Magazin
SVE SE NEKAKO PROMIJENILO 10 znakova depresije: Javljaju se iako čovjek ne djeluje tužno
Kada se spomene depresija i kada pomislimo na osobu koja se bori s depresijom pomislimo na osobu koja je tužna, koja stalno plače i slično. No to u stvarnosti nije tako
Istina je da se simptomi depresije jako razlikuju, zbog čega netko može objavljivati ’sretne’ selfieje na Instagramu i istovremeno biti u žestokoj depresiji, bez vidljivih znakova tuge. S druge strane, druga osoba može pokazivati znakove depresije odustajanjem od normalnih aktivnosti ili čestim i predugim spavanjem, ali vanjske znakove tuge neće pokazivati.
Pandemija koronavirusa dovela je do problema s mentalnim zdravljem, uključujući depresiju, među većim brojem ljudi. Ali ako nikada prije niste iskusili to stanje, možda će biti teško prepoznati je li se stvarno radi o depresiji.
Nekoliko stručnjaka za mentalno zdravlje istaknuli su neke od znakova koji bi mogli ukazivati na depresiju, piše Huff post.
1. Ponašanja povezana s ‘pandemijskim umorom’
S obzirom da COVID-19 potpuno preokreće naš svakodnevni život, lako ćemo odbaciti depresiju kao nuspojavu suočavanja s pandemijskim pritiscima. Ignoriranje mjera socijalnog distanciranja, nedovoljno držanje mjera ili ne održavanje pravila, mogu biti pokazatelji da ste depresivni i da niste samo umorni od pandemijskih ograničenja.
– Puno nas je umorno od pandemije. Naravno postoji umor od pandemije ali postoji i nepažnja i ne briga za sebe i za dobrobit drugih ljudi. Možda se pitate je li osoba koju poznajete stvarno umorna od ove pandemije ili ju jednostavno nije briga niti za sebe niti za druge s obzirom da ne mari o pravilima i restrikcijama – rekla je Zamira Castro, licencirana psihologinja iz Floride.
2. Apetit se drastično mijenja
Možda jedete više nego obično ili uopće nemate apetita.
– To je lako previdjeti, jer živimo u društvu koje kulturu prehrane i ograničenja vrednuje kao znak kontrole i discipline. To govori o vašem karakteru. Ako ne jedete kao inače to znači da se nešto događa s vama – kaže Zamira.
Ali prehrambene promjene ovise o pojedincu.
– Ako se više smanjuje razina serotonina, možda ste netko tko je skloniji traženju utjehe u hrani – komentira Zamira.
3. Razdražljivost i agresivnost
Ljutnja može biti simptom depresije, posebno za muškarce, ali često se ne doživljava kao takva. Društvene i kulturne norme igraju veliku ulogu u tome kako se depresija može pojaviti, posebno kada je riječ o iskazima agresije ili razdražljivosti.
– Muški su socijalizirani kako bi se mogli nositi s agresijom, kako bi im na neki način bilo ‘ugodno’, dok su žene tipično socijalizirane da im ne bude ugodno nositi se s ljutnjom. Zbog toga žene više pokazuju znakove tuge i plakanja – kaže Zamira.
4. Društvene navike suptilno su se promijenile
Promjene u društvenim navikama možda se neće tako lako primijetiti posebno u pandemiji kada ljude ne viđamo ili ne razgovaramo onako kako smo razgovarali kad su stvari bile ‘normalne’.
– Suptilni znakovi depresije su kada se osoba povlači vrlo često u sobu i ne odgovara vrlo često na pozive, već ih zna ignorirati. Ako ste netko tko svakodnevno zove mamu, a odjednom to prestane, to bi mogao biti znak jer bi to mogao biti početak onoga što nazivamo prodromalnom fazom. To je razdoblje između početnog pojavljivanja simptoma i punog razvoja stanja. Može biti da počnete padati u depresiju kad se počnete povlačiti od drugih – kaže Zamira.
5. Promjene u energiji
Odustajete li sve češće od svoje voljene rutine njege kože? Jeste li izgubili zanimanje za satove joge? Nemate volje za vježbanje?
– Depresija je gubitak vitalnosti, vaše energije, pulsa. Ako ste netko tko je obično vrlo živahan, a imate energije i volje, počet ćete imati manje toga. Znakovi koji ukazuju na depresiju su: ako prestanete raditi stvari koje ste prije radili, a za koje vam treba energija i dobra volja – tvrdi Zamira.
6. Zatrpavanje poslom
Tanka je granica između radoholičara i nekoga tko koristi posao kako bi prikrio borbe s mentalnim zdravljem.
– Živimo u društvu koje cijeni produktivnost, ishod i rezultate, a u osnovi to i čini. Kada prekomjerno radite, to je znak da za druge stvari u vašem životu (poput depresije) jednostavno nema mjesta. Vi s poslom želite izbjeći ono što osjećate ili ono što biste mogli osjećati – kaže Zamira.
7. Kronični napadaji stresa
– Neka količina stresa je normalna i može dovesti do produktivnosti – rekla je Catherine Muyeba, psihijatrica iz Engleske.
– Međutim, sveprisutni mentalni i emocionalni pritisak može dovesti do kroničnog stresa koji može negativno utjecati na nečiji život. Može utjecati na koncentraciju, poremetiti san, smanjiti sposobnost suočavanja sa svakodnevnim izazovima i štetno utjecati na zdravlje što dovodi do visokog krvnog tlaka, pa čak i srčanog udara – tvrdi Catherine.
Međutim, postoji razlika između depresije i stresa.
– Stres je često pokrenut životnim događajima i često se rješava kad se događaji povuku. Depresija može započeti bez očitog okidača ili veze s događajima iz prošlosti. Ili može proizaći iz dugotrajnog izlaganja štetnom okolišu za vaše mentalno zdravlje. Kao, recimo, pandemija – kaže Catherine.
8. Libido je nizak
Sasvim je normalno da vam se nekad dogodi da opadne želja za seksom. To nije uvijek znak nečega ozbiljnog. Ali ako se vaš libido doista srozao u usporedbi s normalnim, to bi mogao biti pokazatelj da je u pitanju nešto drugo.
Prema stručnjacima iz Johns Hopkinsovog centra za poremećaje raspoloženja, sniženi libido jedan je od ključnih simptoma koje liječnici traže pri dijagnosticiranju glavnih depresivnih epizoda.
9. Promjene u spavanju i umor
Promijenjeni obrasci spavanja također bi mogli ukazivati na potencijalni pad mentalnog zdravlja.
– Teškoće s spavanjem ili ranojutarnje buđenje mogu biti znakovi depresije – tvrdi Catherine.
Trajni umor može biti prisutan i kada imate depresiju. Ako su vaši obrasci spavanja promijenjeni preporučuje se da odete kod svog liječnika.
10. Izuzetna osjetljivost na odbijanje
Ako se zateknete da vas prejako muči to što primjerice niste izabrani za projekt na poslu, to bi mogao biti primjer krajnje osjetljivosti na odbijanje. Ovo je jedna od nekoliko netipičnih značajki ili manje očitih znakova depresije.
– Među ostalim netipičnim značajkama su slabost ili težina u rukama ili nogama koje rezultiraju značajnim utjecajem na socijalno ili profesionalno funkcioniranje i privremeno poboljšanje raspoloženja kao odgovor na pozitivne događaje ili dobre vijesti – kaže Catherine.
Sve u svemu, depresija izgleda drugačije kod svih na koje utječe. Ako mislite da se borite s depresijom, razmislite o dogovoru s liječnikom ili terapeutom.
Magazin
Kako odabrati najslađe jagode? Na nekoliko stvari posebno obratite pozornost
Sezona jagoda je pred nama, što znači da će tržnice i trgovine uskoro biti prepune ovog sočnog crvenog voća. No, ako ste ikada kupili mjericu samo da biste kod kuće otkrili da su jagode bezukusne, vjerojatno se pitate u čemu griješite, pogotovo s obzirom na današnje cijene. All recipies donosi savjete stručnjaka o tome na što trebate paziti kako biste svaki put odabrali savršene jagode.
Kako odabrati najbolje jagode?
Odabir svježih jagoda jednostavan je ako znate na što obratiti pažnju. Meghan Diaz, stručnjakinja za nabavu voća i povrća, savjetuje da kod kupnje tražite plodove koji su izrazito crveni i čvrste teksture. Vanjska strana trebala bi biti rubin-crvena, sjajne površine i s minimalnim odstupanjima u boji.
“Pripazite da su peteljke žarko zelene, a ne smeđe ili sasušene. Cijeli plod treba biti živahne crvene boje, ne blijed ili ružičast, s što manje bijelih dijelova”, kaže Diaz. Jagode bi trebale biti čvrste na dodir, s napetom kožom bez nabora, a miris bi trebao biti voćni, cvjetni i prepoznatljivo “jagodast”.
Što se tiče veličine, Diaz uvjerava da ona nije presudna. “Veličina sama po sebi ne određuje okus, bitno je ono unutra. Na okus zapravo utječu sorta, uvjeti uzgoja i koliko brzo jagoda stigne s polja u trgovinu. Manji plod uzgojen u idealnim uvjetima i ubran na vrhuncu zrelosti uvijek će biti ukusniji od krupnog, ali bezukusnog”, objašnjava ona. “Najvažnije je izbjegavati plodove koji su pljesnivi, oštećeni ili iz kojih curi sok jer mogu uništiti cijelo pakiranje. Ako pazite na ove ključne znakove, kući ćete donijeti jagode koje su jednako ukusne kao što i izgledaju. Uvijek provjerite dno posudice kako biste vidjeli ima li oštećenih plodova”, napominje Diaz.
Pravilno čuvanje za dulju svježinu
Kako biste maksimalno iskoristili svježe jagode, važno ih je pravilno skladištiti. Prvo bacite sve plodove koji pokazuju znakove plijesni, a ostatak operite u otopini vode i octa te ih zatim dobro osušite. Ako ste ih kupili u plastičnoj posudi s rupicama, možete ih u njoj i ostaviti.
U suprotnom, stavite ih u posudu čiji poklopac nećete potpuno zatvoriti kako bi zrak mogao cirkulirati. Na dno posude stavite papirnati ubrus da upije
Magazin
Liječnica: Tri stvari koje treba izbjegavati prije spolnog odnosa
Prije nego što se prepustite strastima s partnerom, postoje tri stvari koje biste svakako trebali izbjegavati kako biste si osigurali što ugodnije iskustvo. Na njih je upozorila liječnica Jen Caudle iz Philadelphije, koja je na društvenim mrežama objasnila što može smanjiti užitak u seksu.
Lijekovi protiv alergije
Prvi na popisu su antihistaminici, lijekovi koji se često koriste za ublažavanje simptoma alergije. Prema dr. Caudle, oni mogu izazvati neželjenu suhoću koja smanjuje ugodu tijekom odnosa.
“Nemojte uzimati antihistaminike prije seksa – lijekove poput Benadryla, difenhidramina i slično. Zašto? Zato što oni mogu isušiti vaginalni sekret”, pojasnila je.
“Točno, za seks su potrebni lubrikacija i vlažnost, što svakako pomaže, zar ne? Antihistaminici mogu pridonijeti isušivanju vaginalnog sekreta. Mogu uzrokovati suhoću i na drugim dijelovima tijela, ali i na intimnom području”, dodala je.
Brijanje neposredno prije odnosa
Drugo upozorenje odnosi se na brijanje intimnog područja neposredno prije spolnog odnosa. Iako se može činiti kao dobra ideja, liječnica savjetuje da prođe neko vrijeme između brijanja i seksa kako bi se izbjegla iritacija kože.
“Nemojte se brijati neposredno prije seksa! Koža može biti iziritirana, oštećena i nadražena, a trenje tijekom odnosa sve može samo pogoršati. Zato ostavite da prođe neko vrijeme između brijanja i seksualne aktivnosti”, istaknula je Caudle.
Previše alkohola
Treći i možda najočitiji savjet odnosi se na konzumaciju alkohola. Iako čašica ili dvije mogu pomoći u opuštanju, liječnica upozorava da pretjerivanje može imati suprotan učinak, osobito kod muškaraca, jer utječe na erekciju.
“Ne bih pretjerivala s alkoholom”, poručila je. “Uvijek preporučujemo umjerenost, no poznato je da alkohol ponekad može pomoći u stvaranju raspoloženja. To vrijedi i za muškarce i za žene. Problem je što previše alkohola, osobito kod muškaraca, može ometati izvedbu. Jednostavno pokušajte izbjegavati prekomjerno pijenje, što je savjet koji vrijedi i inače u životu.”
Magazin
Neurolozi: Jedan vitamin ključan je za zdravlje mozga, a mnogi ga ne unose dovoljno
Očuvanje kognitivnih funkcija jedan je od ključnih čimbenika zdravog starenja. Osim fizičke aktivnosti, važno je zadržati pamćenje, sudjelovati u razgovorima i učiti nove vještine. Liječnici ističu da prehrana bogata nutrijentima igra veliku ulogu u zdravlju mozga. “Prehrana ima važnu ulogu u kognitivnim funkcijama jer osigurava energiju te vitamine i nutrijente potrebne za smanjenje upala i rizika od kognitivnog pada”, kaže neurologinja dr. Michelle Evans za Parade.
Jedan nutrijent posebno se ističe, a mnogi ga ne unose dovoljno – riječ je o vitaminu D. Neurokirurginja dr. Julie Pilitsis objašnjava: “Vitamin D pomaže neuronima da pravilno funkcioniraju regulirajući ione koji ulaze i izlaze iz stanica.” Dodaje da ima protuupalna svojstva i može pomoći u uklanjanju beta-amiloida povezanog s Alzheimerovom bolešću. “Kod teškog nedostatka vitamina D rizik od razvoja demencije se udvostručuje”, upozorava.
Nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga
Nažalost, nedostatak vitamina D vrlo je čest, osobito kod starijih osoba. “Čak polovica starijih odraslih osoba nema dovoljno vitamina D”, navodi dr. Pilitsis. Preporučuje održavanje razine od najmanje 50 nanomola po litri krvi. “To obično znači unos od 800 do 1000 međunarodnih jedinica dnevno kroz prehranu ili dodatke”, objašnjava, uz napomenu da su dobre namirnice masna riba, obogaćeni mliječni proizvodi i žumanjci.
Osim vitamina D, važnu ulogu imaju i drugi nutrijenti poput omega-3 masnih kiselina, kolina i vitamina B. Nutricionistica Lona Sandon ističe: “Omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upala u mozgu. Kolin pomaže u zaštiti staničnih membrana i očuvanju strukture mozga.”
Liječnice naglašavaju da nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga kroz prehranu, a dugoročna dosljednost u unosu kvalitetnih namirnica daje najbolje rezultate.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




