Hrvatska
Božinović: “Mogli bismo uvesti obavezno cijepljenje”
O četvrtom valu koronavirusa, novom lockdownu, pooštravanju mjera, pripremljenosti zdravstvenog sustava, ali i o izboru predsjednika Vrhovnog suda, stanju u policiji i mogućim političkim preslagivanjima na političkoj sceni i sigurnosnim izazovima za Europu i Hrvatsku nakon pobjede talibana u Afganistanu u “Intervjuu tjedna” na HRT-u govorio je Davor Božinović, potpredsjednik vlade i Načelnik stožera za civilnu zaštitu.
U uvodnom dijelu emisije ministar je govorio o povećanom broju zaraženih, naglasio je da završavamo udaran dio turističke sezone koji je na razini 2019., kada govorimo o srpnju i kolovozu. U usporedbi s prošlom godinom, dodao je, ove godine je bilo puno više ljudi i aktivnosti, pa je i rast očekivan, uključujući činjenicu da se diljem svijeta šiti i delta soj koji je dosta zarazniji.
“Nismo iznenađeni porastom broja zaraženih, no ulazimo u jesen (…) i zbog toga cijelo vrijeme govorimo o preporukama koje se svode uvijek na isto – fizička distanca, nošenje maske u zatvorenom, prozračivanje zatvorenih prostora i cijepljenje”, rekao je.
Kada se sve to sumira, kada vidite iskustva iz svijeta, cijepljenje je, smatra, jedini izlaz i ono na čemu moramo i dalje inzistirati – što se više ljudi cijepi, manji je rezervoar u kojem će se virus širiti.
“Mogli bismo uvesti obvezu cijepljenja”
Na pitanje hoće li se uvesti obveza cijepljenja, ministar je rekao da bi moglo doći do toga, ali oni koji su cijepljeni ili su preboljeli covid-19, ne bi joj podlijegali, no o tome se intenzivno razgovara. Dodao je kako bi poseban naglasak bio na vulnerabilne skupine, poput bolnica ili domova za starije.
“Ovaj virus se neće tako lako iskorijeniti”, dodao je.
Optimistični scenariji su na početku pandemije računali da bi oko 2 milijarde ljudi mogle ostati izvan obuhvata cijepljenja. Božinović je objasnio da će se u tim sredinama virus i dalje širiti, vjerojatno s novim varijantama.
“U svemu tome, život ne smije stati, mislim da smo mi u vladi i u Stožeru pokazali vrlo visok stupanj razumijevanja za ono što ljudi u datom trenutku mogu prihvatiti. Naše mjere nikada nisu bile toliko striktne, niti su bile praćene nekim represivnim postupanjem tijela policije, ali ne možemo ni pustiti da se virus širi bez ikakvih mjera. Ono minimalno mora ostati”, dodao je.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASAhttps://8cbced22402b615ea679b887f918d144.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html
“Neće biti novog lockdowna”
Neće biti novog lockdowna, niti će biti policijskog sata, rekao je dodavši da smo naučili to da možemo kalibrirati mjere, ali jedina prava zaštita je cijepljenje.
Predsjednik Zoran Milanović je rekao da “ovo ljudima već ždere živce”, Božinović kaže da ovo nije situacija koja je normalna, na koju smo navikli, ali vlada ima odgovornost.
“Mi moramo donositi određene mjere, moramo ukazivati na opasnosti koje su realne – više od 8300 ljudi u Hrvatskoj je umrlo od ovog virusa. Opasnost je tu, cjepiva imamo dovoljno i svatko u Hrvatskoj se može na najučinkovitiji mogući način zaštititi”, dodao je.
O argumentima za necijepljenje
Neki od argumenata za necijepljenje su da cijepljeni mogu i širiti zarazu i mogu se sami zaraziti. Božinović je naveo primjer splitske bolnice, gdje od svih hospitaliziranih, njih 93% nije cijepljeno.
“Naravno da neki cijepljeni obole, neki i umru, ali najveći dio cijepljenih kod nas su u starijoj životnoj dobi, ljudi koji imaju razne komorbiditete, oni unatoč cijepljenju ne razviju dovoljnu razinu imuniteta koja bi ih zaštitila od korone”, dodao je.
Covid-potvrde
Što se tiče covid-potvrda, rekao je kako se razmišlja da se one uvedu za zdravstveno osoblje u bolnicama. Polaze od činjenice da zdravstveni djelatnici moraju znati najviše o virusologiji, također je teško objašnjivo da netko nezaražen dođe u bolnicu i ondje se zarazi.
“To je nešto što je teško prihvatljivo i teško se može braniti”, dodao je.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASAhttps://8cbced22402b615ea679b887f918d144.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html
Pritisak na zdravstveni sustav
Na pitanje očekuje li se pritisak na zdravstveni sustav, Božinović je rekao da “koliko je on upoznat, sada bi se broj intenzivnih jedinica za covid-bolesnike proširio na više bolnica, čime bi i KB Dubrava zadržala svoje druge djelatnosti”.
“Danas vidimo da i druge bolnice mogu tretirati covid-bolesnike, imaju kapacitete. Ne smijemo zanemariti onaj drugi dio bolesne populacije, njima moramo učiniti dostupnu svaku vrstu zdravstvene skrbi”, objasnio je.
O popisu stanovništva
“Preporuke su da ti ljudi imaju covid-potvrde. Kada dođu kod građana koje popisuju, bilo bi dobro da se to obavi brzo, vani, to podrazumijeva i nošenje maski”, rekao je.
Sigurnost u Međimurju
Ministar se osvrnuo na sigurnosnu situaciju u Međimurju, kaže da je “ona iz godine u godinu bolja”. Komentirao je nedavno ubojstvo u naselju Parag u kojem je jedna osoba preminula, a 6 ih je ranjeno, rekao je da se to “jednostavno dogodi”.
“MUP je kroz represivne, ali i preventivne aktivnosti poduzelo najviše što može kako bi se situacija stabilizirala”, dodao je.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.






