Connect with us

Hrvatska

Beroš najavio mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova

Objavljeno

-

Zdravstveni sustav treba hitno reformirati, složili su se sudionici tematske rasprave na saborskom Odboru za zdravstvo, a ministar zdravstva Vili Beroš najavio je mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova zbog lakšeg upravljanja i provedbe potrebnih mjera.

Da nije bilo Covida, vjerojatno bi neke reforme bile započete, a jučerašnji dogovor oko plaćanja duga ljekarnama samo je mali korak u stabilizaciji zdravstvenog sustava.

– Ako ne započnemo s reformama u najkraćem vremenskom roku, bit ćemo u velikom problemu. Toga sam kao najodgovorniji čovjek hrvatskog zdravstva bolno svjestan, rekao je Beroš.

Prijenos vlasničkih prava na državu
Zbog lakšeg upravljanja najavio je mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova, odnosno prijenos vlasničkih prava na državu kako bi se potrebne promjene mogle provesti.

– Centralizacija zdravstvenih ustanova zbog lakšeg upravljanja jedan je od elementa koji ćemo poduzeti, ako za to dobijem zeleno svjetlo na razini Vlade, nakon završetka lokalnih izbora. To je put koji će omogućiti daleko bolje upravljanje zdravstvenim sustavom, eliminirati političke elemente u vođenju ustanova i naglasiti financijsku stabilnost, kazao je Beroš.

– To uključuje reviziju mreže javnozdravstvenih ustanova i preraspodjelu djelatnosti u bolnicama, čime bi se nastavila funkcionalna integracija bolnica, dodao je.

Kad je riječ o financijskom dijelu, Beroš smatra da je potrebna nova politika određivanja cijene zdravstvene usluge i limita bolnica jer 70 posto bolnica većinu svojih sredstava troši na plaće, a njih 23 posto ide i preko iznosa limita.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da su prošle godine rashodi u zdravstvu dosegnuli 34 milijarde kuna, prihod od doprinosa je 21 milijardu kuna, a transferi prema zdravstvu ove će godine morati iznositi 10 milijardi kuna. I Marić kaže da je nakon dogovora o podmirenju duga veledrogerijama sljedeći korak reforma zdravstva. 

Zdravstvenom sustavu potreban “clean start”

– Dug prema veledrogerijama pretačemo u dug prema bankama, ali mislim da smo poslali korektnu poruku. Iako smo iznad zakonom propisanih rokova plaćanja, ciljana razina je 120 dana za ljekarne i 180 dana za bolnice, a sljedeći korak je reforma zdravstva, rekao je Marić.

Ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković ustvrdio je da Hrvatskoj nedostaje sredstava za zdravstveni sustav pa je potreban “clean start”, što znači riješiti postojeći dug da bi mogli početi rješavati tekuću nelikvidnost. U tom smislu dogovor s veledrogerijama je dobar početak.

– Zdravstveni sustav je prošlu godinu završio s 2,6 milijardi kuna minusa, a gotovo sav minus otpada na bolnički sustav, kaže Jurković dodajući da je 2018. minus iznosio 857 milijuna, 2019. godine 1,1 milijardu kuna, a u prva dva mjeseca ove godine je 640 milijuna.

Rokovi plaćanja dugova kod 24 bolnice kreću se unutar godine dana, kod 11 bolnica između godine i dvije, dok 24 bolnice imaju dugove iznad dvije godine. Ukupne obveze zdravstvenog sustava u nekoliko godina porasle su sa 7,6 milijardi kuna na više od 10 milijardi kuna. Istodobno, HZZO na prihodovnoj strani potražuje 4,9 milijardi kuna koje ne može naplatiti.

Država nije podmirila čak devet milijardi HZZO-u
Pritom je nepojmljivo da država ne podmiruje svoje transfere iz proračuna prema HZZO-u, čime je od 2015. do 2019. akumulirano devet milijardi kuna, više od duga prema veledrogerijama. Jurković je naveo niz mjera na prihodovnoj i rashodovnoj strani koje bi vodile jačanju financijske stabilnosti sustava. Podsjetio je i na masterplan bolnica donesen 2015. kao dio strukturne reforme za koji do danas nisu doneseni provedbeni akti.

Predsjednica saborskog Odbora za zdravstva Renata Sabljar Dračevac podsjetila je kako je Beroš još 26. listopada na sjednici odbora rekao da su reforme zdravstva već pripremljene i nalaze se na stolu premijera, ali te reforme nitko dosad nije vidio.

– Dosad smo tri puta sanirali dugove veledrogerijama, a ništa nije poduzeto kako bi se smanjili ukupni troškovi u zdravstvu, kazala je.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu