Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NEMA RAZVOJA SV. FILIPA I JAKOVA BEZ GOSPODARSTVA I POLJOPRIVREDE Broj zaposlenih na području općine treba povećati sa sadašnjih 630 na 1.500

Objavljeno

-

U povodu Dana općine Sv. Filip i Jakov i blagdana sv. Roka, nebeskog zaštitnika, u moderno obnovljenoj kino dvorani u Sv. Filip i Jakovu održana je svečana sjednica Općinskog vijeća i izložba slika akademskog slikara Dina Colića. Svečano obilježavanje Dana općine završilo je na blagdan sv. Roka, 16. kolovoza, kad se na Rogovu iznad općinskog središta održao kulturno-umjetnički program i sveta misa s procesijom.

Pomoći i subvencije

– Bogu hvala, trenutačno imamo dobru situaciju kad je u pitanju turizam jer smo na 80 posto noćenja u odnosu na rekordnu 2019., godinu prije korone, kazao je Zoran Pelicarić Peco, načelnik.
Ovo krizno razdoblje, kaže on, traje još od 2020. i još je, nažalost, pred nama.
– Vjerujem da je sve nas naučilo da se ne može živjeti samo od turizma, bez da se razvija gospodarstvo i poljoprivreda. Naša lokalna samouprava po tom pitanju stoji loše, obznanio je Pelicarić, te je nastavio:
– To govore brojke, imamo 630 stalno zaposlenih žitelja koji plaćaju porez i prirez na 4.606 stanovnika, od toga 1.250 umirovljenika. Na 48 kilometara četvornih naše općine imamo samo 20 posto obradivih površina, a pošto spadamo pod Ravne kotare potencijala imamo za čak 40 kilometara četvornih. Kad je u pitanju stočarstvo imamo 1.827 stoke od čega je 1.810 komada stoke sitnog zuba. Iz ovih brojki je vidljivo da smo subvencionirana općina od strane Zadarske županije, države Hrvatske, resornih ministarstva i europski fondova, rekao je Pelicarić, te je nazočne zamolio za odaju pljesak Zadarskoj županiji i državi jer bez njih, kaže, ne bi mogli provoditi veće komunalne projekte, ne bi mogle živjeti općinske institucije.

Poduzetnišvo, nulta točka prioriteta

U sljedećem periodu, kaže on, nulta točka prioriteta treba biti poduzetništvo, u svim oblicima.
– Sve to nam je potrebno da bi došli do brojke od sadašnjih 630 do 1.500 stalnih radnih mjesta s plaćama dostojnim čovjeka. Bez toga nećemo moći zadržati sadašnju razinu solidarnosti kad su u pitanju subvencije Općine prema novorođenoj djeci, vrtiću, školi, studentima, mladima, umirovljenicima, socijali, kulturi, športu, vatrogastvu i civilnoj zaštiti, nabrojio je Pelicarić.
Iz navedenog je vidljivo, kaže on, da općinski tim želi da u fokusu bude »čovik«.
– Zato se iza mene na zidu prikazuju slike naših ljudi, naših običaja, naše crkve katoličke i ostalih društvenih događanja. Ako to izgubimo, ne vrijedi nam sva infrastruktura ovog svijeta, istaknuo je Pelicarić, te je nastavio:
– Ne podcjenjujem infrastrukturu, ali s ovim želim naglasiti da mora postojati ravnoteža između ulaganja i osobne kvalitete života svakog našeg pojedinca. Sve ovo vidim kroz sv. Roka, koji je žrtvovao materijalno da bi život posvetio najpotrebnijima i bolesnima i zato je svetac, navodi Pelicarić.

Budimo više ljudi

Na kraju ovakvog rijetko ili nikako viđenog obraćanja za ovakve svečane prigode u kojem se uopće nije »hvalio« brojnim općinskim projektima, na osebujni način uputio je poruku općinskim žiteljima.
– Mi ćemo se truditi da pored želje za nečim višim i boljim kad je u pitanju infrastruktura ostanemo skromni, da nam materijalno ne bude misao vodilja, već ljudskost, kultura, običaji, pomoć nemoćnima, jednom riječju da budemo više ljudi kakve bi želio da ima oko sebe naš nebeski zaštitnik sv. Roko, zaključio je Zoran Pelicarić – Peco.
Program je vodila Branka Pelicarić, novinarka-urednica na Radiju BnM, dok se za opuštenu atmosferu brinuo glazbeni duo »Two of us«, odnosno Mirta i Hrvoje.
– Imamo vrlo dobru turističku sezonu, a Zadarska županija bilježi značajno povećanje broja zaposlenih, tri tisuće više u odnosu na proteklu godinu. Mjere za očuvanje zaposlenih koje je donijela hrvatska Vlada dale su vidljiv rezultat, uz potpore poduzetnicima i obrtnicima koje smo donijeli mi na razini Županije, gradova i općina, između ostalog je rekao zamjenik zadarskog župana Šime Vicković, čelnik Stožera civilne zaštite Zadarske županije.

Dodijeljeno 14 općinskih priznanja

Na sjednici Općinskog vijeća, kojom je predsjedao Igor Pedisić, dodijeljeno je čak 14 godišnjih priznanja.
Općinska priznanja dobili su: Učenička zadruga Đardin, volonteri – biciklisti, NK Nova zora za kategoriju tići, AŠK Rogovo i VK Gusar, te uspješni studenti: Luka Milat, Lucija Banić, Tea Batur, Magdalena Eškinja, Anđelo Dušković, Danijela Pedisić, Bartol Brzić, Tin Županović i Anđela Vodopija.

Jošku Majici nagrada za životno djelo

»Plaketu i povelju s likom Mirka Kolarić«, učitelja hrvatskog vatrogastva, jedna od najvećih nagrada pojedincu za životno djelo i izuzetna postignuća u operativnom i strukovnom radu u vatrogastvu i zaštiti od požara, Hrvatska vatrogasna zajednica dodijelila je Jošku Majici (70), legendarnom zapovjedniku Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sv. Filip i Jakov.
Kao profesionalni vatrogasac u JVP-u Biograd je radio punih 40 godina te je s beneficijama skupio preko 45 godina radnog staža. Bio je zapovjednik smjene od 1972. do 2012. godine, kad je otišao u zasluženu mirovinu. Početkom 1991. kao sudionik Domovinskog rata zapovijeda vatrogasnim vodom civilne zaštite od 40 ljudi u sklopu PVJ Biograd na Moru, koja 1994. postaje JVP Grada Biograda na Moru. Do kraja 2019. jedini je vatrogasni zapovjednik DVD-a Sv. Filip i Jakov, a na tu dužnost je stupio 31. kolovoza 1994., prvim danom osnivanja DVD-a.
Nakon što se nazočnima obratio Željko Šoša, zapovjednik JVP-a Zadar, nagradu Majici je uručio Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske.
– Hrvatska ima preko 150 tisuća članova u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, 76 javnih postrojbi, te trebamo biti ponosni na naše vatrogasce. Velik dio novca se ulaže u samo vatrogastvo u Republici Hrvatskoj, što je jako bitno, rekao je Tucaković, te je nastavio:
– U Republici Hrvatskoj je do 31. srpnja bilo 2.141 požar. Ove godine u svijetu svjedočimo požarnoj pošasti, katastrofi, za koje neki kažu da su biblijskih razmjera. Potreban je veliki oprez, jer požari izbijaju gdje se čovjek najmanje nada, poručio je Tucaković.

Izvor: Zadarski list

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu