Odjel za talijanistiku Sveučilišta u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Zadru priređuju Susret s književnikom i prevoditeljem Silvijem Ferrarijem. U programu sudjeluju: izv. dr. sc. Ana Bukvić, pročelnica Odjela,
prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić,  Miljenko Dujela, redatelj, novinar, putopisac i humanitarac te  Silvio Ferrari, talijanski slavist, prevodilac i književnik.

Susret će se održati u utorak, 24. ožujka 2026., 12:00 sati, na Sveučilištu u Zadru, Odjelu  za talijanistiku, IV. kat, dvorana broj 143, na adresi Obala kralja Petra Krešimira IV., br. 2.

Silvio Ferrari, talijanski slavist, prevodilac i književnik, rođen je 1942. godine u mješovitoj talijansko-hrvatskoj obitelji. Rano djetinjstvo proveo je u Salima na Dugom otoku, a 1948. se, s obitelji, preselio u Camogli kraj Genove, gdje je završio osnovnu školu. Studirao je u Genovi talijansku književnost, radio kao srednjoškolski profesor književnosti i povijesti umjetnosti i djelovao u komunalnoj upravi Genove.

Upoznavši dobro hrvatsku i južnoslavenske kulture, odlučio je osamdesetih godina prošloga stoljeća djelovati na posredovanju u talijanskoj sredini. Posebno ga je privukla figura Miroslava Krleže, pisca dotad jedva poznata i prevođena na talijanski, zbog njegove nedogmatičnosti u povijesnim „sukobima na ljevici“ i originalnog shvaćanja književnog angažmana. Započeo je s prijevodom Hrvatskoga boga Marsa, 1982. godine, nastavio s romanom Povratak Filipa Latinovicza (1983.) te zaokružio to uvodno predstavljanje s Na rubu pameti (1984.). U sljedećim razdobljima objavio je prijevode Podravskih motiva, drama Gospoda Glembajevi i Michelangelo, te je pothvat okrunio prepjevom Balada Petrice Kerempuha (2007.). U međuvremenu je, osim Krležinih tekstova, preveo Berenikinu kosu Nedjeljka Fabrija, Rustichello i Kratki izlet Antuna Šoljana te Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića. Osim hrvatskih književnika preveo je i niz knjiga srpskih i bosanskih pisaca, primjerice Danila Kiša, Mirka Kovača, Davida Albaharija, Abdulaha Sidrana i Izeta Sarajlića. O većini prevođenih autora napisao je pogovore i studije i zalagao se u javnosti za njihovo djelo.

Svjedočeći o susretima s Krležom, započeo je vlastitu autorsku spisateljsku djelatnost, što se razgranala u cijelu malu biblioteku memoarske proze u kojoj naracija zadobiva i stanovitu etičku dimenziju. Svoju obiteljsku sagu ocrtao je u knjigama Što radi Raffaellino de Garbo u Lionu, (1986.), Kugina kuća (1998.) i Sedam Hrvata s Dugoga otoka (2002.), koja je u cijelosti prevedena i izdana na hrvatskome.

Za dopisnog člana HAZU izabran je 2018. godine.

u srijedu, 25. 3. u 18 sati (u dvorani 004; zgrada SEP-a), Odjel za sociologiju ugostit će Stipu Nogala iz udruge ‘Status M’. Kolega Stipe Nogalo, u sklopu nove sezone Javne sociologije, održati će javno predavanje pod naslovom „Kriza muškosti, rod i feminizmi”.

Tema predavanja je maskulinitet koncipiran kao rod i rodna norma. Vodeća ideja predavanja jest usporedba maskuliniteta s empirijom koja postoji o njemu i aktualnim diskursima o maskulinitetu, poput diskursa ‘krize maskuliniteta’i ‘toksičnog maskuliniteta’. Predavanje, koje se temelji na višegodišnjem iskustvu rada s mladim muškarcima, pozabaviti će se idejom o tome koliko su nam određeni koncepti korisni za promišljanje maskuliniteta kao roda, odnosno rodne norme. Također, razmotriti će se odnosi suvremenih mladih muškaraca s različitim feminizmima i odnosima feminizama prema muškarcima.

Stipe Nogalo je stalni vanjski suradnik udruge Status M gdje radi kao edukator. Po obrazovanju sveučilišni prvostupnik sociologije i filozofije, Stipe skoro osam godina provodi radionice u srednjim školama, s naglaskom na rodne teme i muškarce. Osim radionica u srednjim školama, provodi edukacije za stručnjake koji već rade s mladima ili planiraju raditi s mladima. Povremeni je gostujući predavač na Antikapitalističkom seminaru i Mirovnim studijima te povremeno objavljuje stručne tekstove na portalu Slobodni filozofski. 

Pozivaju se učenici srednjih škola da se prijave na Radionice izrade poslovnih planova, koje organiziraju Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i tvrtka Digital park, zadarska tvrtka specijalizirana za digitalno vanjsko oglašavanje.

Radionice se organiziraju treću godinu zaredom, s ciljem poticanja poduzetničkog razmišljanja, kreativnosti i razvoja poslovnih ideja među mladima.

Ovogodišnje natjecanje održat će se u ponedjeljak, 13. travnja 2026. godine, na Odjelu za ekonomiju Sveučilišta u Zadru (Splitska 1, Zadar).

Učenici sudjeluju u timovima od tri člana, a broj mjesta je ograničen na najviše 10 timova. Prijave su otvorene do popunjavanja mjesta.

Ovogodišnji zadatak radionice je osmisliti društveno odgovorni projekt te ga oblikovati u osnovni poslovni plan. Cilj je potaknuti učenike na promišljanje poslovnih ideja koje, osim ekonomskog potencijala, doprinose i razvoju zajednice, zaštiti okoliša ili rješavanju društvenih izazova.

Tri najuspješnija tima bit će nagrađena zahvaljujući podršci tvrtke Digital park.

Za osvojeno prvo mjesto dodjeljuje se nagrada u iznosu od 300 eura, drugo mjesto 150 eura, dok će trećeplasirani tim biti nagrađen sa 100 eura.

Svi sudionici radionica dobiti će digitalnu potvrdu o sudjelovanju.

Prijaviti se može putem web stranice odjela za ekonomiju www.unizd.hr/ekonomija