Connect with us

Tech

Nova prijevara na Facebooku: ovu poruku nemojte otvarati!

Objavljeno

-

Prevaranti vole Facebook i uvijek smišljaju nove trikove kako bi vam narušili privatnost. No, jedna njihova metoda pokazala se prilično uspješnom pa obratite pažnju na ovu prevaru kako vam ne bi ukrali podatke.

O čemu je riječ?

Prevaranti pošalju video putem poruke te pitaju osobu ‘Jesi li ovo ti na videu?’. Ako kliknete na taj video, možete postati žrtva prijevare na koju je nasjelo već 500 000 korisnika Facebooka.

Možda vam ta poruka stigne od osobe koja vam je prijatelj na društvenoj mreži ili možda pak od neke nepoznate osobe. Možda pomislite da je u pitanju neki kompromitirajući videozapis, no u svakom slučaju, nemojte kliknuti na privitak u poruci.

Ako kliknete na video, nećete ga moći pogledati. Umjesto toga, prevaranti će vas preusmjeriti na lažni prozorčić u koji treba unijeti svoje podatke za prijavu na Facebook. Ako unesete svoje korisničko ime i lozinku, nećete se prijaviti na Facebook nego ćete prevarantima dati svoje podatke za prijavu.

Kada prevaranti dobiju pristup vašim podacima, mogu se prijaviti na vaš profil u bilo kojem trenutku. Ako se to dogodi, gotovo je nemoguće da vratiti kontrolu nad svojim profilom.

Kako se zaštititi?

Za početak, nemojte kliknuti niti na jednu poveznicu ili privitak koji vam izgledaju sumnjivo. Čak i ako vam takav privitak pošalje dobar prijatelj, budite oprezni.

Osim toga, trebate imati jaku lozinku koju je poželjno mijenjati barm jednom mjesečno. Nemojte koristiti istu lozinku za više web lokacija.

Ako sumnjate da je vaš profil ugrožen, što prije promijenite lozinku. Što duže čekate, to će prevaranti imati više vremena da ukradu vaše osobne podatke, piše Komando.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Tech

Koje aplikacije prikupljaju i prodaju najviše podataka?

Objavljeno

-

By

Svakodnevno koristimo brojne aplikacije i sve je manje svakodnevnih stvari koje bismo teško ili nikako mogli obaviti bez njih, bez obzira je li riječ o razgovoru s prijeteljima, obitelji i poznanicima, praćenju naših fitnes aktivnosti ili pak igranju igara.

Nedavno provedeno istraživanje tvrtke pCloud, koja je pružatelj usluga pohrane podataka u oblaku, koristilo je Appleovu novu značajku oznake privatnosti tijekom korištenja App Storea, kako bi otkrili koje aplikacije prikupljaju najviše privatnih podataka korisnika za vlastitu uporabu, koje dijele najviše tih podataka s trećim stranama te koje su generalno gledano najinvazivnije. Rezultati su iznenađujući, piše Zimo.

Moglo bi vam zvučati iznenađujuće da 52 posto aplikacija dijele vaše privatne podatke s trećim stranama. Ti podaci mogu uključivati podatke poput vaše lokacije, povijesti pregleda na web pregledniku, detalje o kontaktima, fitnes podatke, detalje o bankarenju i tako dalje.

Dok su neki od razloga tih aplikacija za prikupljanje vaših privatnih podataka legitimni, poput praćenja načina vaše interakcije s dotičnim aplikacijama kako bi poboljšali vaše iskustvo i otklonili bugove, tvrtka koja stoji iza aplikacije tako prikupljene podatke može dalje prodavati trećim stranama, koje pak te podatke koriste za ciljano oglašavanje.

U stvarnosti, vaši podaci često završe u rukama kompanija za društveno osluškivanje, poput Hootsuite ili BuzzSumo, koje prikupljaju vaše podatke kako bi dozvolili tvrtkama da vas analiziraju te u konačnici prodaju vam proizvode.

Najgori prijestupnici

Među najgorim prijestupnicima po tom pitanju zapravo su aplikacije koje većina koristi svakodnevno, a to su Instagram, Facebook, eBay, LinkedIn i YouTube.

Prema istraživanju pClouda, Instagram je najgori jer dijeli 79 posto podataka prikupljenih od vas s trećim stranama, uključujući i osobne podatke, podatke o kupovini i povijest pretraživanja na webu.

Iza Instagrama je Facebook, koji to čini s 57 posto vaših podataka, a iza Facebooka su LinkedIn koji to čini s 50 posto privatnih podataka korisnika, zatim YouTube s 42 posto te TikTok s 36 posto.

YouTube privatne podatke korisnika dijeli tako da ih prodaje trećim stranama, koje pak korisnika ciljaju putem niza drugih platformi te koriste podatke za određivanje reklama koje će korisnici vidjeti tijekom pregleda videa.

I eBay dijeli 36 posto privatnih podataka korisnika s trećim stranama.

Čak kad i ne dijele vaše podatke, aplikacije ih prikupljaju radi vlastitih potreba (koje ne moraju nužno biti podlih namjera). Društvene mreže prednjače u ovoj kategoriji s procijenjenih 80 posto privatnih podataka korisnika koje koriste na takav način.

Facebook i Instagram zapravo su iznad tog prosjeka s 86 posto privatnih podataka korisnika koje koriste u vlastite svrhe. Twitter, LinkedIn i eBay to čine s oko 50 posto podataka korisnika koje prikupljaju.

Kako zaštititi privatne podatke?

Može li se uopće učiniti nešto po pitanju zaštite privatnih podataka od strane samih korisnika? Obzirom da je istraživanje provedeno na iOS uređajima, dobra vijest je da nadogradnja operativnog sustava iOS 14.5 dolazi s opcijom “App Tracking Transparency”, koja će korisnika upozoriti i ponuditi opciju da omogući ili onemogući aplikaciji praćenje privatnih podataka.

Isto tako dodirom na opciju “Ask App Not to Track”, korisnik aktivno može zaštititi svoje privatne podatke te ih zadržati privatnima.

Postoje naravno i aplikacije koje koriste vrlo malo privatnih podataka korisnika, a najpoznatiji primjeri su Skype, Microsoft Teams i Google Classrooms. Ako volite svoju privatnost na mobilnim uređajima, Signal je uvijek dobra alternativa WhatsAppu i brojnim drugim chat aplikacijama, prenosi Zimo.

 
Nastavi čitati

Tech

KARTICE POSTAJU PROŠLOST? Za podizanje gotovine bit će dovoljan samo pogled

Objavljeno

-

By

Zbog pandemije banke su zabilježile znatan pad potražnje za gotovinom, u prosjeku 20 posto. U Njemačkoj su neke zbog toga isključile dio bankomata iz uporabe. Smanjena je i potražnja za potrošačkim kreditima, manja su nedopuštena prekoračenja po tekućim računima. Novac se troši oprezno.

Iako se papirnati novac sve češće zamjenjuje karticama i mobitelnim digitalnim novcem, mnogima je i danas život bez gotovine nezamisliv. U skoroj budućnosti umjesto prislanjanja ili ubacivanja kartice u bankomat, za podizanje gotovine bit će dovoljno samo pogledati bankomat.

Takvi se bankomati već rabe u svijetu, a preteča je Kina u kojoj je još prije šest godina postavljen bankomat s podrškom za prepoznavanje lica kao načina verifikacije korisnika. Ista se tehnologija počela primjenjivati i u Španjolskoj.

Bankomati dolaze sa sigurnosnim opcijama koje sprječavaju prijevare i uporabu fotografija, videa ili maske za potvrdu identiteta. Sve što korisnik treba napraviti jest upisati svoj jedinstveni identifikacijski broj te stati ispred kamere koja podupire tehnologiju prepoznavanja lica. Kao prednost takvog načina korištenja bankomata bez kartica naglašena je sigurnost jer kartice se mogu ukrasti.

 
Nastavi čitati

Tech

Ako imate ovu aplikaciju, obrišite je jer širi zlonamjerni softver

Objavljeno

-

By

Usluge streaminga postale su posebno popularne tijekom pandemije koronavirusa kada ljudi više vremena provode kod kuće. Brojni ljudi sve više gledaju serije i filmove putem Netflixa, HBO-a i sličnih platformi.

No, pojavila se lažna aplikacija Netflix koja, kada je instalirate, uređaj može zaraziti zlonamjernim softverom. Sigurnosna firma Checkpoint Research pronašla je lažnu aplikaciju nazvanu FlixOnline koja je dostupna u Trgovini Google Play. Ova aplikacija širi zlonamjerni softver putem WhatsApp poruka.

Naime, ova aplikacija obećala je besplatnu uslugu Netflix, ali kada je instalirate, traži nekoliko dopuštenja koja su vezana uz ‘Crtanje preko drugih aplikacija’, ‘Optimizaciju baterije’ i ‘Pristup obavijestima’.

Crtanje preko drugih aplikacija omogućava stvaranje lažnih prozora, uključujući i lažne zaslone za prijavu gdje korisnici upisuju osobne podatke poput korisničkih imena i lozinki. Optimizacija baterije omogućuje aplikaciji da ustane otvorena čak i u stanju mirovanja, a pristup obavijestima daje pristup svim obavijestima o porukama na uređaju i mogućnost odbacivanja ili odgovaranja na njih.

Zlonamjerni softver širi se automatskim odgovaranjem na WhatsApp poruke sadržaja da ste primjerice dobili pravo korištenja usluge Netflix Premium dva mjeseca besplatno i slično. Odgovaranjem na tu poruku ili klikom na poveznicu u poruci hakeri mogu ukrasti vaše osobne podatke, uključujući i podatke o kreditnoj kartici.

Ova aplikacija preuzeta je više od 500 puta prije nego ju je Google play uklonio, piše Komando. Ako ste je i vi preuzeli, trebali biste je deinstalirati. Ako niste sigurni imate li je na svom uređaju, otvorite Google Play, kliknite na Menu, zatim na My apps and games (Moje aplikacije i igrice) i deinstalirajte aplikaciju ako je pronađete tamo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu