U osvit nove turističke sezone Hrvatska ulazi s čitavim setom mjera prilagođenih djelatnosti koja zemlji predstavlja temelj ekonomskog opstanka.

Vremena za tranziciju prema drugim sektorima nije bilo dovoljno, pa su strategije za održanje kakvog-takvog turizma dovedene do vrhunca krizne snalažljivosti.

“Ipak smo se veoma dobro pripremili za dolazak stranih turista, mislim da je konačno moguće to ustvrditi s relativno visokom pouzdanošću. Ne možemo biti sigurni kako će se odvijati provedba, ali Hrvatska ima jednu značajnu prednost u odnosu na konkurenciju: među rijetkima smo u Europi koji su dobrim dijelom realizirali lanjsku sezonu pod epidemijom, a to bi se moglo pokazati dragocjenim iskustvom”, rekla je Sanda Čorak iz Instituta za turizam (IZT) u Zagrebu u razgovoru za Deutsche Welle.

S prvim danom mjeseca lipnja u opticaj su tako uvedene tzv. covid-putovnice na razini Europske unije. Dobivat će ih i svi oni koji su primili barem prvu dozu nekog od cjepiva odobrenih u EU-u, ali tu je niz drugih pogodnosti za sve ostale, te za same hrvatske domaćine.

One su regulirane u okviru kampanje „Safe stay in Croatia“ („Siguran boravak u Hrvatskoj“) za pripremu turističke sezone.

Realna osnova za optimizam

“Ta je akcija već pokazala da su ključni akteri naše ponude u visokom stupnju pripremljenosti, pa imamo realnu osnovu za optimizam”, dodala je Čorak.

O čemu je točno riječ? Akcija „Safe stay in Croatia“ objedinjuje regulaciju ulaska u RH i epidemiološko-servisne mogućnosti s e-pretraživačem ovjerenih prostora za siguran boravak i uživanje turističkih sadržaja po konkretnim destinacijama i tipu sadržaja.

Nije dakle posrijedi samo informiranje o tome da je pri ulasku u Hrvatsku dovoljno predočiti negativan PCR-test ili dokaz o preboljenoj zarazi, a sad i eventualnu COVID-putovnicu. Također, nije to samo popis mjesta za testiranje turista čije matične zemlje na povratku zahtijevaju dokaz o neinficiranosti tokom odmora u Hrvatskoj.

U organizaciji Ministarstva turizma RH uvedena je i nacionalna oznaka sigurnosti za objekte i lokacije čije se pridržavanje sigurnosnih mjera službeno kontrolira i pregledno mapira.

Tipičan očekivani prizor uključivat će tako nekoliko specifičnih elemenata: naglašeno razmaknute stolove, ažurirane podatke o stanju epidemije na ekranima mobitela, grupe turista na testnim punktovima, verificirane logotipe sigurnih zona na ulazu u lokale. Pravila se mogu mijenjati u hodu, ali njihov startni izgled je već zadan.

“Pored zadovoljavajuće procijepljenosti turističkih djelatnika“, nastavila je Čorak, „konstatira se nastavak pada broja zaraženih, pa zasad stoje još samo poneka aktivna ograničenja.“

Jer, i dalje nije dopušten rad kafića u zatvorenom prostoru, kao ni masovna okupljanja na otvorenom, poput koncerata.

“No tržište je prezasićeno ograničenjima, cijenit će se svaka pogodnost opuštanju, a Hrvatska i tu ima određene prednosti s manjim mjestima za odmor koja teško postaju žarišta koronavirusa, i odmaknutim lokacijama za npr. obitelji s djecom.

Euromonitorovi rezultati istraživanja tržišta pokazuju da su ljudi dandanas itekako skloni putovanjima“, riječi su ekonomistkinje Sande Čorak.

Ona povrh toga sugerira da bi korisno bilo nadzirati i određene maksimalne brojeve posjetitelja na pojedinim lokacijama: „To je ono što preporučujemo za održivi turizam općenito, bez obzira na COVID, kao širi strateški zadatak. Ionako su već posvuda kamere, a mogli bi se uvesti i semafori za ulazak na atraktivnija okupljališta.“

Dodala je, međutim, da Hrvatskoj ostaje iskušenje koje bi posebno moglo doći do izražaja ovog ljeta – sve izraženiji manjak kvalificirane radne snage u turizmu, bez obzira na manji opseg potražnje, piše Deutsche Welle.