Connect with us

Tech

Odbrojavanje za najambiciozniju misiju na Marsu

Počelo je posljednje odbrojavanje za najambiciozniju misiju na Marsu dosad.

 

Objavljeno

-

U četvrtak oko 22 sata po našem vremenu na Crveni planet nakon sedmomjesečnog putovanja slijeće NASA-in rover Perseverance.

Ako stigne netaknut, Perseverance će biti tek peti rover koji je uspješno završio putovanje od Zemlje do Marsa. Svi su američki. Prvi je bio Pathfinder 1997. godine, a posljednji, Curiosity, još je aktivan.  Prošli tjedan je kineska letjelica Tianwen-1 stigla u Marsovu orbitu i nada se da će svoj rover spustiti na planet u svibnju.

Perseverance bi u četvrtak oko 21:55 sati po srednjoeuropskom vremenu spustiti svojih šest kotača na predviđeno sletište na Marsu koje znanstvenik NASA-e Ken Farley opisuje “spektakularnim”.

Krater Jezero, nazvan tako po jednom selu u Bosni i Hercegovini, bazen je širine 45 kilometara i nalazi se na Marsovoj sjevernoj polutci. Razmatrao se kao sletište i za ranije misije, ali se do sad smatralo da bi na njega bilo preteško sletjeti.

U kontrolnoj sobi misije bit će manje ljudi nego inače zbog pandemije koronavirusa. “Pod pretpostavkom da sigurno sleti, ne mislim da će nas covid-19 spriječiti da skačemo i stišćemo šake”, rekao je Matt Wallace, zamjenik voditelja misije.

Prve fotografije površine Marsa, ali niske rezolucije, brzo će biti dostupne. Video snimka, uključujući ulazak u atmosferu, očekuje se kasnije.

Jezera i rijeke

Znanstvenici vjeruju da je prije 3,5 milijardi godina krater bio dom rijeci koja se ulijevala u jezero i stvarala talog u delti u obliku lepeze. “U to doba Mars je na nekoliko važnih načina bio sličan Zemlji”, rekao je Farley. “Imao je gustu atmosferu, imao je jezera i rijeke na površini, naseljiva područja, prostore na kojima su mogli napredovati organizmi kakve danas poznajemo na Zemlji.” Mars je jedino poznato područje na kojem su bili takvi uvjeti izvan našeg planeta.

Mars 2020 prva misija kojoj je glavni cilj dokaz da je ondje nekada postojao život. Perseverance će u nekoliko godina prikupiti i pohraniti do 30 uzoraka stijena i tla koji će se jednom vratiti na Zemlju i analizirati u laboratorijima. Najveća brzina mu je 152 metra na sat, što je tromo prema zemaljskim standardima, ali je brži od svih svojih prethodnika. Prvo će prijeći deltu, nekadašnju obalu jezera i na kraju rubove kratera.

Rover bi uzorke mogao vratiti na Zemlju u planiranoj zajedničkoj misiji NASA-e i Europske svemirske agencije 2030-ih. “Znanstvenici koji će analizirati te uzorke sad su u osnovnoj školi, a možda se još nisu ni rodili”, rekao je Farley.

Proizvodnja kisika 

Kako bi izgledali ti dugo očekivani znakovi života? “Ne bismo trebali očekivati fosilne zube, fosilne kosti ili fosilno lišće”, rekao je znanstvenik. To je lov na organske molekule i druge znakove prijašnjeg mikrobiološkog života, što bi bilo “nevjerojatno” otkriće.

Prvi mjeseci misije neće biti posvećeni glavnom cilju. Planirani su neki paralelni eksperimenti. NASA, na primjer, osobito želi po prvi put letjeti na nekom drugom planetu. Helikopter Ingenuity trebao bi se uspinjati u atmosferi koja je danas ima tek jedan posto gustoće Zemljine atmosfere.

Drugi cilj je utrti put budućim ljudskim misijama razvojem sustava koji će stvarati kisik iz ugljičnog dioksida od kojeg se uglavnom sastoji Marsova atmosfera.

Svemirska agencija postavit će instrument Mars Oxygen In-Situ Resource Utilization Experiment (MOXIE) koji će postupkom elektrolize proizvoditi oko 10 grama kisika na sat.  NASA troši oko 2,4 milijarde dolara na misiju Mars 2020. Slijetanje i upravljanje roverom košta oko 300 milijuna dolara.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Hrvati vole automobile: Prema ovoj ljestvici četvrti smo u Europi

Objavljeno

-

By

Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) izdalo je izviješće pod nazivom “Vozila na europskim cestama” koje otkriva brojne podatke o automobilima koji kruže europskim cestama.

Izvješće uključuje ključne podatke, poput prosječne starosti vozila, vrste snage vozila, vlasništva i još mnogo toga te smo odlučili izdvojiti one najzanimljivije.

Tako možemo vidjeti kako je na cestama EU-a 2022. prometovalo je 252 milijuna automobila, što je povećanje od 1% u odnosu na prethodnu godinu. Prema istom izviješću, u Hrvatskoj je te godine prometovalo 2.06 milijuna automobila.

Prodaja električnih vozila u EU-u je dosegla najvišu razinu svih vremena 2022., ali ona i dalje čine tek 1,2% svih automobila na cestama EU-a. U našoj zemlji je taj podatak još i manji, odnosno udio električnih automobila iznosi tek 0,3 posto. Na području cijele EU najviše je benzinaca (50,6 %), a slijede dizelaši (40,8 %). Kod nas je taj borj obrnuti te je na našim cestama više vozila na dizel (56 %),  a nakon toga slijede vozila na benzin (39 %).

Što se tiče starosti automobila, najstariji vozni park imaju Grci (prosjek 17,3 godine) i Estonci (16,6 godina), dok najnovije automobile voze u Luksemburgu (7,9 godina), te Danskoj i Austriji (8,9 godina). Što se Hrvatske tiče, prema podacima ACEA-e, prosječan automobil na našim cestama star je 13,3 godina.

Hrvati i broj automobila

Kada je u pitanju broj automobila, Poljska ima najveći broj automobila na 1000 stanovnika u Europi, čak 703, dok je Latvija na začelju ljestvice s 410 automobila na 1000 stanovnika. Nakon Poljaka slijede Luksemburžani (695), Talijani (681), a na visokom četvrtom su Hrvati s čak 664 automobila na 1000 stanovnika. Dodajmo i da je prosjek EU-a 574 automobila na 1000 stanovnika.

ACEA

Na cestama EU prometuje više od 30 milijuna kombija, što je povećanje od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Francuska prednjači s najvećim brojem kombija u prometu. Više od 6,5 milijuna kamiona sada je na cestama EU-a, što je povećanje od gotovo 2% u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku, kamioni ostaju najstariji od svih vrsta vozila sa 14 godina. Na cestama EU sada prometuje preko 720 000 autobusa. Električni modeli čine više od 10% autobusa u tri zemlje EU (Irska, Luksemburg i Nizozemska).

Izvješće pokazuje da, iako zakonodavni ciljevi mogu pomoći u usmjeravanju promjena, ovo je samo dio slagalice za dekarbonizaciju cestovnog prometa. Europi je potreban širok skup okvirnih uvjeta, kao što su infrastruktura za punjenje te kupnja i porezni poticaji, kako bi se potaknula potražnja za novim modelima i napunila vozila na europskim cestama najčišćim i najzelenijim modelima.

 
Nastavi čitati

Tech

WhatsApp testira novu značajku, obavijestit će korisnike koji su kontakti nedavno bili online

Objavljeno

-

By

WhatsApp navodno razvija novu značajku koja prikazuje nedavno aktivne kontakte u obliku popisa. Značajka je trenutno u fazi testiranja i vjerojatno će biti uvedena u budućem ažuriranju.

Prema najnovijim vijestima, WhatsApp ima još jednu značajku koja vam može pomoći da odlučite kome ćete prvom poslati poruku, piše India Today.

Ova bi se značajka mogla pokazati korisnom ako želite provjeriti tko je nedavno bio aktivan na platformi za razmjenu poruka i najvjerojatnije će prvi odgovoriti na vaše poruke ili pozive.

Ova bi značajka također mogla poboljšati korisničko iskustvo i ukloniti potrebu za pojedinačnom provjerom statusa aktivnosti svakog kontakta.

Ovo nije jedina značajka koju WhatsApp testira kako bi vas potaknuo na interakciju s vašim kontaktima.

Ranije izvješće govorilo je da bi WhatsApp mogao korisnicima početi predlagati kontakte s kojima bi trebali razgovarati. Ti bi kontakti bili oni s kojima korisnik nije razgovarao dugo vremena.

Obje značajke trenutno se testiraju i mogli bismo ih vidjeti u budućem ažuriranju aplikacije.

 
Nastavi čitati

Svijet

WhatsApp snižava minimalnu dob u Europi, zagovornici dječjih prava bijesni

Objavljeno

-

By

Novo dobno ograničenje stupilo je na snagu u četvrtak u Europskoj uniji. Nova minimalna dob od 13 godina također je najavljena za korisnike u Ujedinjenom Kraljevstvu u veljači. Usluga za razmjenu poruka – koju je Meta kupila prije deset godina – navodi na svojoj web stranici da promjene osiguravaju “minimalnu dob za WhatsApp na globalnoj razini”.

Međutim, donja dobna granica izazvala je kritike – zagovornici dječjih prava u Ujedinjenom Kraljevstvu tvrde da ona dodatno izlaže mlade ljude opasnostima interneta.

U priopćenju od četvrtka, grupa za kampanju Smartphone Free Childhood sa sjedištem u Velikoj Britaniji pozvala je WhatsApp da promijeni novu politiku. “WhatsApp stavlja dobit dioničara na prvo mjesto, a sigurnost djece na drugo”, rekla je Daisy Greenwell, suosnivačica grupe.

“Smanjenje dobne granice ignorira sve glasnije zvonce za uzbunu koje oglašavaju znanstvenici, liječnici, učitelji, stručnjaci za sigurnost djece, roditelji i stručnjaci za mentalno zdravlje zbog štetnosti korištenja društvenih medija za djecu”, rekla je Greenwell.

Vicky Ford, britanska zastupnica iz vladajuće Konzervativne stranke i članica ključnog vladinog odbora za obrazovanje, nazvala je odluku o snižavanju minimalne dobi bez prethodnog razgovora s roditeljima ‘neodgovornom’, izvijestila je PA Media.

Glasnogovornik WhatsAppa rekao je u petak za CNN:: ‘Svim korisnicima dajemo opcije da kontroliraju tko ih može dodati u grupe i, kada prvi put primite poruku s nepoznatog broja, dajemo vam opciju da blokirate i prijavite račun’. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Meta pod paljbom

Meta se u prošlosti našla pod kritika zbog nastojanja da smanji dobna ograničenja na svim platformama u Sjedinjenim Državama. Prošle je godine tvrtka rekla da planira smanjiti minimalnu dob za svoju aplikaciju za virtualnu stvarnost s 13 na 10 godina, unatoč pritisku američkih zakonodavaca da takve usluge ne plasiraju mlađim korisnicima.

CNN je također izvijestio prošle godine da je izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg osobno i više puta osujetio inicijative koje su imale za cilj poboljšati dobrobit tinejdžera na Facebooku i Instagramu, platforma koje su također u vlasništvu Mete.

Ponekad je Zuckerberg izravno nadglasavao neke od svojih najviših rukovoditelja, koji su se zalagali za veću zaštitu adolescenata, prema internoj komunikaciji objavljenoj u sklopu tužbe protiv tvrtke, prenosi tportal.

No, u priopćenju za medije od četvrtka – nevezno uz promjene WhatsAppove dobne politike u Europi – Meta je rekla da testira značajke za zaštitu mladih od opasnosti ‘seksualnog iznuđivanja’ i ‘zloupotrebe intimnih slika’. Nadaju se da će nove značajke ‘potencijalnim prevarantima i kriminalcima otežati pronalaženje i interakciju s tinejdžerima’.

Predatori seksualnog iznuđivanja (engl. sextortion) obično varaju mlade žrtve tako oni povjeruju da razgovaraju s ljudima svoje dobi. Nagovaraju ih da pošalju eksplicitne fotografije i videa, a kasnije prijete da će objaviti te slike ako im se ne uplati određena svota.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu