Hrvatska
STIŽE STOTINE TISUĆA NOVIH DOZA; Kaić optimističan: ‘Mislim da će se uskoro sve normalizirati’
Od prosinca pa do sada distribuirano je oko 160.000 doza, što znači da će do kraja ožujka, ako sve ostane po plavu, bit će cjepiva za ukupno 390.000 osoba, najavljuje epidemiolog Kaić
U Hrvatsku bi idućeg tjedna trebalo stići preko 70.000 doza cjepiva. Portal 24sata u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) doznaje da će do kraja veljače stići još 200.000 doza. Preko 350.000 doza trebalo bi stići u ožujku, veli dr. Bernard Kaić, šef Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri HZJZ-u.
Možda će biti potrebno otvarati i punktove u slučaju da liječnici ne budu mogli primiti toliko ljudi u ordinacije. Radi se ukupno o 620.000 novih doza, a s obzirom na to da se cjepivo daje u dva navrata, to je dovoljno za 310.000 građana. Od prosinca pa do sada distribuirano je oko 160.000 doza, što znači da će do kraja ožujka, ako sve ostane po plavu, bit će cjepiva za ukupno 390.000 osoba, najavljuje epidemiolog Kaić.
“S obzirom na broj doza koje će stići do kraja ožujka, mislim da će se uskoro sve normalizirat”, rekao je Kaić optimistično za 24sata.
U Hrvatskoj 1,7 milijuna ljudi u prednosti za cijepljenje
U Hrvatskoj je, prema Vladinom popisu prioriteta, oko 1,7 milijuna osoba koje imaju pravo na cijepljenje prije mladih i zdravih. Naravno, pod uvjetom da ga žele. Među tim osobama nalazi se 1,5 milijuna ljudi s nekom bolesti, neovisno o tome koliko su stari.
“Ja sam onkološki bolesnik, na kemoterapiji, tzv. imunokompromitirana osoba, kod koje cjepivo vjerojatno neće imati nekog velikog učinka. No zato bi bilo jako dobro da se cijepe moji ukućani, kako bi onda i mene zaštitili od toga da mi koronu donesu kući”, kazala je za 24sata žena oboljela od karcinoma.
Ona još nije na redu za cijepljenje, a kada bi i bila, moguće je da joj cijepljenje neće puno pomoći. Dok neki preskaču red, nema naznaka da bi se u ovakvim slučajevima moglo među prioritete uvrstiti i zdrave, čak i mlade koji kućanstvo dijele s imunokompromitiranih. Primjerice, njih se bez problema cijepi protiv gripe kada to cjepivo ne djeluje kod teških bolesnika.
“U slučaju korone zasad su šanse za to praktički nikakve. Tek s dolaskom većih količina cjepiva bismo to mogli preporučiti”, veli Kaić te dodaje da će se napraviti protokol za postupanje s viškovima cjepiva jer ministar Vili Beroš to traži. Kaić smatra da to neće puno pomoći.
Srbija puno cijepi, dio BiH tek počinje
Za razliku od susjeda, Hrvatska kao članica EU ovisi o onome što Unija i odobri, odnosno što dogovori s proizvođačima. Rusko i kinesko cjepivo još nisu na tom popisu. No, zato Srbi mogu birati koje cjepivo će primiti, što mogu napraviti i preko aplikacije. Kao što je već poznato, Srbija se dobro opremila cjepivima pa su jučer Sjevernoj Makedoniji donirali preko 4.500 doza cjepiva, što znači da sada mogu i oni početi cijepiti najugroženije. Inače, Sjeverna Makedonija naručila je oko 200.000 kineskog cjepiva, no isporuka koju vodi WHO kasni.
I u BiH je cijepljenje napokon krenulo, točnije u Republici Srpskoj. Oni su s Moskvom također dogovorili isporuku ruskog cjepiva Sputnjik V. Za početak im je stiglo 2.000 doza, prvo provjerenih u domaćim laboratorijima. Nakon što je BiH dala zeleno svjetlo cjepivu, u Banjoj Luci je krenulo cijepljenje. Puno veću isporuku očekuju do kraja veljače, a riječ je o oko 100.000 doza. Zapadni proizvođači nisu poslali ništa u BiH. Prva Pfizerova cjepiva u Federaciji BiH očekuju se idućeg tjedna pa će procjepljivanje najugroženijih skupina može početi u tom entitetu.
Susjedna Slovenija cijepila je više ljudi nego Hrvatska, njih oko 70.000. Premda je susjedna Mađarska članica EU, oni su odlučili naručiti kinesko i rusko cjepivo. Potez je to koji dolazi nakon što je postalo jasno da Pfizerovo, Modernino i AstraZenecino cjepivo neće biti isporučeno u dogovorenim okvirima. Vlada u Mađarskoj odobrila je Sputnjik V prije tjedan dana, a i za cjepivo kineskog Sinopharma također je pokrenut postupak, piše 24sata.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




