temeljem sporazuma o razumijevanju možemo izraditi po milijun testnih komada svakog od osam apoena eurokovanica. Možemo istestirati kako bismo bili spremni nakon odluke Vijeća iskovati sve potrebne količine eurokovanica”, rekao je te dodao kako trošak izrade jedne eurokovanice u prosjeku stoji oko 10 centi.

Što se tiče skladištenja kune koja će se zamjenjivati eurom, rekao je kako je od početka uvođenja kune HNB proizveo 2.8 milijardi kovanica kuna.

“Kada bismo ih poredali jednu pored druge i to okomito, na rub, dobili bismo 4500 km kovanica, što je od Zagreba do Rijada u Saudijskoj Arabiji. One teže oko 10.000 tona kovanica. Temeljem iskustva drugih zemalja očekujemo da će se vratiti oko 35% kovanica, odnosno 1.13 milijardi komada kovanica. To je oko 5200 tona, što odgovara težini 124 nova zagrebačka tramvaja. Ako šleper može utovariti 20 tona kovanica, govorimo o oko 260 šlepera kovanica kuna”, objasnio je Mavriček.

Za kovanice eura rekao je da će ih biti manje, ali ne zbog tečaja, odnosno omjera približno 7.5:1.

“Postoji metodologija konverzije koju je izradio European Monetary Institute koja počiva na tome da imamo podjednako isti broj kovanica i novčanica koliko smo imali i za nacionalnu valutu. Kad se po toj formuli proračuna, dobit ćemo približno isti broj kovanica i novčanica, ali bit će ipak malo manje”, objasnio je Mavriček.

Dodao je kako je prema informacijama iz Deutsche Bundesbanka golema količina njemačkih maraka ostala na mnogim mjestima. Prema nekim procjenama, radi se gotovo o šest milijardi maraka. I danas se mogu marke promijeniti u eure.

“HNB je u pripremama za sigurno skladištenje i kunskih novčanica i kunskih kovanica. Pitanje novčanica je već riješeno, a za kovanice se rješava. Bit će na sigurnoj lokaciji koja će biti stalno čuvana”, rekao je Mavriček.

“Za razliku od novčanica kuna koje će se u euro mijenjati neograničeno vrijeme, kovanice kuna mijenjat će se samo tri godine. Prvu godinu će se mijenjati kod banaka, a potom dvije u HNB-u”, objasnio je Mavriček te dodao kako će se vraćene kovanice kune skladištiti na površini od oko 2000 m2.

Smatra da je kovanje eura jeftinije od toga da nam ih radi netko drugi.

Kada je riječ o papirnatim eurima, Mavriček je rekao kako se euronovčanice posuđuju od Europske središnje banke, odnosno od neke od članica eurosustava s kojom se dogovori takav aranžman.

“Vraćanje euronovčanica ide kroz buduće narudžbe euronovčanica. One se tijekom svog životnog vijeka troše, recimo u godinu dana se pohabaju, i onda se mijenjaju. Mi za te količine trebamo naručiti nove količine i onda kod tih narudžbi naše nove količine se uvećavaju za određeni postotak kako bi se mogle vratiti eurosustavu”, objasnio je.

Dakle, od novih narudžbi Hrvatska kupuje sljedeće novčanice.

“Za novčanice još nemamo informaciju kolika je cijena izrade, a za one koje se posuđuju daje se kolateral i to je stvar dogovora koji će se potpisati s ECB-om i zemljom od koje ćemo posuditi novčanice”, rekao je Mavriček.

Vujčić je najavio da bi pokusno kovanje eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebalo započeti do kraja ove godine, pri čemu bi moglo biti iskovano do milijun takvih kovanica. Ovaj mjesec će biti okončan javni natječaj za dizajn.

Taj natječaj se temelji na pet odabranih nacionalnih motiva za eurokovanice, idući mjesec će se Komisiji i članicama eurozone dostaviti prijedlozi tog dizajna, a nakon njihovog mišljenja pred kraj ove godine, u studenom ili prosincu, krenut će se s pokusnim kovanjem eura s hrvatskom nacionalnom stranom. Pritom bi moglo biti iskovano do milijun primjeraka takvih kovanica, najavio je guverner.

Također, odvijaju se i pripreme za zamjenu svih kovanica i novčanica kune, što će za HNB, rekao je Vujčić, biti “značajna logistička operacija”. “Na svu sreću, tu imamo iskustvo prijašnjih zamjena i to će nam sasvim sigurno pomoći”, rekao je guverner te napomenuo da će ukupno biti potrebno zamijeniti 1.1 milijardu komada kunskih kovanica.

 
Nastavi čitati
2 komentara

2 Comments

  1. Živorad

    16. rujna 2021. at 15:15

    Mlogo sam srečan šta če da bidne evro a ne one vastaške veverice!

     
  2. Živadin

    18. rujna 2021. at 12:05

    Treba da budne samo evro!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Vrije u SDP-u, sad se svađaju hoće li se sastati uživo ili online

Objavljeno

-

By

Danas se u 17 sati sastaje Klub zastupnika SDP-a, a Predsjedništvo u 19 sati. Uoči sastanka Kluba, Davorko Vidović napisao je pismo predsjedniku SDP-a Peđi Grbinu u ime 18 zastupnika.

Prenosimo pismo u cijelosti:

“Poštovani Predsjedniče Kluba,

Kao jedan od potpisnika zahtjeva za održavanje sjednice Kluba zastupnika SDP-a na kojoj ćemo raspravljati o daljnjem statusu naših četvero kolega isključenih iz Stranke, ni u kom slučaju ne mogu prihvatiti održavanje sjednice elektroničkim putem jer:

  • Za to ne postoji niti jedan opravdani razlog, naime dolazak na sjednice Kluba sastavni je dio našega posla, kojega obavljamo profesionalno i za koji smo plaćeni (ne znam koji bi opravdani razlog mogao imati bilo tko za izostanak);
  • Važnost teme i moguće posljedice naših odluka nesumnjivo zahtijevaju neposredni kontakt i sučeljavanje argumentima;
  • Elektroničko održavanje sjednice nije ravnopravan, nego nuždom određeni način rada opravdan samo zdravstvenim razlozima.

Stoga, predlažem da se sjednica održi ISKLJUČIVO UZ FIZIČKO PRISUSTVOVANJE,  a da se uvažavajući činjenicu da je troje naših kolega (Siniša Hajdaš Dončić, Boška Ban Vlahek, Branko Grčić) zbog  bolesti spriječeno fizički sudjelovati sjednici, da im se osigura uključivanje u sjednicu elektroničkim putem. Osobno, pristajem sudjelovati  samo na tako organiziranoj sjednici”, piše Vidović.

Sastaju se Klub i Predsjedništvo

Klub zastupnika SDP-a sastaje se u utorak u 17 sati, a Predsjedništvo u 19 sati.

Podsjetimo, situacija u SDP-u već dugo vremena nije dobra, a dodatno ju je pogoršala odluka Predsjedništva da će predsjednik stranke Peđa Grbin i politička tajnica Mirela Ahmetović razgovarati sa svim članovima Kluba u vezi zahtjeva 18 potpisnika da četvero izbačenih zastupnika SDP-a i dalje ostanu članovi Kluba. Ako se potpisnici i nakon razgovora odbiju povući, i oni će biti isključeni iz SDP-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

POPIS STANOVNIŠTVA Što ako vas popisivač ne nađe kod kuće kada dođe po šifru? Ravnateljica DZS-a ima važan savjet…

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Govoreći o tijeku popisa stanovništva koji je još u prvoj fazi samopotpisivanja, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković je za Večernji list otkrila da građane najviše zbunjuje ako ne žive na istoj adresi koja im piše na osobnoj.

“Ono što mi naglašavamo cijelo vrijeme je da popisujemo onu adresu na kojoj doista žive. Mi ne provjeravamo prebivališta, niti istinitost podataka koje nam daju. Naš popis temelji se na izjavi”, rekla je Brković.

Na pitanje može li se dogoditi da MUP koristi podatke kasnije protiv građana, naglasila je da su svi naši podaci tajni. “Niti jedna institucija nema pristup njima. Nitko nema pravo kontrolirati izvještajne jedinice na temelju naših podataka”, dodala je.

Brković je objasnila i ono što mnogima još uvijek nije jasno, zašto će, naime, popisivači ponovno ljudima pokucati na vrata nakon samopopisivanja.

“Zato što nakon uspješnog samopopisivanja dobivate kontrolnu šifru koju je potrebno zapamtiti ili zapisati jer ju treba predati popisivačima. To nama služi kao kontrola obuhvata popisa. Svaki popisivač zadužuje oko 250 adresa. Nama je bitno da on obiđe sve adrese. Ukoliko nikoga ne pronađe kući, ta adresa se vodi kao prazan stan”, kaže Brković.

Postavlja se pitanje i što će biti ako popisivač ne zatekne nikoga u stanu ili kući iako se osoba već samopopisala.

“Popisivač će više puta izlaziti na teren. Bilo bi dobro ukoliko nema nikog u stanu da šifru ili preda susjedu ili je može staviti na vrata, jer nju nitko ne može zloupotrijebiti. Popisivač će ostaviti obavijest gdje je bio i kontakt na koji ga se može obavijestiti o šifri ili terminu popisivanja”, rekla je Brković.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Na današnji dan Tito i partizani Hrvatskoj su vratili Istru i Dalmaciju

Objavljeno

-

Na današnji dan 1943. godine Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) donijelo je odluku o priključenju Istre, Rijeke i okupiranih dijelova Dalmacije Hrvatskoj.

ZAVNOH je praktički bila hrvatska vlada koju su osnovali partizani za vrijeme Drugog svjetskog rata. Odluke ZAVNOH-a kasnije će ući u Ustav Jugoslavije, a upravo će Ustavom iz 1974. godine Hrvatska dobiti pravnu podlogu za samostalnost.

“Narod Istre, Hrvatskog primorja, Dalmacije i svih Jadranskih otoka u zajednici s junačkom Narodnooslobodilačkom vojskom Hrvatske, oslobodio je svoje krajeve ispod jarma talijanskih tlačitelja. Vlast u tim krajevima prešla je u ruke Narodnooslobodilačkih odbora – jedinih organa demokratske narodne vlasti koju naš narod priznaje. Na osnovu tih činjenica, kao i na osnovu načela o samoodređenju naroda, što su ga proklamirali naši veliki saveznici Sovjetski Savez, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske donijelo je sljedeće zaključke:

1. Proglašavaju se ništetnim svi ugovori, paktovi i konvencije koje su razne velikosrpske vlade sklopile s Italijom, a po kojima su hrvatski krajevi Istra, Rijeka, Zadar, Lošinj, Cres, Lastovo i ostali kvarnerski otoci predani Italiji.

2. Proglašavaju se ništetnim svi ugovori, paktovi i konvencije, sklopljeni između izdajnika hrvatskog naroda i talijanske vlade, kojima su dijelovi Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Dalmacije i dalmatinski otoci predani Italiji.

3. Svi spomenuti hrvatski krajevi, tj. Istra, Rijeka, Zadar, anektirani dijelovi Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, Dalmacije i svi Jadranski otoci (uključujući i Lastovo, Cres, Lošinj i druge), priključuju se matici zemlji – Hrvatskoj, a preko nje novoj demokratskoj, bratskoj zajednici naroda Jugoslavije, za koju se naši narodi bore.

4. Talijanskoj nacionalnoj manjini, koja obitava u ovim krajevima, jamči se autonomija.

5. O gornjoj odluci obavještavaju se vlade savezničkih zemalja: Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, kao i čitava svjetska javnost.

Smrt fašizmu – sloboda narodu!

20. rujna 1943.

Zemaljsko Antifašističko Vijeće Narodnog Oslobođenja Hrvatske”, stajalo je u proglašenju ZAVNOH-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu