Connect with us

Hrvatska

Zoran Milanović: “Da je dostupno, cjepivo bih kupio i od čečenske mafije”

Objavljeno

-

Prije točno godinu dana Zoran Milanović postao je predsjednik Republike Hrvatske. O svojoj prvoj godini mandata upravo daje intervju za Novu TV.

“Ljudi su jako dobro znali koga biraju”, rekao je Zoran Milanović na početku intervjuu za Novu TV.

Je li Vam dosadno nakon godinu dana na Pantovčaku?

Nije mi dosadno, to je poziv to je posao.

Po čemu ćemo pamtiti ovu godinu vašeg mandata?

To ćete vi morati ocijeniti. Što je najbolje? Ne mogu ja govoriti. Bilo je dobrih, manje dobrih, možda preimpulzivnih stvari.

Jel vam žao zbog nekih stvari?

Samo zbog nekih stvari ako sam nekoga nenamjerno nagazio. Nekada reagiraš defanzivno, ali to je sve u okviru pristojnog dijaloga. To nije uličarski, uličarske su psovke, kletve. Imali smo Mesića, on je bio sličan po tome. Stil Tuđmanov, moj, Mesićev, Josipovićev nije isti. Ljudi su jako dobro znali koga biraju. Nisu se iznenadili.

Kako komentirate odnos s premijerom?

Imao sam razumijevanje i podršku za Andrej Plenkovića oko svih bitnih stvari. Niti sam predbacivao niti zamjerao. Govorio sam neke stvari jer mislimd a je bitno za demokraciju. U Hrvatsku je uvedeno izvanredno stanje, kao da cucku baciš kost. Grupa ljudi godinu dana formalno odlučuje o našim životima. Nekim ustavnim sucima je to jasno, pišu izdvojena mišljenja. Treba za to ima hrabrosti i znanja, većina nije takva.

I vi imate mogućnosti očitovati se ustavnom sudu?

Ja jedino mogu ulaziti u očajničke bitke s Ustavnim sudom i to ne želim raditi. Ja sam građanin Zoran Milanović, sud odlučuje jednako o mom zahtjevu kao o vašem. Imam veto, ali to nije u redu da radim pored oporbe.

Došao vam je prijedlog o imenima za predsjednika Vrhovnog suda? Hoćete li ih prihvatiti?

Neću prihvatiti niti jedno ime. Trebamo pronaći neki kompromis. Ovi su se prijavili kao na muzičkoj stolici. Neću ih odbiti. Gospodin Sessa će se vratiti na staro mjesto. Mog kandidata ćete na vrijeme doznati. Zakonska odredba nameće obaveze predsjedniku a ovlasti nema. Kandidat za kojeg se odlučim može zapeti u Saboru, a može i proći. Ime možemo očekivati brzo, ali ne sigurno kako je bilo prije četiri godine. Ta osoba ne mora biti iz sudačke prakse.

Na pitanje kada ćemo čuti njegove kandidate odgovorio je: “Na vrijeme. Brzo. Neće biti kao prije četiri godine, kada je predsjednik Vrhovnog suda izabran “u zadnju mandatu”.”

Jesmo li, kada je u pitanju nabava cjepiva, izigrani od EU?

Svi su izigrani. Cjepivo dolazi i mislim da ćemo sada po ulici tražiti ljude da se cijepe. Cjepiva će biti. Tu je EU, tu su stvari malo zaškripjele.

Kakav Bruxelles kad je u pitanju cjepivo? Radiš u svim interesu. Problem je što rusko cjepivo ne postoji sad. Rusija nije cijepila tri milijuna svojih ljudi. To znači da oni nemaju cjepiva. Oni da će brinuti o Srbiji i Hrvatskoj, možeš mislit.

Kada cjepiva bude više nego ljudi koji se žele cijepiti, priča je završena, kao recimo u BiH. To su činjenice. Da smo slušali Bruxelles, znate kad bismo donijeli zakon o konverziji kredita sa švicarcima. To nije suverenizam, to je elementarna dužnost države. Ako je dostupno, cjepivo bih kupio i od čečenske mafije. Kakav Bruxelles, kad je frka nema Bruxellesa, radiš u svom interesu. Rusko cjepivo postoji i sad nam treba.

Cijepljenje preko reda je klasično balkanski… Znalo se da će se to događati, ali neću o tome. Da bi netko bio cijepljen preko reda, treba postojati red, a reda nema. U mojoj obitelji cijepljeni smo moja supruga i ja. Masa ljudi je cijepljena. Ljudi čekaju da ih se pozove. Kad pričamo o cjepljenju po redu, moramo znati što je red, ali reda nema. Ona je išla cijepiti na Baniju, bila bi cijepljena i da nije. Ljudi u Zagrebu koji su trebali biti cijepljeni nisu zvani. To je ono što sam rekao, da bi netko bio cijepljen preko reda, treba postojati red. Reda nema.

Aktivni ste na Facebooku?

Ja sam na Facebooku dva puta mjesečno.

Rekli ste svojedobno da seksualno uznemiravanje nije uvijek isto?

Seksualno uznemiravanje nije isto. Nisu sve žrtve iste. Ja sam to usput dometnuo, a onda su me napali neki. Bombaši su otvorili kragujevke i krenuli na kundak, kada sam ja ono izjavio. Spomenuo sam holivudske dive kojima se moraš diviti dok su mlade, a kad su stare su žrtve. Napala me neka udruga. 99 posto ljudi u Hrvatskoj misli kao i ja.

Jesam li se ja promijenio u ovih 15 godina? Udruge me prozivaju kako građani mogu glasati za mene… Nepozvane osobe su me ispsovale. Gospođa čije ime neću spominjati je izbačena s vaše televizije, ruga se Auschwitzu, njome se bavio State Department…

Autonomne kuće za žene… To je sjajna plemenita aktivna uloga, međutim da se netko u svakom trenutku popne na noge…

Nek idu kvragu sa zaštitom holivuskih razmaženih diva koje su kao već planetarne glumice umjesto da udare nogom među noge tog Wiensteina odlučile 20 godina kasnije o tome pričati jer je bila u pitanju gaža od 10 milijuna kuna. To je klasno pitanje, neće kotlovničar uznemiravati predsjednicu uprave, nemoguće.

Zagrebački mitropolit Porfirije izabran za novog patrijarha Srpske pravoslavne crkve

Poznavajući gospodina Perića, on je čovjek koji je iznad standarda prije njega. Na njega će biti veliki pritisak. Ne vidim kako bi on mogao biti most između Hrvatske i Vučića. Njegova uloga tu nije bitna. Kad sam čuo da je izvučen iz šešira moja reakcija je bila super, dobro. Dosta je tu izazova.

Uskoro su lokalni izbori i izbori za gradonačelnika Zagreba. Hoćete li izaći na izbore?

Mene zanima u Zagrebu da Donji grad izgleda nešto što je dostojno Zagreba, a ne da izgleda kao štakornjak. Vjerojatno da neću izaći na izbore. Nećete me vidjeti na biralištu, jer će biti jasno za koga ću glasati.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. haha

    18. veljače 2021. at 23:02

    Jedina osoba na političkoj sceni Hr koja ne kalkulira! Nažalost, bez ovlasti, ali oštar jezik i ne štedi nikoga! Nisam nikad mislio da ću biti simpatizer lijeve opcije, ali Zoran Milanović je prevagnuo!

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu