Narodni muzej Zadar poziva na otvorenje izložbe Arbanasi kao inspiracija,  u subotu, 2. svibnja 2026. u 20 sati u Gradskoj loži

Tri zadarska umjetnika Nilo Karuc, Adam Marušić i Mirko Marušić na ovoj su izložbi  postavljeni zajednički kako bi kroz likovnu formu progovorili o nasljeđu zadarskih Arbanasa s kojima ih veže zajedničko porijeklo kao i prostor življenja i rada. Arbanasi, kao specifična mikrosredina koja njeguje slojevitu memoriju, identitet i migracijsko nasljeđe te  smještaj zajednice na pitoresknom dijelu grada tik uz more, zasigurno je utjecala na oblikovanje njihovih senzibiliteta, no nije ih stilski ni tematski uniformirala ni ograničila. Kroz zajedničku se izložbu autori predstavljaju osobnim narativima i prepoznatljivom umjetničkom poetikom, otvarajući pritom višeslojni dijalog koji proizlazi iz zajedničkog ishodišta.

Izložba je organizirana u sklopu obilježavanja manifestacije 300 godina postojanja zadarskih Arbanasa uz podršku Odbora manifestacije i Grada Zadra.

Izložba se može pogledati do 2. lipnja 2026.

Radno vrijeme Gradske lože: utorak-subota 10.00-20.00

Izv. prof. dr. sc. Arta Dodaj s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru dobitnica je Godišnje nagrade za znanost za područje društvenih znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za 2024. godinu.

U referentnoj godini izv. prof. dr. sc. Arta Dodaj ostvarila je više zapaženih rezultata u znanstvenom radu, među kojima se ističe objava čak 11 znanstvenih radova indeksiranih u bazama Web of Science i Scopus, razvrstanih u najviše kvartile. Prema bibliometrijskoj analizi znanstvene produkcije i konceptualne strukture istraživanja o online seksualnoj ucjeni, Arta Dodaj prepoznata je kao jedna od 20 najproduktivnijih znanstvenica u tom području, odnosno kao ključna znanstvenica iz Hrvatske u području istraživanja sekstinga.

Radovi su usmjereni prema istraživanju prirode, odrednica i ishoda sekstinga među mladima, kako u kontekstu normativnog seksualnog ponašanja, tako i u kontekstu rizičnih pojava.

Seksting se definira kao elektroničko ili mobilno slanje, postavljanje, dijeljenje ili prosljeđivanje seksualno eksplicitnih poruka, fotografija i/ili videozapisa. Dosadašnja istraživanja u Hrvatskoj karakterizirali su različiti nedostaci, koje je dr. Dodaj prevladala primjenom različitih do sada nedovoljno ispitanih konceptualnih i teorijskih modela.

Između ostalog, prikupljeni su podaci od više od osam tisuća adolescenata i mladih odraslih iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji omogućuju bolje razumijevanje dugoročnih trendova sekstinga, analizu različitih aspekata ponašanja, iskustava i utjecaja sekstinga na adolescente i mlade odrasle, a istovremeno pružaju reprezentativne uvide važne za validaciju istraživačkih rezultata. Znanstveni radovi provedeni su u okviru znanstveno-istraživačkog projekta „Priroda i odrednice sekstinga među adolescentima i mladima: kroskulturalno istraživanje (SextYouth)”, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, kojemu je dr. Dodaj bila voditeljica.

Rezultati istraživanja potvrđuju značaj brojnih socijalno-kognitivnih odrednica u razumijevanju sekstinga te važnost ne samo znanstvenog istraživanja, nego i društvenog djelovanja kako bi se odgovorilo na izazove koje donosi digitalno okruženje. Također, nalazi naglašavaju važnost obrazovanja koje ne ukazuje samo na negativne, nego i na pozitivne aspekte istraživanja seksualnosti na internetu, istovremeno ističući potencijalne rizike i pružajući informacije o sigurnom korištenju interneta u tom kontekstu.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Zajednica tehničke kulture Zadarske županije priređuju predavanje dr. sc. Nedjeljka Perića, prof. emeritusa: „Na tragu Teslinih vizija: od inventivnosti do elektrifikacije i digitalizacije”.

Predavanje će se održati u srijedu 29. travnja, s početkom u 18:30, u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na  adresi Don Ive Prodana 1.

Nedjeljko Perić, hrvatski inženjer elektrotehnike, diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1973., gdje je doktorirao 1989. Nakon diplome radio je u Elektrotehničkom institutu Rade Končar u Zagrebu. Od 1993. radi na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje je redoviti profesor (od 1997.), predstojnik Zavoda za automatiku i procesno računarstvo (1996. – 1998. i 2000. – 2004.), prodekan (1998. – 2000) te dekan Fakulteta (2010. – 2014.); od 2020. profesor emeritus. Bavi se automatizacijom postrojenja i procesa.  Znanstveni i profesionalni rad profesora Perića, dulji od 50 godina, odvijao se u okviru domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata u kojima je djelovao kao voditelj, koordinator i istraživač.

Profesor Perić energično se zalagao za popularizaciju i promidžbu znanosti i struke u medijima, stručnoj javnosti, među studentima i kroz znanstvene i stručne udruge, a na dobrobit znanosti i gospodarstva. Bio je osnivač, predsjednik i član većeg broja domaćih strukovnih udruga (KoREMA, Energy Platform Living Lab, Hrvatska udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivih članaka…). Redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) od 1998., predsjednik Odbora za suradnju s gospodarstvo i regionalnu suradnju HATZ-a (od 2013.) te predsjednik Gospodarskog vijeća HATZ-a (od 2018.). Dao je veliki doprinos očuvanju i međunarodnoj prepoznatljivosti domaćeg znanstveno-stručnog časopisa Automatika. Bio je predsjednik ili član većeg broja organizacijskih i programskih odbora domaćih i međunarodnih skupova (preko 40) te urednik nekoliko zbornika radova. Dobio je brojna priznanja, plakete i nagrade za svoj rad, kao što su: Srebrna plaketa „Josip Lončar” FER-a za doktorsku disertaciju (1989.); Prva nagrada SOUR-a „Rade Končar” za znanstveno-stručni rad (1989.); Zlatna plaketa „INOVA ’93” za iznimno vrijedno tehnološko unaprjeđenje; Zlatna plaketa „Josip Lončar” FER-a za svekoliko unaprjeđenje nastave, znanstveno-istraživačkog rada i organiziranja fakulteta – najznačajnija nagrada FER-a (2005.); Godišnja državna nagrada za znanost (2007.); Nagrada “Fran Bošnjaković” Sveučilišta u Zagrebu (2009.); Nagrada „Nikola Tesla” Hrvatske sekcije IEEE (2013.); Nagrada za životno djelo „Moć znanja” HATZ-a (2018.).