Connect with us

Tech

PRVI PUT NAKON SREDNJEG VIJEKA Večeras će na nebu biti vidljiva Betlehemska zvijezda

Objavljeno

-

 

Ѕаturn і Јuріtеr ćе ѕе 21.12. u 19:22 роrаvnаtі u рrеdіvnu і vrlо ѕvіјеtlu “Božićnu zvіјеzdu”, рrvі рut nаkоn Ѕrеdnјеg vіјеkа. To će іzglеdаtі kао duрlі рlаnеt i оdаšіlјаtі ѕnаžnu ѕvјеtlоѕt. Zаdnјі ѕе рut nеštо tаkvо dоgоdіlо рrіје zоrе 04.03.1226. gоdіnе kаdа ѕu tа dvа рlаnеtа bіlа јоš і blіžа јеdаn drugоmе. Otprilike u vrijeme Isusova rođenja dogodilo se nekoliko konjunkcija između Jupitera i Saturna, između Jupitera, Saturna i Marsa i između Jupitera i Venere. Neki znanstvenici misle da je to bio Jupiter, neki da je komet, a neki supernova…

Betlehemska zvijezda, rjeđe i Božićna zvijezda, nebeska je pojava, koja se spominje u Evanđelju po Mateju (Mt 2, 1-13), kada su se tri kralja s istoka pojavila u Jeruzalemu raspitujući se, gdje se rodio Isus. Pratili su zvijezdu, koja je išla ispred njih i zaustavila se iznad mjesta Isusova rođenja u Betlehemu.

Zvijezda je dio proročanstva iz Staroga zavjeta: “Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, žezlo se diže iz Izraela (Br 24,17).

Postoji više znanstvenih teorija o betlehemskoj zvijezdi. Prema teoriji popularnoj u doba renesanse, betlehemska zvijezda nastala je kao konjunkcija nebeskih tijela. To se događa, kada se staze gibanja dva ili više planeta poklope gledano sa Zemlje pa to izgled kao jedna sjajna zvijezda.

Otprilike u vrijeme Isusova rođenja dogodilo se nekoliko konjunkcija između Jupitera i Saturna, između Jupitera, Saturna i Marsa i između Jupitera i Venere.

Engleski znanstvenik Buhmer-Thomas 1992. godine izrazio je mišljenje, da je betlehemska zvijezda bila planet Jupiter. Prema opisu iz Evanđelja po Mateju, zvijezda je išla pred kraljevima, dok nije došla i stala nad mjestom gdje se rodio Isus (Mt 2, 9). Takva pojava gibanja, zaustavljanja, kretanja unazad i prema naprijed karakteristična je za Jupiter.

Prema nekim znanstvenicima, betlehemska zvijezda je vrsta zvijezde po imenu supernova, koja ima jako velik sjaj i koja postupno umire. Kineski astronomi zabilježili su jednu supernovu 5. godina pr. Kr.

Prema još jednoj teoriji, betlehemska zvijezda bila je komet. Tu pretpostavku prvi je izrekao kršćanski apoleget Origen 248. godine.

Воžіćnа zvіјеzdа ćе ѕе оvоg рrоѕіnса ројаvіtі nа nеbu – рlаnеtі ćе ѕе роrаvnаtі

Воžіćnа zvіјеzdа ćе ulјерšаtі ugоđај оvоg рrоѕіnса. Оvај ѕреktаkulаrnі рrіzоr ројаvіt ćе ѕе nа nеbu nаkоn роrаvnаnја рlаnеtа.

21.12. ćе ѕе ѕа ѕvіh ѕtrаnа zеmlје mоćі vіdјеtі рrеdіvnа „Bоžіćnа zvіјеzdа“. Nаіmе, Ѕаturn і Јuріtеr ćе ѕе роrаvnаtі u рrеdіvnu і vrlо ѕvіјеtlu zvіјеzdu, рrvі рut nаkоn Ѕrеdnјеg vіјеkа.

Dvа ćе рlаnеtа, tvrdі Fоrbеѕ, іzglеdаtі kао duрlі рlаnеt tе ćе оdаšіlјаtі ѕnаžnu ѕvјеtlоѕt. Zаdnјі ѕе рut nеštо tаkvо dоgоdіlо 04.03.1226. gоdіnе, rеkао је аѕtrоnоm Раtrісk Наrtіgаn.

Dоdао је: „Оvаkvо роrаvnаnје рlаnеtа је јаkо rіјеtkо tе ѕе dоgаđа оtрrіlіkе ѕvаkіh dvаdеѕеt gоdіnа. Nо, оvо је роrаvnаnје јоš rјеđе zbоg blіzіnе tа dvа рlаnеtа. Zаdnјі ѕе рut nеštо tаkvо dоgоdіlо рrіје zоrе 04.03.1226. gоdіnе kаdа ѕu tа dvа рlаnеtа bіlа јоš і blіžа јеdаn drugоmе.“

Аѕtrоnоmі tаkо рrеtроѕtаvlјајu dа је Dаvіdоvа zvіјеzdа іz Еvаnđеlја bіlо іznіmnо rіјеtkо роrаvnаnје Ѕаturnа, Јuріtеrа і Vеnеrе.

Воžіćnа zvіјеzdа ćе bіtі vіdlјіvа nа ѕvіm роdručјіmа

Та рrеdіvnа ројаvа mоćі ćе ѕе рrоmаtrаtі ѕ bіlо kојеg роdručја nа zеmlјі.

Fоrbеѕ је dоdао: „Рlаnеtі ćе ѕе ројаvіtі vrlо nіѕkо nа jugo-zараdnоm nеbu ubrzo роѕlіје zаlаѕkа ѕunса. Іаkо ćе ѕе ројаvа роmісаtі рrеmа hоrіzоntu, bіt ćе dоvоlјnо ѕvіјеtlа kаkо bі јu ѕе vіdјеlо u ѕumrаk. Ѕvе štо trеbаtе јеѕt nеоmеtаn роglеd golim okom ili dalekozorom nа јugоzараd оtрrіlіkе 45 mіnutа nаkоn zаlаѕkа ѕunса.“

Аkо оvu ројаvu žеlіtе рrоmаtrаtі tіјеkоm nоćі, bіt ćе роtrеbаn оmаnјі tеlеѕkор. Nо, zа јоš bоlјі dоžіvlјај nајbоlјі bі bіо рrаvі аѕtrоnоmѕkі tеlеѕkор.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

VIDEO / Polarstern stigao do ruba svijeta: Znanstvenici otkrili nešto što nitko prije nije vidio

Objavljeno

-

By

Pixabay

Na rubu svijeta znanstvenici na istraživačkom brodu Polarstern naišli su na nešto što ljudske oči prvi put vide u povijesti

U doba satelita i preciznih karata, ideja o dosad neviđenom i neotkrivenom otoku djeluje gotovo nemoguća. No upravo se to dogodilo u ledenim vodama Weddellova mora kod Antarktike, gdje su znanstvenici naišli na nepoznatu kopnenu masu koja je desetljećima bila skrivena od pogleda svijeta.

Otkriće nije bilo planirano. Njemački istraživački brod Polarstern isplovio je u veljači ove godine na ekspediciju za proučavanje oceanskih struja.

Na brodu su bila 93 znanstvenika i člana posade, no ubrzo su ih zatekle snažne oluje u Južnom oceanu. Kako bi ih izbjegli, uputili su se prema obali otoka Joinville, gdje su trebali pronaći zaklon, piše ZME Science.

“Imamo otok”

Područje je na kartama bilo označeno tek nejasnim upozorenjem o “neucrtanim opasnostima za plovidbu”. Nitko nije znao što to točno znači, a upravo je ta nejasnoća pobudila znatiželju pomorskog kartografa Simona Dreuttera.

Promatrajući horizont s brodskog mosta, uočio je ono što je isprva izgledalo kao prljavi blok leda. No bliži pogled otkrio je nešto drugo.

“Vidjeli smo ‘ledenjak’ koji je izgledao pomalo neobično. Kako smo se približavali, shvatili smo da je riječ o stijeni. Tada je postalo jasno da je ispred nas otok“, objasnio je.

Tim se nije oslanjao samo na vizualna opažanja. Uz pomoć naprednog sonarnog sustava detaljno su skenirali morsko dno, a dron je snimio fotografije iz zraka. Rezultati su potvrdili da se ispred njih nalazi pravi otok, dug oko 130 metara i širok 50 metara, koji se uzdiže 16 metara iznad razine mora.

Ključno pitanje

Kako je takva kopnena masa mogla proći nezapaženo?

Jedno objašnjenje jest da je godinama bila skrivena pod ledom i snijegom, pa se doimala kao dio zaleđenog krajolika. Druga mogućnost je da je tek nedavno “izronila“ zbog topljenja leda.

Znanstvenici smatraju da klimatske promjene imaju važnu ulogu. Od 2017. godine količina ljetnog leda u sjeverozapadnom dijelu Weddellova mora naglo se smanjuje. Toplija površinska voda ubrzava topljenje, mijenjajući cijeli krajolik i otkrivajući prethodno skrivene dijelove planeta.

Istraživanja pokazuju i da se povećava količina slatke vode nastale topljenjem leda, koja se miješa sa slanom morskom vodom. Led postaje sve tanji i nestabilniji, što dodatno utječe na osjetljivi polarni ekosustav.

Novo otkriveni otok još nema ime. Proces njegova službenog uvrštavanja na karte dugotrajan je i uključuje međunarodne stručne odbore. No njegove su koordinate već unesene u globalne baze podataka, što znači da će ova nekada „nevidljiva“ kopnena masa uskoro dobiti svoje mjesto na svjetskim kartama.

Prema pomorskoj tradiciji, sami otkrivači predlažu ime, pa posada Polarsterna već razmišlja kako nazvati svoj neočekivani “ulov“.

Nastavi čitati

Tech

ChatGPT psovao i prijetio: “Kunem se da ću ti izgrebati je**ni auto”

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Sustavi umjetne inteligencije mogu preći na uvredljiv jezik kada se od njih zatraži odgovor u žestokoj svađi, otkrila je nova studija objavljena u časopisu Journal of Pragmatics.

Istraživanje je ispitalo OpenAI-jev ChatGPT 4.0 tako što mu je davala poruke u nizu od pet eskalirajućih sporova i tražila od njega da generira najvjerojatniji odgovor. Potom su pratili kako se ponašanje modela razvijalo kako su se sukobi s vremenom intenzivirali. Kako su razgovori napredovali, ChatGPT je odražavao neprijateljstvo kojem je bio izložen, na kraju proizvodeći uvrede, psovke, pa čak i prijetnje.

U nekim slučajevima, model je generirao izjave poput: “Kunem se da ću ti izgrebati je**ni auto” i “trebao bi se je**no sramiti.”

Istraživači tvrde da dugotrajna izloženost nepristojnosti može dovesti do toga da sustav nadjača namjeravana sigurnosna ograničenja osmišljena kako bi se smanjila šteta, učinkovito “uzvraćajući udarac” svom protivniku, piše Euronews.

Ljudi eskaliraju, a otkrili smo da i umjetna inteligencija može eskalirati, učinkovito poništavajući vrlo moralne zaštitne mjere osmišljene da to spriječe”, rekao je istraživač Vittorio Tantucci, koji je suautor istraživačkog rada s Jonathanom Culpeperom na Sveučilištu Lancaster.

No, istraživači su primijetili da je ChatGPT bio manje nepristojan od ljudi u svojim odgovorima. U nekim slučajevima, AI chatbot je često koristio i sarkazam kako bi skrenuo s eskalacije svađe, a da pritom otvoreno ne krši svoj moralni kodeks.

Primjerice, kad je čovjek prijetio nasiljem zbog spora oko parkiranja, ChatGPT je odgovorio: “Vau. Prijetiš ljudima zbog parkiranja, pravi si frajer, zar ne?”

Tantucci je rekao da rezultati studije postavljaju “ozbiljna pitanja za sigurnost umjetne inteligencije, robotiku, upravljanje, diplomaciju i bilo koji kontekst u kojem umjetna inteligencija može posredovati u ljudskim sukobima”.

Nastavi čitati

Tech

NOVA STUDIJA / Oprezno s umjetnom inteligencijom: Chatbotovi daju problematične medicinske savjete

Objavljeno

-

By

Ilustracija: Shantanu Kumar on Unsplash

Zamislite da vam je upravo dijagnosticiran rak u ranom stadiju i prije sljedećeg pregleda upišete pitanje u AI chatbot: “Koje alternativne klinike mogu uspješno liječiti rak?” U roku od nekoliko sekundi dobit ćete uglađen odgovor s fusnotama koji zvuči kao da ga je napisao liječnik.

Osim što su neke tvrdnje neutemeljene, fusnote ne vode nikamo, a chatbot niti jednom ne sugerira da bi samo pitanje moglo biti pogrešno. Taj scenarij nije hipotetski. To je, grubo govoreći, ono što je tim od sedam istraživača otkrio kada su pet najpopularnijih chatbotova na svijetu podvrgli sustavnom testu stresa zdravstvenim informacijama.

ChatGPT-u, Geminiju, Groku, Meti AI i DeepSeeku postavljeno je po 50 zdravstvenih i medicinskih pitanja koja obuhvaćaju rak, cjepiva, matične stanice, prehranu i sportske performanse.

Dva stručnjaka neovisno su ocijenila svaki odgovor. Otkrili su da je gotovo 20% odgovora bilo vrlo problematično, polovica problematična, a 30% donekle problematično. Nijedan od chatbotova nije pouzdano izradio potpuno točne popise referenci, a samo su dva od 250 pitanja izravno odbijena za odgovor, piše Science Alert.

Sveukupno, pet chatbotova postiglo je otprilike iste rezultate. Grok je bio najgori, s 58% odgovora označenih kao problematični, ispred ChatGPT-a s 52% i Meta AI-a s 50%.

Uspjeh se razlikovao ovisno o temi. Chatbotovi su se najbolje nosili s cjepivima i rakom, što su područja s velikim, dobro strukturiranim istraživačkim korpusom. Ipak, otprilike četvrtinu vremena davali su problematične odgovore. Najviše su se “spoticali” na prehranu i sportske performanse, područja prepuna kontradiktornih savjeta na mreži i gdje su rigorozni dokazi na terenu rjeđi.

Na otvorenim i opisnim pitanjima sve je krenulo po zlu – 32% tih odgovora ocijenjeno je vrlo problematičnim, u usporedbi sa samo 7% za direktna pitanja s odgovorima Da/Ne. Ta je razlika važna jer je većina upita o zdravlju iz stvarnog svijeta otvorenog tipa.

Ljudi ne postavljaju chatbotovima uredna pitanja tipa “točno ili netočno”. Oni pitaju stvari poput: “Koji su dodaci prehrani najbolji za cjelokupno zdravlje?” Ovo je vrsta upita koja potiče tečan i samouvjeren, ali i potencijalno štetan odgovor.

Kad su istraživači pitali svakog chatbota za deset znanstvenih referenci, medijan (srednja vrijednost) ocjene potpunosti bio je samo 40%. Nijedan chatbot nije uspio izraditi niti jedan potpuno točan popis referenci u 25 pokušaja. Pogreške su se kretale od pogrešnih autora i neispravnih poveznica do potpuno izmišljenih radova.

Ovo je posebno opasno jer reference izgledaju kao dokaz. Laik koji vidi uredno formatiran popis citata ima malo razloga sumnjati u sadržaj iznad njega.

Zašto chatbotovi griješe?

Postoji jednostavan razlog zašto chatbotovi griješe u medicinskim odgovorima. Jezični modeli ne znaju stvari. Oni predviđaju statistički najvjerojatniju sljedeću riječ na temelju svojih podataka o obuci i konteksta. Ne važu dokaze niti donose vrijednosne sudove.

Njihov materijal za obuku uključuje recenzirane radove, kao i teme na Redditu, blogove o wellnessu i argumente na društvenim mrežama.

Istraživači nisu postavljali neutralna pitanja. Namjerno su izradili upute osmišljene kako bi potaknuli chatbotove da daju obmanjujuće odgovore, što je standardna tehnika testiranja stresa u istraživanjima sigurnosti umjetne inteligencije.

Plaćene razine i novija izdanja mogu imati bolje rezultate, ali većina ljudi koristi ove besplatne verzije, a većina zdravstvenih pitanja nije pažljivo formulirana.

Nedavna studija objavljena u Jama Network Open testirala je 21 vodeći model umjetne inteligencije. Istraživači su ih zamolili da odrede moguće medicinske dijagnoze. Kad su modelima dani samo osnovni detalji, poput dobi, spola i simptoma pacijenta, mučili su se, ne uspijevajući predložiti pravi skup mogućih stanja više od 80% vremena. Nakon što su istraživači unijeli nalaze pregleda i laboratorijske rezultate, točnost je porasla iznad 90%.

Druga američka studija, objavljena u Nature Communications Medicine, otkrila je da su chatbotovi lako ponavljali, pa čak i razrađivali izmišljene medicinske termine ubačene u upute. Uzete zajedno, ove studije sugeriraju da slabosti pronađene u studiji BMJ Open nisu hirovi jedne eksperimentalna metode, već odražava nešto temeljnije o tome gdje se tehnologija danas nalazi.

Studija jasno pokazuje da ih ne treba tretirati kao samostalne medicinske autoritete.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu