ZADAR / ŽUPANIJA
U PAKOŠTANIMA ODRŽANA MISA ZA DOMOVINU I BLAGOSLOV HRVATSKOG STIJEGA Ministar Medved: “Važno je prenijeti na djecu istinu o Domovinskom ratu”
Misno slavlje za domovinu i hrvatske branitelje u župnoj crkvi Uzašašća Gospodinova u Pakoštanima u subotu 31. srpnja predvodio je pakoštanski župnik don Jerolim Lenkić.
Misa je služena u sklopu proslave Dana Općine Pakoštane kada se obilježava i Dan hrvatskih branitelja iz Općine Pakoštane kojih su 400 sudjelovali u Domovinskom ratu, a šestorica su poginuli.
Župnik Lenkić potaknuo je da budemo zahvalni „za svjetlo slobode i što imamo svoju državu“. Potaknuo je na zahvalnost prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i braniteljima „koji su hrabro branili Lijepu našu“.
„Žrtva branitelja ugrađena je u temelje naše domovine. Oni su naši hrvatski mučenici. Zahvalni smo Bogu za majke i očeve koji su stoljećima bili postojani i vjerni hrvatskim i duhovnim korijenima, unatoč burnoj i teškoj, ali slavnoj prošlosti. Kušnje tijekom povijesti, zmajeve prijetnje i zastrašivanja uspjeli smo prebroditi uz Božju pomoć i molitvu krunice“ istaknuo je don Jerolim, naglasivši da je pobjeda ostvarena i uz veliku potporu hrvatskog naroda u inozemstvu, uz molitvu Bogu i s krunicom oko vrata. U teškim danima agresije na Hrvatsku snagu smo nalazili u marijanskim svetištima.
„Hrvatski branitelji obranili su naša ognjišta pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana, hrvatskih generala, časnika i Hrvatske vojske. Osobito su hrvatski branitelji darovali svoje živote za slobodu Lijepe naše. Zahvalni smo Bogu koji nam je po Majci Božjoj pokazivao put ohrabrenja, da smo sa strahopoštovanjem pred Bogom ljudima pokazali hrvatsku odlučnost i da volimo svoju domovinu. Majka Božja bila je za nas utočište u danima progonstva te smo u Bogu našli utjehu, pomoć, obranu i pobjedu pravednosti. I u prošlosti smo uvijek bili povezani u molitvi Mariji“ poručio je don Jerolim, poželjevši da nam Gospa i dalje bude „primjer i putokaz do Isusa Krista koji je središte Crkve i u središtu je naše povijesti, da bdije nad nama i da nas čuva“.

„Zahvalni smo velikom papi Ivanu Pavlu II. koji je svojim moralnim autoritetom prvi priznao Hrvatsku kao suverenu, slobodnu državu. Vjerovali smo Bogu koji obećava mir svome narodu i borili smo se protiv zla i uništavanja. Postilo se, zavjetovalo i molilo. To su činili hrvatski vojnici, Papa, biskupi, svećenici, redovništvo, umjetnici, radnici, težaci i mnogi javni djelatnici u društvu. Svatko je na svoj način dao doprinos miru. Dogodilo se čudo solidarnosti, osobito Hrvata iz inozemstva. Stizali su brodovi s hranom i drugim potrebnim sredstvima za ugroženi hrvatski narod. Nikada ne možemo zaboraviti da su Hrvati u inozemstvu s našim hrvatskim braniteljima bili jedno srce i jedna duša“ rekao je don Jerolim, moleći za milost poslušnosti Božjem glasu i našoj savjesti.
Budući da je taj dan bio i blagdan sv. Ignacija Lojolskog, don Jerolim je istaknuo kako je i sv. Ignacije isprva bio vojnik.
„Časteći Ignacija Lojolskog ispovijedamo zakon Evanđelja koji je jedina i cjelovita mudrost života. Taj veliki učitelj duhovnosti kršćanskog života imao je oko za postojeće stanje i milosrdnu dušu za ljude. Shvatio je da je milosrđe izričaj najuzvišenije ljubavi prema bližnjemu“ rekao je don Jerolim, dodavši da je sv. Ignacija „milost Božja vodila kroz oluje i bonace života. On je aktualan i za naše vrijeme jer je temeljitim opredjeljenjem za Boga, svojim jasnim moralnim i kršćanskim stavovima pokazao ljudima put do ispravnih načela“ rekao je don Jerolim.
Ignacije je rođen 1491. g. u Španjolskoj u doba kraljevstva i bitaka, vojske i vojnika. „Od svoje mladenačke dobi bio je vojnik pun života i zdravih ambicija. Vjerovao je u Boga, borio se sa španjolskim vojnicima protiv Francuza koji su bili zauzeli područje oko Španjolske. Ignacije i još jedan vojnik čuvali su jedino neosvojeno mjesto unutar jedne tvrđave. Ostali vojnici htjeli su se predati jer pobjedu nisu smatrali izglednom. Ignacije je stao pred vojnike i rekao: „Ne mogu se predati. Zašto bismo odustali? Nema predaje!“ podsjetio je župnik Lenkić.
Na svetkovinu Duhova, braneći tvrđavu Pamplonu, sv. Ignacije bio je ranjen. Nakon ozdravljenja hodočastio je u marijanska svetišta. „Govorio je da je Bog s njim postupio kao učitelj s djetetom i da bi uvrijedio Božje veličanstvo ako u to posumnja. Osjetio je Božji poziv da postane svećenik i odustao je od vojničke službe. Ignacije je izvrsno koristio darove od Boga, primao Božju snagu, njegovu hrabrost i inteligenciju, služeći Bogu i ljudima. Ignacije je bio prvi general Družbe Isusove kojom je upravljao 15 godina. Isusovci su značajni u prosvjetnom i intelektualnom radu s mladeži, čemu je bio posvećen i Ignacije, kao i duhovnoj formaciji povjerenog puka“ rekao je don Jerolim.
Na kraju mise župnik Lenkić blagoslovio je hrvatsku zastavu dugu šest metara, koja je nakon mise u procesiji odnesena od župne crkve do pakoštanske obale na novouređeno spomen – područje gdje je postavljena na jarbol visine 15 metara. Pakoštanci to mjesto tradicijski zovu štandarac.
Blagoslov i postavljanje te zastave na jarbol na pakoštanskom Trgu kralja Tomislava inicijativa je Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata iz Pakoštana.
Zastavu su od crkve do obale nosila pakoštanska djeca, kao znak budućnosti i želje da se na mlade prenese poštovanje žrtve za domovinu. Ispred djece su bili križ i hrvatski branitelji.
Bijelo mramorno postolje od kamena plano u koje je uklesan hrvatski grb, s čijeg se jarbola vijori hrvatski stijeg, projektirala je zadarska arhitektica Darka Perinčić, a izradio ga je kamenoklesarski obrt Mali Dolac kod Omiša. Taj je spomen prostor na početku svečanosti na pakoštanskoj rivi također blagoslovio župnik Lenkić.
S pozornice na rivi prigodnu riječ javnosti uputili su trojica govornika: u ime inicijatora podizanja te zastave Boris Bašić, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata iz Pakoštana, Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja i Milivoj Kurtov, načelnik Općine Pakoštane. Program je počeo minutom šutnje u počast poginulim hrvatskim braniteljima.
Bašić je podsjetio na povijest novouređenog štandarca na kojem se nalazi jarbol za podizanje hrvatske zastave u svečanim prigodama.
„Nekad davno na tom je mjestu štandarac bio mjesto okupljanja, rasprave i razgovora, raznih javnih proglasa. Služio je i kao stup srama za sve koje se htjelo posramiti pred javnošću ako su počinili nešto nezakonito i loše. Podizanjem hrvatske zastave za koju su mnogi prolili svoju krv, želimo ponovno istaknuti važnost toga mjesta i ulogu toga jarbola s kojeg će se vijoriti hrvatska zastava i predstavljati slobodu i mir“ poručio je Boris Bašić, istaknuvši da će branitelji iz Pakoštana podržati „značaj toga mjesta, da se isticanje hrvatske zastave na vrhu štandarca prenese na mlađe naraštaje i tako sačuva uspomena, vrijednost i simbolika štandarca u budućnosti Pakoštana“.
Izaslanik Vlade RH i njen potpredsjednik, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, rekao je da je sretan i ponosan što je u Pakoštanima u prigodi podizanja stijega u zahvalu hrvatskim braniteljima.
„Važno je podsjetiti našu javnost kroz što smo prošli u ratu i pozvati sve na zajedništvo, na pozitivan pristup i optimizam, da se znamo nositi sa svim izazovima. Čin postavljanja državnog stijega na jarbol nosi puno značenja u sebi“ rekao je ministar Medved i zahvalio udruzi pakoštanskih branitelja na čelu s Bašićem koji su to inicirali i ostvarili i uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja.
„Neka to bude mjesto okupljanja, sjećanja i mjesto ponosa. Mjesto koje će domoljubnu dimenziju i naše povijesne vrijednosti okupljati i prenositi na buduće generacije. Važno je prenijeti na djecu istinu o Domovinskom ratu, ohrabriti ih da se ne umore i da im inspiracija i uzor budu hrvatski branitelji. Kada im je teško, kad su pred raznim izazovima, neka pogledaju u taj visoko podignuti stijeg, neka u njemu vide svu žrtvu hrvatskih branitelja, da nikad ne odustanu u suočavanju s izazovima“ potaknuo je ministar Medved.
„Ponosni smo na naše hrvatske branitelje i na naša postignuća u proteklih 30 godina. Poglavito smo ponosni na sve naše pobjede. Uoči obljetnice Oluje, majke svih bitaka u Domovinskom ratu, programom u Pakoštanima započinjemo obilježavanje Oluje koja će se na središnji način obilježiti u Kninu, u znak zahvale svim hrabrim hrvatskim braniteljima koji su dali svoj doprinos i podnijeli svoju žrtvu. Posebna zahvala hrvatskim ratnim vojnim invalidima i obiteljima koji su izgubili svoje najmilije. Njima smo trajno zahvalni i oni su nama u Vladi inspiracija u donošenju teških odluka u izazovnom vremenu“ rekao je ministar Medved, poručivši: „Bez obzira na zahtjevnost i složenost donošenja odluka, nismo smetnuli s uma i zanemarili važnost očuvanja, sjećanja i ponosa na našu pobjedu u Domovinskom ratu. Vjerujem da će taj stijeg podignut visoko na jarbolu našim mladim generacijama biti putokaz i usmjerenje. Kada je teško našim mladima, neka se pogledom na taj stijeg sjete hrvatskih branitelja i naše žrtve koju smo kao narod podnijeli u Domovinskom ratu. Neka i mladima hrvatski branitelji budu inspiracija i svjetionik, osobito u situacijama kad je teško. Neka nikad ne biraju da li ostati živjeti u Pakoštanima i tu graditi budućnost ili ići negdje dalje. Moj poziv je: Ostanite ovdje, gradite budućnost svoje obitelji ovdje, uvijek imajući na umu da sloboda koju uživamo nije darovana, ona je krvlju plaćena“ poručio je ministar Medved.
Pozvao je narod da bude ponosan „na sve što smo zajedno učinili u proteklih 30 godina, da očuvamo snagu i zajedništvo“. Pohvalio je i zahvalio članovima braniteljskih udruga iz Pakoštana „na jedinstvu koje čuvaju u Pakoštanima. Svijetli ste primjer u tome. Očuvajte tu snagu, jer tu snagu moramo očuvati. Smognimo snage za nositi se s izazovima ovoga vremena. Imajmo u sebi vjeru i optimizam jer to nas je vodilo u najtežim danima, kroz povijest i u Domovinskom ratu. Neka dragi Bog čuva sve nas da možemo čuvati našu voljenu Hrvatsku“ potaknuo je ministar Medved, zahvalivši Pakoštancima na svemu što su učinili u Domovinskom ratu, na svemu što čine danas i ubuduće za Lijepu našu.
Načelnik Kurtov čestitao je braniteljima što su organizirali da se vrati „hrvatska zastava na hrvatsku rivu“. To je prvi korak na uređenju Trga kralja Tomislava i Obale Petra Krešimira IV. Taj spoj obale i trga branitelji su krenuli uređivati u sklopu projekta ukupnog uređenja središnjeg dijela mjesta Pakoštane.
Prije je na tom mjestu bio drveni stup obojan crven – bijeli – plavi i na njemu je bila manja hrvatska zastava, a 1950.-ih godina to su uklonile vlasti kojima je to smetalo.
„Dobra je suradnja Općine s braniteljskom udrugom i izradili smo projekt uređenja trga i obale. Proslavu Dana Općine Pakoštane vezali smo godinama uz naše branitelje. Svake godine prisjećamo se svih poginulih, nestalih, ranjenih i branitelja u poteškoćama i brinemo oko njih“ rekao je načelnik Kurtov.
Nakon govora, Boris Bašić, predsjednik udruge pakoštanskih branitelja podigao je zastavu na jarbol. Za to vrijeme klapa Pakoštane pjevala je himnu Lijepa naša.
Među braniteljima bili su ratni zapovjednici postrojbi Hrvatske vojske i policije predvođeni generalom Antom Gotovinom koji je također sudjelovao u misnom slavlju, Davor Prtenjača, predsjednik Udruge 4. gardijske brigade Zadarske županije, Ivica Vanjak, zapovjednik Poskoka 112. zadarske brigade, hrvatski ratni vojni invalidi i obitelji poginulih hrvatskih branitelja.
Projekt uređenja štandarca financijski i organizacijski podržali su Općina Pakoštane i načelnik Kurtov, Turistička zajednica Općine Pakoštane i njena predsjednica Danijela Vulin te Zadarska županija. „I to je znak kako suradnjom i zajedništvom možemo postići puno toga i ostaviti našoj djeci“ poručio je Boris Bašić u ime udruge pakoštanskih branitelja.
Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





