ZADAR / ŽUPANIJA
(ZADARSKI POLITIČKI VREMEPLOV) OVO SU ŽELJELI DA ZABORAVITE OVIH IZBORA: Žuvela je “proizvod” Stanka Zrilića; dinastija Pupić Bakrač HDZ-a; a Enio Meštrović…
„Nije baš ni gospodin Enio Meštrović najmlađi i najnoviji kandidat, to da jasno kažemo“, izjavio je prije koji dan politički analitičar Žarko Puhovski odgovarajući na pitanje novinara je li ključ uspjeha nezavisnih kandidata na minulim izborima u Meštrovićevoj primjedbi da se “ljudima zgadila sva ova bolesna ideologija u 30 godina i da je vrijeme za nova lica“.
Smiješno je kako se uvijek iznova ispostavi da je sva mudrost u onome najjednostavnijemu i kako upravo to najčešće previdimo ili zaboravimo.
Tko su, dakle, ljudi koji se Zadranima i biračima Zadarske županije i danas prodaju pod etiketom “nova lica” i “lica promjene”?
1. Ivica Žuvela
Čovjek koji se predstavlja kao “skoro zadarski župan”. “Skoro” u njegovom slučaju ustvari znači “ništa”, a i manje od toga.
Ivica Žuvela je, tvrde neke njegove pacijentice, sjajan liječnik. Budući da Zadar i Zadarska županija nisu birali konzilij, već upravu Grada i Županije, s tom temom ovdje završavamo.
O tome kakav je Žuvela političar, osim činjenice da u 12 i kusur godina na sceni nikada nije uspio biti izabran ni za što, govore sljedeći isječci iz novinske arhive:
- 28. siječnja 2009. godine, “Večernji list”:

- 29. siječnja 2009. godine, “Zadarski list”:

- 17. svibnja 2020., Index:

Koje “priče” i nakon koliko? 11 godina?!
Umjesto suvišne analize, za kraj fotografija koja u “predmetu Žuvela” govori više od tisuću riječi:

Idemo na sljedećeg. O njemu smo u više navrata rekli i previše toga, pa samo najnovije:
2. Marko Pupić Bakrač
Od predizborne subote 29. svibnja do kasno sinoć nije rekao ni riječ. Kad je progovorio, ispalo je da bi bolje bilo da je nastavio šutjeti.
Evo što je sinoć objavio:

A evo što je kamera zabilježila 8. srpnja 2008.:

… pa 30. siječnja 2009…

Uz brojne tvrdnje mnogih da je daleko zanimljivije bilo ono što kamera u predmetno vrijeme – nije zabilježila, ovdje ćemo završiti s (bezobraznim) Pupić Bakračevima.
Idemo na trećeg.
3. Enio Meštrović
O njemu su sve potrebno rekli domaći politički analitičari, nazivajući ga “cirkusantom” u “shizofrenim predizbornim igrama“.
O tome koliko se Meštrović pogubio u novim prilikama zapravo najbolje svjedoči činjenica da niti sam više ne razabire u kojoj je ulozi, a u kojoj bi trebao biti.
Od proglašenja rezultata izbora, svaku političku odgovornost za osvojene mandate prebacuje na lik Ričarda, pa proizlazi da su njegovi mandati nevažeći jer je njihov nositelj – nepostojeć? Da ne govorimo da imaginarni Ričard niti nije bio kandidat na izborima, već Enio Meštrović. Potpuno neartikulirano, dakle. Umjesto performansa, teška (i loša!) improvizacija.
Meštrović se zapravo potpuno izgubio u situaciji za koju ga nikako nisu pripremile godine i godine političkih debakala koje su prethodile. Je li u Gradsko vijeće ušao Enio Meštrović, Ričard ili Konj, nije ni njemu samome najjasnije. Moglo bi biti da je Ričard sve što Enio Meštrović ima za ponuditi i da ta priča s time završava. Danas ili najkasnije za mjesec dana, nema bitne razlike.
Vratimo se na početak i na Puhovskog koji kaže da je svaka koalicija neprincipijelna. Posebno ova naša, hipotetska. Evo i zašto.
Žuvela je za večeras najavio oporbeni roštilj kao neki seljački uvod u wannabe oporbenu koaliciju što je termin samo njemu jasan. Što mislite, kojom idejom vođeni ovi tipovi mogu sjesti za isti stol i dijeliti ćevape? Ideološkom ili foteljaškom? Ostavljamo čitateljima da sami zaključe.
Koliko ste prevareni?
Da je Žuvela u svibnju nalijepio plakate sa svojim tvorcem Stankom (a što smo već gledali), ili Pupić sa suprugom Katom i njezinim Stipom, koliko bi vjerodostojno izgledali i koliko glasova dobili u konačnici?
IVICA ŽUVELA – pravi zadarski politički dinosaurus
Još nešto o čemu se malo priča. Rezultati glasovanja u gradu Zadru, u prvom krugu izbora za zadarskog župana.
Ovo je jedini relevantni pokazatelj volje birača grada Zadra, odnosno jedini pravi rezultat istinskog zadarskog političkog dinosaurusa, Ivice Žuvele:

I uopće nije loš, računamo li s koliko je uznapredovalom demencijom u zadarskih birača računao 2021. godine.
O brodolomu zadarskog SDP-a koji je platio cijenu amaterizma vrha stranke uhvaćenog u akciji očitavanja brojila za struju za račun bivšeg šefa Novoselovića, te beskrupuloznih karijerista iz Akcije mladih koju samo u Zadru mogu predstavljati redom ljudi u četrdesetima i pedesetima, već smo sve ranije rekli.
Dobar im tek večeras. Evo nekoliko tema za razgovor…
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





