Connect with us

Hrvatska

Stožer: Na snazi dodatna ograničenja, promjene i na granicama

Objavljeno

-

U posljednja 24 sata zabilježena su 2623 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 11306. Među njima je 1 337 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 144 pacijenta. Preminulo je 19 osoba. Nacionalni stožer je na konferenciji za novinare objavio nove mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa.

Zaključno s 30. ožujkom utrošene su 463.003 doze, a cijepljeno je 374.399 osoba. Prvom dozom cijepljeno je 287.228 osoba, dok je drugom dozom cijepljena 87.171 osoba.

Krunoslav Capak je izvijestio: “Imamo incidenciju 448.2. Najmanje u Istri, 81. Najviše u Primorsko-goranskoj 1.298. Postotak pozitivnih danas je 24.7. Broj od ovog tjedna je za 47% veća od brojke prošlog tjedna. Stopa smrtnosti na milijun stanovnika je 1.460,8 što nas stavlja na 18. mjesto u EU. Što se tiče 14-dnevni incidencije trenutno smo na 12. mjestu u EU.”

“Nije dobro ako nam mjere služe da ih koristimo za izgovor. One su sad najefikasnije oružje koje imamo”, rekao je Davor Božinović. Komentirao je poštovanje mjera na obilježavanju obljetnice akcije Plitvice:

“Moja uputa je bila da taj se događaj mora obilježiti, ali odgovorno i u skladu s mjerama. Bio sam jutros tamo i zato je danas pressica kasnila. Moj dojam je da je sve prošlo onako kako je u Stožeru zamišljeno.”

Nove mjere

Stožer je danas donio tri odluke na nacionalnoj i dvije na regionalnoj razini na prijedlog stožera Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.

“Vidljivo je da su stožeri po županijama danas puno aktivniji i više fokusirani na stanje s epidemijom na svom području, nego ranije. Produžene su tri odluke do 15. travnja”, naglasio je Božinović.

– zabrana treninga u zatvorenim prostorima osim za 1. i 2. drugi rang natjecanja i vrhunske sportaše

– ograničava se rad dječjih igraonica i radionica u zatvorenim prostorima

– privremena zabrana i ograničavanje prelaska preko granice RH – za ulazak u RH priznavat će se i brzi antigenski testovi, moći će se ući i s potvrdom o cijepljenju ili preboljenju koja važi 180 dana, uređen je prelazak granice zbog turizam, a izuzetak su digitalni nomadi i djeca

Dodao je da će se vjerojatno donijeti i nove mjere za Grad Zagreb, no to će potpisati tijekom poslijepodneva.

Teretane zasad ostaju otvorene, naglasio je Božinović dodajući da će na dnevnoj bazi revidirati mjere. Otvoreni ostaju i bazeni.

Dvije dodatne mjere u Dalmaciji

Što se tiče ove dvije županije, obvezno je korištenje maski na otvorenom s povećanim protokom ljudi, zabranjuje se prodaja alkohola od 20 do 6 sati ujutro, hrana i piće se može usluživati samo na otvorenom uz strogo pridržavanje mjera. Radno vrijeme casina i sličnih lokala do 20 sati. Škole stranih jezika ponovno prelaze online.

“Danas imamo ozbiljan skok brojki i ne možemo zanemariti da se može ponoviti scenarij koji smo vidjeli oko nas. Situacija je zabrinjavajuća u Sloveniji, ali ni u cijeloj Europi nije dobra situacija zbog čega se donose nove mjere. Ovo u struci zovu treći val”, rekao je Božinović.

“Ako se nalazite negdje sami, nema potrebe nositi masku. Mjera nošenja maski na otvorenom odnosi se na mjesta gdje je puno ljudi, na tržnici, na rivi, a vjerujem da će i zagrebački prijedlog biti logičan”, pojasnio je Capak.

Promjene na granicama

Prokomentirao je odluku o granicama: “Ovom se odlukom ne liberalizira, nego se primjenjuje širi krug dokaza o nezaraženosti, a s obzirom na restriktivne mjere u susjednim zemljama ne očekujemo velik broj ulazaka u Hrvatsku. Zemlje se zatvaraju. Mi računamo da neće biti većih ulazaka. S obzirom na cjelokupnu situaciju koja je posljedica pandemije, ne očekujemo preveliki dolazak.”

“14 dana nakon druge doze razvija se maksimalan imunitet koji ostaje stabilan i zato smo stavili da se 14 dana nakon druge doze bilo kojeg cjepiva može prijeći granica”, dodao je Capak.

Situacija u Istri

Komentirajući situaciju u Istri gdje nema velikog broja novozaraženih, no u bolnicama je više desetaka ljudi, Alemka Markotić je rekla:

“Nemam svježih podataka. Pula ima dosta dobre kapacitete za zbrinjavanje covid bolesnika, njihov pristup je ranije bio da zbrinu što više pacijenata kako bi pratili situaciju. Možda je i sad to slučaj.”

Nesrazmjer u cijepljenju

“Neke županije imaju drugačiju strukturu stanovništva”, rekao je Capak i dodao: “Ogromna je razlika u Zagrebu i neke druge županije, a i neke županije imaju mali broj stanovnika pa je lakše organizirati cijepljenje. U Zagrebu je najveći udio korisnika domova, malen broj zdravstvenih radnika u odnosu na broj pacijenata pa sad u takvim mjestima prelazak iz druge u treću fazu ide sporije. Ne bih rekao da ima značajnih odstupanja i dozama cjepiva.”

Valjana potvrda i za rusko i kinesko cjepivo

“Na razini EU se radi na dokumentu digitalne propusnice, tzv. covid putovnice. Zaključka o neregistriranim cjepivima još nema. Sigurno će to doći na dnevni red i zauzet će se zajednički stav i mi ćemo se prilagoditi tome. Za nas je sad bitno da je cjepivo, i rusko i kinesko, osobe koje su se cijepile i tim cjepivima bit će tretirane na isti način kao i one osobe koje su dobile neko drugo cjepivo”, rekao je Božinović.

Capak je dodao: “Prijedlog europske uredbe o certifikatima sadrži dio da zemlje same mogu odlučiti o prihvaćanju i drugih cjepiva ako mogu osigurati provjeru je li potvrda autentična. Još ne znamo kako će glasiti konačni tekst, no mi smo odlučili da ćemo priznati potvrdu i za cjepiva koja nisu registrirana na području EU.”

Cijepljenje u Hrvatskoj

O cjepivu Johnson&Johnson Capak je rekao: “Prema najavi u drugom tjednu travnja trebali bismo primiti 4.800 doza i kasnije 12.000 doza. Koristi se samo jednom, u jednoj dozi.”

O dinamici daljnjoj je rekao: “Ovaj tjedan dolazi 121.000 doza, 33.900 Pfizera i 80.800 AstraZenece. Svaki tjedan u travnju dolazi 50.310 doza Pfizera. Za Modernu još nemamo potvrdu, ali je rečeno 80.000 doza tijekom mjeseca. Treba doći 180.000 doza AstraZenece. To je ukupno 479.000 doza.”

O trećoj fazi cijepljenja je dodao: “Vodit će se računa o tome kako su se ljudi prijavljivali na platformu. Svi koji su stariji od 18 se u trećoj fazi mogu cijepiti. Najavili smo nakon završetka druge faze o epidemiološko-gospodarskim prioritetima, odnosno u kojoj djelatnosti ljudi više dolaze u kontakt s drugim osobama kao i važne gospodarske djelatnosti. Blizu polovice druge faze smo. U nekim županijama je druga faza već prešla polovicu. Bitno je obuhvatiti što više ljudi. Računamo da bi to bilo u svibnju što se tiče konačnog prelaska u treću fazu.”

Maske na otvorenom

Beroš je govorio da virus nije prvak u skoku u dalj. “Ajmo vidjeti što je Zagreb napisao. Možda je sve to sadržano. Ali sve što mi imamo sad su medijski napisi. Ne bih sad davao odgovore na pitanja koja su ipak malo hipotetska”, rekao Božinović.

Imali smo preporuku da se maske nose na otvorenom ondje gdje se ne može osigurati razmak. Virus se može prenijeti na otvorenom, inače se ne bi branila okupljanja. Virus se prenosi aerosolom i kapljično. Aerosol je na otvorenom zanemariv, ali kapljično je vjerojatnije pa maska i u takvim okolnostima može biti korisna. U Splitu su rekli da očekuju gužve na tržnicama, šetnje na rivi, zato su donijeli preporuku za takva mjesta. Meni se to čini logično”, pojasnio je Capak.

Božinović je još dodao: “Odluka je donesena jer je problem u provedbi, nema toliko službi koje mogu pratiti održavaju li svi razmak na otvorenom.”

Antitijela i reinfekcija

“Uvijek je potrebno više studija na većem broju ispitanika da bi se donijele preporuke. Naše agencije prate sve slučajeve i tek kad se stekne dovoljan broj podataka”, rekla je Markotić i dodala o slučajevima reinfekcije:

“U prvom valu smo imali manje slučajeva. Pratit ćemo situaciju i kontrole nakon godinu dana. No trebat će veći brojevi na razini cijelog niza zemalja da bismo dobili realnu sliku.”

“Što se tiče reinfekcija, imamo nekoliko slučajeva zabilježeno. Neobično je da se na jednom mjestu pojavi više slučajeva reinfekcije, to bi trebalo istražiti. Poznata je bolest nakon cijepljenja, to se smatra neuspjehom cijepljenja i prijavljuje se kao nuspojava. Imamo 20 takvih registriranih slučajeva, no čuli smo za više. Od 3.600 osoba cijepljenih u zagrebačkim domovima za starije, nakon prve doze oboljelo je njih 44, a nakon druge 22. No, sve kliničke slike su bile blage”, rekao je Capak.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu