Zdravstveni sustav treba hitno reformirati, složili su se sudionici tematske rasprave na saborskom Odboru za zdravstvo, a ministar zdravstva Vili Beroš najavio je mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova zbog lakšeg upravljanja i provedbe potrebnih mjera.

Da nije bilo Covida, vjerojatno bi neke reforme bile započete, a jučerašnji dogovor oko plaćanja duga ljekarnama samo je mali korak u stabilizaciji zdravstvenog sustava.

– Ako ne započnemo s reformama u najkraćem vremenskom roku, bit ćemo u velikom problemu. Toga sam kao najodgovorniji čovjek hrvatskog zdravstva bolno svjestan, rekao je Beroš.

Prijenos vlasničkih prava na državu
Zbog lakšeg upravljanja najavio je mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova, odnosno prijenos vlasničkih prava na državu kako bi se potrebne promjene mogle provesti.

– Centralizacija zdravstvenih ustanova zbog lakšeg upravljanja jedan je od elementa koji ćemo poduzeti, ako za to dobijem zeleno svjetlo na razini Vlade, nakon završetka lokalnih izbora. To je put koji će omogućiti daleko bolje upravljanje zdravstvenim sustavom, eliminirati političke elemente u vođenju ustanova i naglasiti financijsku stabilnost, kazao je Beroš.

– To uključuje reviziju mreže javnozdravstvenih ustanova i preraspodjelu djelatnosti u bolnicama, čime bi se nastavila funkcionalna integracija bolnica, dodao je.

Kad je riječ o financijskom dijelu, Beroš smatra da je potrebna nova politika određivanja cijene zdravstvene usluge i limita bolnica jer 70 posto bolnica većinu svojih sredstava troši na plaće, a njih 23 posto ide i preko iznosa limita.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da su prošle godine rashodi u zdravstvu dosegnuli 34 milijarde kuna, prihod od doprinosa je 21 milijardu kuna, a transferi prema zdravstvu ove će godine morati iznositi 10 milijardi kuna. I Marić kaže da je nakon dogovora o podmirenju duga veledrogerijama sljedeći korak reforma zdravstva. 

Zdravstvenom sustavu potreban “clean start”

– Dug prema veledrogerijama pretačemo u dug prema bankama, ali mislim da smo poslali korektnu poruku. Iako smo iznad zakonom propisanih rokova plaćanja, ciljana razina je 120 dana za ljekarne i 180 dana za bolnice, a sljedeći korak je reforma zdravstva, rekao je Marić.

Ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković ustvrdio je da Hrvatskoj nedostaje sredstava za zdravstveni sustav pa je potreban “clean start”, što znači riješiti postojeći dug da bi mogli početi rješavati tekuću nelikvidnost. U tom smislu dogovor s veledrogerijama je dobar početak.

– Zdravstveni sustav je prošlu godinu završio s 2,6 milijardi kuna minusa, a gotovo sav minus otpada na bolnički sustav, kaže Jurković dodajući da je 2018. minus iznosio 857 milijuna, 2019. godine 1,1 milijardu kuna, a u prva dva mjeseca ove godine je 640 milijuna.

Rokovi plaćanja dugova kod 24 bolnice kreću se unutar godine dana, kod 11 bolnica između godine i dvije, dok 24 bolnice imaju dugove iznad dvije godine. Ukupne obveze zdravstvenog sustava u nekoliko godina porasle su sa 7,6 milijardi kuna na više od 10 milijardi kuna. Istodobno, HZZO na prihodovnoj strani potražuje 4,9 milijardi kuna koje ne može naplatiti.

Država nije podmirila čak devet milijardi HZZO-u
Pritom je nepojmljivo da država ne podmiruje svoje transfere iz proračuna prema HZZO-u, čime je od 2015. do 2019. akumulirano devet milijardi kuna, više od duga prema veledrogerijama. Jurković je naveo niz mjera na prihodovnoj i rashodovnoj strani koje bi vodile jačanju financijske stabilnosti sustava. Podsjetio je i na masterplan bolnica donesen 2015. kao dio strukturne reforme za koji do danas nisu doneseni provedbeni akti.

Predsjednica saborskog Odbora za zdravstva Renata Sabljar Dračevac podsjetila je kako je Beroš još 26. listopada na sjednici odbora rekao da su reforme zdravstva već pripremljene i nalaze se na stolu premijera, ali te reforme nitko dosad nije vidio.

– Dosad smo tri puta sanirali dugove veledrogerijama, a ništa nije poduzeto kako bi se smanjili ukupni troškovi u zdravstvu, kazala je.