Svijet
Nema više kupnje auta ili stana za gotovinu, sve će ići preko računa
Povjerenica Europske komisije za financije Mairead McGuinness najavila je da će Europska komisija u srpnju predstaviti novi paket zakonodavnih prijedloga protiv pranja novca čiji će sastavni dio biti i zabrana plaćanja gotovim novcem. Zabrana će biti postavljena na 10 tisuća eura, odnosno 75 tisuća kuna, s tim što će državama članicama biti dana mogućnost da uvedu i manji iznos.
Ograničenja u plaćanju gotovim novcem već neko vrijeme postoje u 18 država članica EU, pa tako Grci gotovinom mogu platiti do 500 eura, Francuzi 1000 eura, a Poljaci 15 tisuća eura. Njemačka i Austrija najveći su protivnici zabrana plaćanjem gotovim novcem i u tim se zemljama na slobodu plaćanja gotovinom gleda gotovo kao na ustavnom zagarantirano pravo građana. U Austriji je bilo prijedloga da se plaćanje gotovim novcem zaštiti Ustavom.
Po novome, piše Večernji list, zabrana plaćanja gotovinom odnosila bi se i na tvrtke i na građane. Hrvatske tvrtke i fizičke osobe koje obavljaju neku poslovnu aktivnost također imaju zabranu plaćanja gotovim novcem za vrijednosti veće od 75.000 kuna od siječnja 2018. godine, tako da nova pravila neće biti nikakva novost za poduzetnike. Ako su obveznici fiskalizacije, tvrtke ne smiju plaćati gotovinom nijedan račun iznad 5000 kuna. Stvari će se, međutim, mijenjati kod građana i njihovih međusobnih transakcija. Ovotjedna izjava povjerenice za financije potaknula je nove rasprave u Austriji i Njemačkoj, gdje se na ograničavanja u plaćanju gotovim novcem gleda kao na ograničenje osobnih sloboda. Prema podacima Europske središnje banke, 82 posto svih izdanih računa u Austriji i Njemačkoj plati se gotovim novcem, a jedino Hrvatska ima isti udio gotovinskih plaćanja.
Austrijski ministar financija Blumel odmah je kazao da ta zemlja neće prihvatiti prijedlog koji vodi puzajućem ukidanju gotovine, pozvao se na emotivni odnos stanovništva prema novčanicama, koji se očito nije bitnije promijenio ni zbog pandemije.
“Govorimo o gornjoj granici od 10 tisuća eura. Prilično je teško nositi toliko novca po džepovima”, kazala je McGuinness u intervjuu njemačkom Suddeutsche Zeitungu.
Komisija namjerava osnovati krovnu agenciju EU protiv pranja novca i financiranja terorizma, koja će imati brojne ovlasti i izravno će nadzirati kako banke provode politike sprečavanja pranja novca. Poznato je da banke moraju ispitati podrijetlo novca za sve transakcije veće od 105 tisuća kuna, a kod novih klijenata podrijetlo bi se trebalo ispitivati i za sve transakcije veće od tisuću eura.
Svijet
Zarada na medicinskom turizmu: Sve više turista dolazi zbog blistavog osmijeha ili boljih grudi
Nekada je to bila europska Sjeverna Koreja, zatvorena komunistička diktatura. Ali sada Albanija mami milijune turista godišnje, a sve veći dio dolazi u potrazi za blistavim osmijehom ili boljim grudima.
“Ne volim govoriti o medicinskom turizmu. Zvuči pomalo zastrašujuće”, rekao je Dritan Gremi, koji vodi stomatološku kliniku u glavnom gradu Tirani.
“Više volim govoriti o turizmu sreće”.
Gremi je rekao da njegova klinika nudi “visokokvalitetnu uslug i opremu”, zajamčenu i certificiranu prema europskim standardima. Ali za samo po djeliću europskih cijena.
Ima talijanske, francuske, belgijske i švicarske klijente koji su često privučeni paket aranžmanima koji uključuju troškove putovanja i smještaja.
Prodaja osmijeha
Putovanje Stephanea Pealata u Albaniju počelo je s nadom u novi osmijeh po pristupačnoj cijeni.
On i njegov brat, iz Valencea na jugu Francuske, dugo su patili od problema sa zubima koji ih je nagnao da na složenu proceduru implantacije zuba.
“U Francuskoj smo imali početnu procjenu koja je bila vrlo, vrlo skupa. Zatim smo počeli tražiti na internetu — Bugarska, Turska, Albanija, Španjolska”, rekao je Pealat za AFP.
Za kliniku Gremi saznao je tijekom konzultacija u Lyonu s albanskim stomatolozima.
Nakon prvog posjeta u kolovozu, Pealat i njegov brat bili su zadovoljni viđenim u Tirani i vratili su se u jesen.
Operacija ugradnje zubnih implantata za koju se odlučio koštala je otprilike 50.000 eura u Francuskoj, u usporedbi sa samo 13.500 eura u Albaniji.
Za Pealata to nije bila mala razlika.
“Važno je imati lijep osmijeh”, rekao je.
Nathalie Gangloff, koja radi u domu za starije u Cognacu u zapadnoj Francuskoj, također je odabrala kliniku u Albaniji za liječenje svojih stomatoloških problema.
Platila je manje od 15.000 eura za zube u usporedbi s 42.000 eura koliko bi morala potrošiti u Francuskoj.
Nakon vađenja i ugradnje implantata u veljači, vratila se u Tiranu sredinom rujna na završni rad, sretna što opet ima svoj osmijeh.
“Za moj posao važno je imati lijepe zube”, rekla je za AFP, rekavši da je odmah promijenila profilnu sliku na Facebooku kako bi pokazala svoj nov osmijeh.
Liječnik nije hotel s pet zvjezdica
Niski troškovi režija i niski porezi pomogli su albanskim klinikama da privuku klijente nižim cijenama.
Procjenjuje se da sektor medicinskog turizma u zemlji zarađuje između 200 i 250 milijuna eura godišnje, a najmanje 50.000 Talijana svake godine posjeti Tiranu radi liječenja.
Međutim, postupci nisu bez rizika.
Voditelj albanske nacionalne udruge liječnika Fatmir Ibrahimaj rekao je da se i strani i lokalni pacijenti ne bi trebali oslanjati samo na internetsko oglašavanje za kozmetičke zahvate i pripaziti gdje se podvrgavaju liječenju.
“Liječnik nije hotel s pet zvijezdnica ili s nijednom”, rekao je Ibrahimaj novinarima.
“Sve više stranih turista također dolazi i na kozmetičke tretmane kako bi uljepšali svoj osmijeh”, rekla je Monika Fida, dermatologinja i sveučilišna predavačica u Tirani.
Posebno su popularne injekcije hijaluronske kiseline u usne.
“Iznad svega žele se osjećati dobro i imati što prirodnije oblikovane usne”, dodala je Fida, koja kaže da njezinu kliniku svake godine posjeti između 750 i 1000 stranih pacijenata.
Vera Panaitov, 60-godišnja talijanska kuharica iz Verone, prvo je došla u Tiranu ‘srediti’ zube.
Ali kad je već bila ondje, odlučila se i za zahvate na grudima i struku.
“Morate biti lijepi u bilo kojoj dobi i sreću u svakom trenutku”, rekla je za AFP, smiješeći se iz bolničkog kreveta, rekavši da se osjeća “pomlađenom”.
Svijet
Katar prestaje biti posrednik u pregovorima o primirju u Gazi
Katar više neće biti posrednik u pregovorima o prekidu vatre u Gazi sve dok Hamas i Izrael “ne pokažu iskrenu spremnost da se vrate za pregovarački stol”, rekao je Reutersu dužnosnik upućen u to pitanje. Zaljevska zemlja zaključila je da Hamasov politički ured u Dohi “više ne služi svojoj svrsi”, dodao je dužnosnik.
Ovaj potez označava najveći neuspjeh u naporima da se postigne prekid vatre otkako je Hamas pokrenuo rat u Gazi napadom na Izrael 7. listopada prošle godine.
“Katarci su od početka sukoba govorili da mogu posredovati samo kada obje strane pokažu istinski interes za pronalaženje rješenja”, rekao je dužnosnik. Dodao je da je Katar o svojoj odluci obavijestio Hamas, Izrael i američku administraciju. Katar je zajedno sa SAD-om i Egiptom odigrao važnu ulogu u dosad bezuspješnim pregovorima o prekidu vatre u jednogodišnjem ratu u Gazi. U posljednjem krugu pregovara sredinom listopada nije postignut dogovor jer je Hamas odbacio kratkoročni prijedlog o prekidu vatre.
“Nakon što su ponovno odbili prijedlog o oslobađanju talaca, čelnici Hamasa više ne bi trebali biti dobrodošli u glavnim gradovima bilo kojeg američkog partnera. To smo naglasili Kataru nakon što je Hamas prije nekoliko tjedana odbio još jedan prijedlog za oslobađanje talaca”, rekao je visoki dužnosnik koji želi ostati anoniman.
Katar je iznio zahtjev vođama Hamasa prije otprilike 10 dana, rekao je dužnosnik. Washington je rekao Dohi da je sad pravo vrijeme da zatvori politički ured skupine.
Tri dužnosnika Hamasa porekla su da je Katar rekao vođama Hamasa da više nisu dobrodošli u zemlji. Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova to nije komentirao.
Nije jasno je li Katar čelnicima Hamasa dao konkretan rok da napuste zemlju.
Administracija predsjednika Joea Bidena sprema se na zadnji pokušaj da zaustavi izraelske napade u Gazi i Libanonu. Ovotjedni izbor republikanca Donalda Trumpa za sljedećeg predsjednika SAD-a znatno je smanjio Bidenov utjecaj tijekom njegovih posljednjih tjedana na dužnosti.
U prethodnom krugu pregovora o prekidu vatre, neslaganja oko novih zahtjeva koje je Izrael postavio o budućoj vojnoj prisutnosti u Gazi opstruirala su dogovor, čak i nakon što je Hamas prihvatio verziju prijedloga o prekidu vatre koju je Biden predstavio u svibnju.
Hamas je u to vrijeme smatrao da Izrael želi dogovor postići u zadnji čas i brinuo se da će svi ustupci koje napravi biti popraćeni dodatnim zahtjevima, rekao je za Reuters u kolovozu izvor blizak pregovorima.
Katar, utjecajna država i glavni saveznik Washingtona izvan NATO-a, ugostila je političke čelnike Hamasa od 2012. u sklopu sporazuma sa SAD-om.
Katarski premijer šeik Mohamed bin Abdulrahman al Tani više je puta rekao tijekom prošle godine da Hamasov ured postoji u Dohi kako bi omogućio pregovore sa skupinom te da će dopustiti da Hamasov ured ostane otvoren sve dok je kanal koristan.
Nije jasno koliko dužnosnika Hamasa živi u Dohi, ali oni uključuju nekoliko vođa koji bi mogli biti zamjena za vođu Jahju Sinvara, kojeg su izraelske snage ubile u Gazi prošlog mjeseca.
Svijet
Muškarac otkazao vjenčanje, a mladenka sada mora vratiti prsten vrijedan 70.000 dolara
Vrhovni sud u Massachusettsu u petak je presudio da mladenka mora vratiti zaručnički prsten marke Tiffany & Co vrijedan 70.000 dolara bivšem zaručniku.
Prsten kao uvjetni dar
Vrhovni sud u Massachusettsu stao je na stranu Brucea Johnsona u višegodišnjoj pravnoj borbi s bivšom partnericom Caroline Settino u pokušaju da vrati skupocjeni ostatak njihove veze nakon što je otkazao njihovo vjenčanje.
Donoseći presudu, sud je rekao da ažurira način na koji pristupa tužbama za povrat prstenja i pridružio se „modernom trendu“ država koje smatraju da je zaručničko prstenje dar koji se mora vratiti davatelju bez obzira na krivnju.
Settinin odvjetnik Nicholas Rosenberg izjavio je da je presuda razočaravajuća, rekavši da se „ideja o zaručničkom prstenu kao uvjetnom daru temelji na zastarjelim predodžbama“.
Johnsonov odvjetnik nije htio komentirati. Tužbe kojima se traži povrat prstenja posljednja su preostala vrsta parnica oko raskinutih zaruka koju priznaju američki sudovi, nakon što su države 1930-ih počele ukidati zahtjeve za duševnu bol koje su žene ranije mogle tražiti kad je bračno obećanje poništeno.
Većina država u početku je slijedila pristup koji je sud u Massachusettsu usvojio 1959., prema kojem je davatelj zaručničkog prstena imao pravo na povrat sve dok ta osoba nije „kriva“ za otkazivanje vjenčanja.
Prevario se u vezi prevare
To je načelo na nižim sudovima upravljalo sporom između Johnsona, umirovljenog inženjera u Siemensu, i Settino, bivše učiteljice.
Johnson je otkazao planirano vjenčanje sa Settino 2017. nakon što je vidio da se dopisuje s drugim muškarcem i posumnjao da ima aferu. Settino poriče Johnsonove optužbe, rekavši da je su ona i taj muškarac desetljećima prijatelji.
Johnson je 2018. tužio Settino kako bi dobio natrag prsten vrijedan 70.000 dolara kojim ju je zaprosio, ali sudac je zaključio da se prevario u vezi s aferom i da mora snositi krivnju za njihov razlaz.
Žalbeni sud poništio je odluku, što je dovelo do žalbe državnom visokom sudu.
Settinin odvjetnik tražio je od suda da izbjegne „izrazito rodni“ pristup kojim se prsten tretira kao dar uvjetovan brakom i da umjesto toga slijedi Vrhovni sud u Montani koji je 2002. usvojio pristup bez povrata.
Sud je to odbio učiniti, a sutkinja Dalila Argaez Wendlandt navela je „gotovo univerzalno shvaćanje zaručničkog prstenja kao dara uvjetovano naknadnim brakom“.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SPORT, NENO BELAN, CAMBI, ADVENT… / Donosimo Program obilježavanja Dana grada Zadra 2024.
-
Svijet4 dana prije
Što sve u danu jede Donald Trump? Iznenadili biste se njegovim odabirom
-
magazin3 dana prije
(FOTO) HRVATSKA IMA PRVOG ŠAPTAČA PIZZAMA / Sukošanac Marko Vanjak pokrenuo projekt koji čuvenu deliciju dovodi u naše domove
-
Tech4 dana prije
Korisnici WhatsAppa će moći provjeravati autentičnost fotografija koje dobiju