Hrvatska
Božinović: Od 1. rujna planiramo otvoriti zatvorene dijelove kafića
U posljednja 24 sata zabilježeno je 596 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3.353. Među njima su 372 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 47 pacijenata. Preminule su 2 osobe.
U prvih pet dana ovog tjedna imali smo 2454 novooboljela, a prošli tjedan 1865, a to znači da je rast ovaj tjedan u odnosu na prošli 31 posto. Najnižu stopu incidencije ima Istarska županija, a najvišu Splitsko-dalmatinska županija. Hrvatska je u Europskoj uniji po 14-dnevnoj incidenciji na jedanaestom mjestu, a po stopi smrtnosti Hrvatska je na 20. mjestu, objavio je Krunoslav Capak.
Nakon njega se obratio i ministar zdravstva Vili Beroš. “Ovaj jučerašnji ostanak Hrvatske u narančastom, kao i činjenica da smo i nadalje najsigurnija destinacija na Mediteranu su važni elementi, ali to nas ne smije zavarati. Ovaj porast broja zaraženih, hospitaliziranih i smrti, a i činjenica da je velik udio necijepljenih jako je značajna i ukazuje nam da nije dovoljno za sigurnu jesen to što smo dosad učinili. Pokazuje da lako možemo skliznuti s tog sigurnog puta”, rekao je Beroš.
O cijepljenju
Ministar je rekao da 86,41 posto zaražnih nije cijepljeno. “Od 16. do 22. kolovoza od hospitaliziranih 78,78 posto nije bilo cijepljeno. OB Šibenik, KB Dubrava i Plućna bolnica u Zagrebu imaju 100 posto necijepljenih hospitaliziranih. Zar to ne govori dovoljno?”, upitao je Beroš.
“Nevjerojatni znanstveni, kadrovski, stručni kapaciteti na cijelom svijetu ujedinili su se i relativno brzo iznjedrili sigurno cjepivo, to su potvrdile i sve institucije. Osim toga, to potvrđuje i odabir preko nekoliko milijardi ljudi u svijetu, koji su odabrali zdravlje. I ovi podaci koje sam iznio govore o sigurnosti cijepljenja”, rekao je Beroš.
Kako je objasnio, “rezolutno odbija” teze da se cijepljenjem ukidaju ljudska prava. “Ne mogu vjerovati da u vrijeme globalne epidemije koja je donijela preko četiri milijuna smrti, netko bolest covid-19 koristi za politiziranja”, rekao je Beroš.
“Molim vas da izaberemo razum, da izaberemo znanost”, rekao je Beroš i pozvao na cijepljenje.
O ugostiteljima
Upitani jesu li se sastali s ugostiteljima i kako će izgledati jesen za vlasnike kafića, Božinović je rekao da su razgovarali s predstavnicima Nacionalne udruge ugostitelja. “Razgovarali smo s njima ne samo danas, nego i posljednjih dana. Ja se pridružujem i ovoj ocjeni ministra Beroša, da nam je upravo jedan balans mjera koje je donio Stožer, uz sve aktivnosti koje spadaju pod ingerenciju Ministarstva turizma omogućio da praktički i de facto cijeli kolovoz taj najvažniji dio Hrvatske, a to je jadranska Hrvatska, ostane u narančastoj zoni”, rekao je Božinović.
Podsjetio je da je Stožer i prošle godine održao sastanak s ugostiteljima. “Polazište je da je virus tu i da ga se nećemo riješiti dok ne postignemo puno veću procijepljenost, a dok se to ne dogodi, moramo naučiti živjeti s njim i potrebna nam je veća osobna odgovornost. Teško je zamisliti da itko u Hrvatskoj više ne zna one elementarne stvari i o virusu, ali i o tome kako se zaštititi”, rekao je Božinović.
Otvaraju se zatvoreni dijelovi kafića
Ponovio je o kojim se mjerama radi, održavanju osobne higijene, izbjegavanje bliskih kontakata, prozračivanje prostora u kojemu se boravi. “Ono što su nas nekada plašili s propuhom, sad je svakih 10-15 minuta dobro napraviti propuh, jer se raspršuje aerosol”, rekao je Božinović.
“Da, planiramo otvoriti zatvorene dijelove kafića i objekata koji u ovom trenutku spadaju u tu kategoriju i to već od 1. rujna, dakle od sljedećeg tjedna. Naravno, uz preporuke koje će izraditi HZJZ”, rekao je Božinović.
“Radno vrijeme će ostati najduže do ponoći, onako kako je to utvrđeno zakonom. U tom smislu se neće ništa promijeniti, osim tih zatvorenih dijelova kafića, uz preporuke HZJZ-a, bit će mogućnost da rade”, dodao je Božinović.
Berošev apel
Nama je fokus sačuvati najstarije, izgledi za teži oblik bolesti su kod njih najveći. Aktivirat ćemo dodatne mobilne timove i dodatnu patronažu za naše najstarije, rekao je Beroš.
Javno apeliram na sve starije sugrađane, nemojte zanemariti opasnost ove bolesti. Liječnici će svima omogućiti cjepivo, pozivam sve da iskoriste tu mogućnost. To nam je važno i za jesen, kako sad sijemo, tako ćemo i žeti, poručio je Beroš.
“Činjenica je da smo mi tijekom ljeta, da se odvijalo ugostiteljstvo na otvorenom, uzeli smo u obzir i veliki broj stranih državljana, da tako smanjimo širenje, doveli smo se lani u situaciju da nam je završila sezone sredinom kolovoza. To se ove godine nije dogodilo, taj dio smo držali pod kontrolom uz veliki angažman lokalnih stožera”, rekao je Capak.
Novi moment u odnosu na prošlu godinu jest i da nismo imali cjepivo, nije bilo ni na vidiku. Danas ga imamo, iako ne možemo biti sasvim zadovoljni brojem cijepljenih. Sve uzimamo u obzir kada donosimo odluke, dodao je.
O upotrebi covid-potvrda
Članove Stožera novinari su upitali hoće li Hrvatska uvesti širu upotrebu covid-potvrda. “U ovom trenutku ne razmišljamo o široj uporabi, međutim, ono što je činjenica, što govorimo od 1. 6., mi njih imamo, i u svakom trenutku ukoliko procijenimo, možemo ih aktivirati, to nije nikakav naročiti problem, međutim sad još uvijek ne”, rekao je Božinović.
Što se tiče početka školske godine, mi u nju ove godine ulazimo s većim opterećenjem broja zaraženih i hospitaliziranih, nego lani, rekao je Capak.
“Zbog toga je dogovoreno između epidemiološke struke i Ministarstva obrazovanja da će se zadržati maske od petog razreda naviše gdje se ne može održavati propisani razmak. Najvažniji argument za to je da ukoliko se pojavi bolestan učenik, neće, ako se nose maske, svi oni koji su u njegovoj neposrednoj blizini trebati ići u samoizolaciju. Smatramo da na taj način na određeni način štitimo tu činjenicu da djeca idu u školu i da se maske trebaju nositi svugdje ondje gdje se ne može osigurati razmak”, rekao je Capak, dodavši da lokalni stožeri, ako procijene da je to moguće, mogu donijeti odluku da se maske ne moraju nositi.
Hrvatska
PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.
Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.
I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.
U nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje.
Hrvatska
USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?
Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.
Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.
Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.
Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.
Porast globalne srednje temperature zraka
Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.
Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.
Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.
Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.
Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.
To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.
Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.
Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.
Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.
Povećan rizik od suša i požara
Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.
Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.
Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.
Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.
Hrvatska
PROGNOZA / Bit će sve češće vruće, postoji opasnost od toplinskog vala
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Iako je u noći mjestimice bilo kiše, jutros je uglavnom suho. Lokalno ima umjerene do povećane naoblake, čak i magle u kopnenim krajevima.
No, ipak, srijeda je počela pretežno sunčano u većini krajeva Hrvatske. U nastavku dana, u poslijepodnevnim satima, lokalno može biti prolaznih pljuskova s grmljavinom.
Četvrtak će također biti nestabilan, stoga poslijepodne treba računati na mogućnost pljuskova s grmljavinom, pretežno na kopnu, manje su vjerojatni duž Jadrana.
Petak će biti stabilniji, većinom sunčan i pretežno suh.
Za vikend uglavnom sunčano, s tim da će subota biti stabilnija. U nedjelju su mogući pljuskovi poslijepodne, uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Bit će vruće, lokalno i do 36.
Državni hidrometeorološki zavod upozorava na umjerenu opasnost od toplinskog vala za riječko područje.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA25 minuta prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeSJAJNA VIJEST ZA RAŠTANE I SIKOVO / Završena izgradnja vodovodne mreže – omogućena vodoopskrba za 1.275 stanovnika!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeMobilne ambulante od sutra na terenu: zdravstvena skrb bliže stanovnicima sela, zaobalja i otoka





