Hrvatska
Niz europskih zemalja ide u novi lockdown, evo pregleda
Većina europskih zemalja ponovno uvodi zatvaranja ili djelomična zatvaranja na početku 2021. godine kako bi se izborila protiv porasta broja novozaraženih i umrlih.
Ipak, ima i zemalja koje, poput Hrvatske, olakšavaju epidemiološke mjere. Za djelomična popuštanja, uglavnom po regijama, su se odlučile Grčka, Nizozemska, Danska i Italija.
Francuska, Srbija, Češka, Španjolska i Portugal uvode pak nove, strože mjere i nova zatvaranja. Lockdown u Belgiji je produljen, a stroge mjere ostaju na snazi u Njemačkoj i Irskoj. Švedska je prije nekoliko dana postrožila mjere, no to i dalje nisu drastične mjere kakvima svjedočimo diljem Europe.
Pogledajte detaljan pregled mjera po zemljama na kraju veljače.
FRANCUSKA – Zatvaraju se dijelovi zemlje
Djelomično zatvaranje na snazi je od ovog vikenda u dijelovima Francuske koji su posebno snažno pogođeni pandemijom koronavirusa, odnosno na području Nice i obale na jugu i na sjeveru oko Dunkerquea.
Zatvaranje se odnosi samo na vikende, kada ljudi mogu izaći samo s valjanim razlogom. Dućani, osim supermarketa i ljekarni, su zatvoreni.
Valjani razlozi uključuju bavljenje sportom, odlazak u šetnju u radijusu od pet kilometara ili kupnju. To moraju dokumentirati ispunjenim obrascem.
Zatvara se francuska rivijera
Gradonačelnik Nice Christian Estrosi zatvorio je i dijelove poznate šetnice uz more, Promenade des Anglais, i plaže.
Od 18 sati u regijama oko Nice i Dunkerquea na snazi je policijski sat, kao i u ostalim dijelovima zemlje. Svi se dućani moraju zatvoriti, a nisu dopušteni ni sport niti šetnje.
Takav je policijski sat na snazi u Francuskoj već nekoliko tjedana, uz izuzetak koji čine povratak ili odlazak na posao i šetnja psa.
Premijer Jean Castex proglasio je povećano upozorenje na koronavirus u 20 administrativnih jedinica u četvrtak, a lokalne vlasti mogu razmotriti uvođenje strožih mjera. Među pogođenim regijama je i grad Pariz.
Broj novih slučajeva ponovno narastao
U Francuskoj je broj novih slučajeva na 100.000 stanovnika u posljednje vrijeme ponovno narastao iznad 200.
Škole su otvorene i situacija je bila stabilna, ali se sada ponovno pogoršava.
Francuska ima ukupno od početka pandemije 3.75 milijuna zaraženih i na šestom je mjestu u svijetu po tom broju. Umrlo je gotovo 86.000 ljudi.
NJEMAČKA – Stroge mjere ostaju na snazi
S povećanjem brojki se suočava i Njemačka.
Tamo su na snazi oštre mjere, pa su tako zatvorene sve ne-esencijalne trgovine, kao i škole, restorani, kafići i barovi, frizerski saloni, saloni namještaja i trgovački centri.
Privatna okupljanja svedena su na samo jednu osobu iz drugog kućanstva, a ljudi više ne smiju nositi maske izrađene kod kuće ili šalove u trgovinama i u javnom prijevozu.
Jednokratne kirurške maske ili maske s filterom (FFP2) su sada obavezne. Takve mjere u Njemačkoj ostat će na snazi barem do 7. ožujka, ali škole i frizerski saloni mogli bi se otvoriti i ranije.
Razredna nastava se ponovno pokrenula 22. veljače u više od polovice njemačkih saveznih država, uključujući i Berlin.
GRČKA – Nakon strogog lockdowna, neke mjere se popuštaju
Grčka ima nešto lakšu situaciju.
Strogi lockdown od studenog pomogao je da se smanji ogroman rast novih slučajeva zaraze, pa su tako u siječnju otvorene trgovine i osnovne škole.
No krajem siječnja u Grčkoj su se pojavile tzv. “crvene zone”, mjesta s povećanim brojem novozaraženih i umrlih, uključujući i glavni grad Atenu, pa je onda zonski uveden novi lockdown. To znači da su zatvorene sve ne-esencijalne trgovine, škole, frizerski i saloni ljepote.
U Ateni, Solunu i Halkidikiju je na snazi policijski sat od devet navečer do pet ujutro tijekom tjedna, dok je preko vikenda nešto strože – od šest sati popodne do pet ujutro. U “crvenim zonama” policijski sat je stalno na snazi od šest popodne do pet ujutro.
SRBIJA – Djelomično postrožene mjere
Krizni stožer srpske vlade za borbu protiv koronavirusa odustao je od namjere da petodnevnim zatvaranjem svih ugostiteljskih objekata pokuša presjeći nagli skok broja novozaraženih, koji je već dva dana uzastopce veći od 3000, te je preporučio nešto blaže mjere.
Skraćeno radno vrijeme
Vladi je tako preporučena odluka skraćivanja radnog vremena do 14 sati tijekom vikenda na teritoriju cijele zemlje za sve trgovačke centre, restorane i kafiće, koji se, poglavito u zimskim centrima, smatraju ključnim izvorištem zaraze.
Gradske vlasti Beograda, koji bilježi najveći postotak zaraženih na dnevnoj razini, usprotivile su se zatvaranju ugostiteljskih objekata, argumentirajući to tvrdnjom da neće dopustiti zatvaranje prijestolnice zbog toga što se u zimskim centrima ne poštuju mjere i što kafići rade do pet ujutro.
Srbija već tjednima bilježi četveroznamenkastu statistiku zaraženih na dnevnoj razini, a posljednjih se dana povećanje novih zaraza pripisuje povratku tisuća ljudi sa zimovanja, ali i neodgovornosti građana.
Vlasti su, uz angažiranje inspekcija i komunalne policije te policijsku asistenciju, znatno pooštrile kontrole poštivanja epidemioloških mjera.
Ljudi su se okupljali u kafićima
Samo u posljednjih nekoliko dana zatvoreni su deseci ugostiteljskih objekata u kojima su kršena ograničenja radnog vremena uz prekomjeran broj gostiju jer je u nekoliko lokala zatečeno na stotine ljudi pa su poduzimane i prekršajne i kaznene mjere.
Prema epidemiološkim podacima od jučer, uz još 15 žrtava potvrđeno je 3588 novih zaraza, u bolnicama su 3832 pacijenta, od kojih 153 treba respiratore.
Testiranjem ukupno 2.9 milijuna uzoraka registriran je 449.901 slučaj zaraze, dok je umrlo ukupno 4398 osoba.
Srbija je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja u kampanji imuniziranja koristi četiri odobrena cjepiva – Pfizer/BioNTech, ruski Sputnik V, kineski Sinopharm te od početka ovog tjedna i AstraZenecino cjepivo uvezeno iz Indije.
Prema posljednjim službenim podacima, do jučer je cijepljeno 1.361.509 građana, od kojih je oko pola milijuna primilo i drugu dozu.
Mediji su izvijestili kako bi idućeg tjedna u Beograd trebao stići i treći kontingent kineskog cjepiva s 500.000 doza, uz dosad već isporučenih 1.5 milijuna doza.
ITALIJA – Većina mjera ostaje na snazi, ali ima i popuštanja
Italija je zadržala policijski sat u trajanju od deset navečer do pet ujutro, a uvedena je i zabrana putovanja između 20 talijanskih regija. Maske u javnosti su obavezne, u zatvorenim prostorijama, ali i vani i to vrijedi za teritoriju cijele države.
No kafići, barovi i restorani u nekim talijanskim regijama otvorili su svoja vrata i poslužuju goste za stolovima i šankom do šest popodne. Srednje škole su otvorene i nastava se vratila u normalu iako su učenici podijeljeni u grupe.
Također nije dozvoljeno ispuniti učionicu do kraja. Nastava na daljinu i dalje se odvija za ostale što je u Italiji uvedeno još u listopadu.
ČEŠKA – Stanje u bolnicama kritično, pooštrava se lockdown
Jedna od najteže pogođenih zemalja u EU pooštrava svoj lockdown. Češka se bliži brojci od 20.000 umrlih, a premijer je izjavio da je “stanje u bolnicama blizu prave katastrofe”.
Češka vlada donijela je u petak odluku o novom izvanrednom stanju koje stupa na snagu od nedjelje i trajat će 30 dana čime će se ograničiti kretanje ljudi kako bi se pokušalo smanjiti širenje koronavirusa među stanovništvom, objavljeno je na vladinom Twitteru.
Taj je potez bio očekivan nakon što je parlament odbio produljenje sadašnjeg izvanrednog stanja ranije u petak.
Nova zatvaranja
Vlada se sastala kako bi finalizirala nove strože mjere dok pokušava usporiti stopu rasta infekcija koja je najviša u svijetu.
Zemlja od 10,7 milijuna ljudi, u kojoj je jedna od deset osoba bila zaražena u posljednjih godinu dana, ima u prošlih tjedan dana najvišu stopu infekcije po glavi stanovnika u svijetu, pokazuje stranica Our World in Data, deset puta višu od Njemačke.
Vlada planira zatvoriti škole, zabraniti otvaranje dijela dućana i ograničiti putovanja u zemlji na samo ona nužna.
Češka blizu 20.000 umrlih. Premijer: Približavamo se potpunoj katastrofi u bolnicama
Češka se u petak približila broju od 20.000 umrlih od koronavirusa od početka pandemije, a bolnički sustav joj je prenapregnut do krajnjih granica, piše agencija dpa.
Ministar zdravstva Jan Blatny je rekao da je umrlo 19.999 ljudi koji su bili pozitivni na testiranju na koronavirus.
Broj zaraženih od početka pandemije je u posljednja 24 sata narastao za dodatnih 14.457 na više od 1,2 milijuna.
Blatny je rekao parlamentu da bi dnevne infekcije mogle rasti iznad 18.000 u sljedećih tjedan ili dva i ostati na toj razini ako se ne uvedu dodatne restrikcije.
Parlament ranije u petak nije odobrio vladin prijedlog o produljenju izvanrednog stanja u ožujku ali je manjinska vlada Andreja Babiša odmah proglasila novo izvanredno stanje koje stupa na snagu u nedjelju na trideset dana, što može bez parlamenta.
ŠPANJOLSKA – Policijski sat do svibnja
Španjolska je od mjera zadržala policijski sat u svim dijelovima države najkasnije do svibnja 2021.
Ljudima je jedino dozvoljeno izaći van zbog posla, obrazovanja i kupovine lijekova, odnosno u slučajevima kada treba pružiti pomoć starijima i djeci.
Svi stariji od šest godina moraju nositi masku u javnom prijevozu, te u javnosti, uključujući i zatvorene prostore. Maske su u većini regija obavezne i na otvorenim prostorima.
BELGIJA – Lockdown produljen
Belgija je produljila svoj lockdown do 1. travnja. Zabranjena su sva ne-esencijalna putovanja.
Maksimalno jedna osoba smije posjetiti neko kućanstvo (i to uvijek ta ista osoba) i sastati se s nekim na otvorenom. Maksimalan dozvoljen broj okupljenih vani je četiri.
Škole i trgovine su otvorene, ali ljudi moraju u kupovinu sami i ne smiju se zadržavati u trgovinama više od trideset minuta.
Maske su obavezne svugdje.
PORTUGAL – Uveden novi lockdown
Novi lockdown uveo je i Portugal. To su učinili 15. siječnja.
Obavezan je rad od kuće, zatvorene su ne-esencijalne trgovine i uslužne djelatnosti. Kafići i restorani su limitirani samo na dostavu i isporuku hrane na vratima.
Za većinu djece škola je zatvorena, a očekuje se da će ove mjere novog zatvaranja biti na snazi barem do 1. ožujka.
NIZOZEMSKA – Policijski sat ostaje, ali neke mjere se popuštaju
Nizozemska vlada odlučila je relaksirati neke od epidemioloških mjera. Od 1. ožujka srednjoškolci će u školama imati barem jedan dan nastave.
Otvorit će od 3. ožujka moći frizerski saloni i ostale “kontaktne” profesije (osim seksualnih radnika). Tinejdžeri i odrasli do 27. godine života mogu se baviti sportom na otvorenom, a trgovine mogu otvoriti svoja vrata kupcima koji se prethodno najave.
Na snazi je policijski sat koji traje od devet navečer do četiri i pol ujutro. Podsjetimo, zbog njega su u Nizozemskoj izbili najveći neredi u proteklih 40 godina. No vlada ga je odlučila ostaviti na snazi barem do 15. ožujka.
Vlada je pozvala ljude da ne bukiraju inozemna putovanja barem do 31. ožujka.
DANSKA – Mjere se relaksiraju
Danska vlada također je odlučila relaksirati neke od epidemioloških mjera.
Veliki dijelovi maloprodajnog sektora trebali bi se ponovno otvoriti u ožujku, a aktivnosti na otvorenom, poput sporta, nastavit će se za najviše 25 ljudi.
Očekuje se povratak starijih školaraca u učionice i to samo u regijama koje imaju nisku stopu novozaraženih.
Danska je u lockdownu od prosinca, svi dućani su zatvoreni osim supermarketa i ljekarni. Škole su nedavno otvorene samo za mlađe osnovnoškolce.
IRSKA – Najstrože mjere na snazi
Irska se vratila strogom lockdownu krajem prosinca, nakon što su prethodno relaksirali mjere putovanja tijekom božićnih blagdana.
Najstrože mjere, one razine pet, trenutačno su na snazi i to barem do 5. ožujka.
Ljudi ne smiju napuštati domove osim odlaska na posao, obrazovanje i ostalih esencijalnih razloga. Smiju vježbati na otvorenom, ali u krugu od pet kilometara od doma.
Gosti ne smiju ulaziti u privatne kuće ili vrtove, osim ako se radi o skrbi za djecu, starije osobe ili one koji su ranjivi.
Vjenčanja su ograničena na šest osoba, a sprovodi na 10.
Sve ne-esencijalne trgovine, teretane, bazeni i sadržaji za razonodu su zatvoreni. Restoranima, pabovima i kafićima dozvoljena je isključivo predaja na vratima i dostava.
ŠVEDSKA – Vlada uvela prva veća ograničenja
Švedska je dugo vremena izbjegavala uvođenje strogih mjera tijekom pandemije, ali je 10. siječnja donesen hitni zakon koji je odmah stupio na snagu.
To je omogućilo vladi da prvi put uvede ograničenja zbog korone.
Švedske su se vlasti dosad najviše oslanjale na preporuke i to da će ih građani poštivati. Nije bilo značajnijih obaveznih restrikcija.
Sada se od ljudi traži da u javnom prijevozu nose maske, ali samo u prometnoj špici. Neke regije, međutim, preporučuju nošenje maske i van tog vremena.
Prije nekoliko dana uvedena je zabrana prodaje alkohola iza osam sati navečer, a u restoranima za stolom smije sjediti samo četvero ljudi.
U javnosti ili na nekom događaju ne smije se okupiti više od osam ljudi. Navodno se razmatraju i neka druga zatvaranja, ali zasad ništa nije potvrđeno.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




