Connect with us

Hrvatska

Škoro: “Ja sam noćna mora gospodina Tomaševića”

Objavljeno

-

Izvor: N1

Miroslav Škoro, kandidat za gradonačelnika Zagreba, danas u podne održao je press konferenciju.

Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, u drugi krug izbora za zagrebačkog gradonačelnika ušli su Tomislav Tomašević i Miroslav Škoro.

Tomašević je press konferenciju održao jučer, a Škoro danas.

Čestitao je svima koji su izašli na izbore, bilo kao glasači ili kandidati. “Na ovim izborima imali ste priliku vidjeti da je zbog nezadovoljstva lažnom pričom kojom je zavijena politika u Hrvatskoj, jednom lažnom pričom o demokršćanstvu, puno birača su to kaznili. U Zagrebu su to učinili drastično i čestitao bih platformi Možemo! koja je ostvarila odličan rezultat”, rekao je Škoro.

Oni su osvojili 7 mandata, mi smo dobili 16. Ja sam na predsjedničkim osvojio 24 posto, a oni oko 1 posto. Domovinski pokret nije financiran ničijim sredstvima, nego našom ljubavlju i voljom, rekao je Škoro.

Kad su u pitanju stvari koje se tiču matematike, razumijem da ljudi koji se bave ekologijom ne razumiju matematiku, ali to je vrlo egzaktna znanost, rekao je Škoro.

Dio javnosti govori da je sve gotovo. Ništa nije gotovo. Da su 1991. godine ljudi mislili da je sve gotovo, jer je protiv njih stajala četvrta armija, mi danas ne bismo bili ovdje. Bitno je da govorimo o istini. Ništa nije gotovo. Ja sam čovjek koji je odgojen u ovoj zemlji, vjerujem u ono što mi kaže moja himna – dok mi živo srce bije. Nisam prvi počeo s ideologijom i nikakvim strahom. Tko se mene boji? Dapače, meni prigovaraju da sam čovjek koji bi mogao živnuti na pozornici, ali takav sam. Nađite mi jednu osobu koja se mene boji i koji je nekome prijetio, rekao je Škoro, dodavši da je završio sve svoje fakultete, albume, projekte, kuće.

“Ja nisam quitter, a pogotovo neće biti ništa gotovo na Dan državnosti u Hrvatskoj. I svatko ima pravo mobilizirati svoje birače”, rekao je Škoro.

“Je li problem što ja govorim istinu ili što ja govorim?”, upitao je Škoro.

Nisam ničiji stipendist. Ja sam napravio svoje projekte sam, ja sam napisao svoje pjesme sam, nisu mi ih pisali ni HDZ ni SDP, a bogami ni Možemo!, rekao je.

Ja sam noćna mora gospodina Tomaševića, meni nemaju što prigovoriti, cijela politička karijera temeljena im je na Bandiću, koji ih je financirao. Oni svi žive u Bandićevim stanovima!, poručio je.

Kako se financiraš, tko si i što planiraš napraviti? Odgovori na pitanje. Svojim autom sam došao ovdje, ne lažno biciklom. Ti koji sisaju proračun, sada žele zaposjesti proračun i ozbiljno ga posisati. Ja im to neću dopustiti. Gospodin Tomašević mora odgovoriti koji je dio njega zeleni, a koji je dio lijevi. Na kraju će odgovoriti Zagrepčani, rekao je Škoro.

Imam pravo govoriti da nije gotovo. Ako se dogodi da u Zagrebu pobijedi zeleno-lijeva koalicija, ja ću im čestitati prvi, rekao je Škoro.

Upitan hoće li doći do restrukturiranja u gradskoj upravi, Škoro je rekao da u Zagrebu ima zaposleno previše ljudi. “Ovi ljudi tamo su zaštićeni svojim kolektivnim ugovorima, radili ne radili, oni primaju plaću. Ja sam rekao da moramo razgovarati. Ne može se metlom rješavati. Osnova cijele priče je tržište. Ja želim da živimo u zemlji za koju su ljudi ginuli. Ne valja previše onoga što oni žele napraviti”, rekao je Škoro.

Ovo je priča između ljudi koji pune i koji prazne proračun. Mene nikada u životu, a u životu i javnosti sam daleko duže nego Tomašević, nitko nije optužio za ekstremizam. Za mene je radikalna ljevica ona koja poziva na sve stvari koje ne rese centar, a pogotovo ljevicu, a to je drakonsko kažnjavanje, oduzimanje nečega, sve ono što smo prošli od 1945. pa nadalje, sve što smo prošli od 1918. pa nadalje. To tako ne funkcionira. To povjerovati mogu samo naivni birači, mladi koji nisu educirani, rekao je Škoro.

Upitan koliko je puta surađivao s državom, Škoro je rekao jako puno. “Ali ja taj novac nisam dobio, ja sam to zaradio. Kako možete očekivati da nećete raditi s državom, kad država kontrolira sve? Država je na medije potrošila 240 milijuna kuna, gdje su novci?”, upitao je.

Govoreći o suradnji s Plenkovićem, Škoro je rekao da nema problem s tim da pruži ruku bilo kome u političkoj utakmici.

Kad je u pitanju stanje u Gradskoj skupštini, ne vidi problem što će Možemo! imati većinu. “To je dobro. To znači da ni skupština ni gradonačelnik neće moći raditi što žele. Ljudi smo, lijepo ćemo sjesti i raditi”, rekao je Škoro.

Pored mene živog će se netko boriti za radna prava? Netko tko nema dana radnog staža će meni govoriti o radnim pravima? Meni, koji sam radničko dijete, koji cijeli život radim i koji imam radnike kojima plaćam plaću, rekao je Škoro.

Za platformu Možemo! rekao je da su kontaminirali civilno društvo. Ne samo ja, nego i članovi tih inicijativa im to zamjeraju, rekao je Škoro.

Mi nudimo promjenu, ali pravu promjenu. Ništa ni po babi ni po stričevima, rekao je Škoro, dodavši da se nada da će idućih dana puno ljudi promijeniti mišljenje o njemu, kao i o Tomaševiću.

Meni se čini da je gospođa Benčić upravo suprotno od onoga za što se predstavljaju. Meni je to jako žao, rekao je Škoro.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu